VRBAS Media

Oznaka: savjet bezbjednosti un

  • Srpska uputila Izvještaj SB UN: Potvrđena puna posvećenost Dejtonskom sporazumu

    Srpska uputila Izvještaj SB UN: Potvrđena puna posvećenost Dejtonskom sporazumu

    Vlada Republike Srpske usvojila je 26. Izvještaj Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija koji je, u ime Republike Srpske kao potpisnice svih aneksa koji čine Dejtonski sporazum, generalnom sekretaru UN i zemljama članicama Savjeta bezbjednosti, uputio predsjednik Vlade Radovan Višković.

    Ovaj izvještaj odnosi se na period maj-oktobar 2021. godine i u njemu, kao i u svojim dosadašnjim izvještajima, Vlada Republike Srpske izražava svoja viđenja o ključnim pitanjima i problemima sa kojima se suočava BiH, a u cilju razjašnjavanja svojih stanovišta članovima Savjeta bezbjednosti i međunarodne zajednice, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću, prenosi RTRS.

    “Izvještajem Republika Srpska ponovo potvrđuje svoju punu posvećenost Dejtonskom mirovnom sporazumu, uključujući Ustav BiH, kao i nastavku napretka BiH na putu regionalnih i evropskih integracija. Republika Srpska u potpunosti poštuje suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak BiH. Republika Srpska takođe insistira da drugi u BiH i u inostranstvu poštuju i sprovode slovo Dejtonskog sporazuma”, navodi se u saopštenju.

    Izvještaj u uvodnom dijelu naglašava da suprotno zapaljivim optužbama kakve upućuju pojedine stranke, koje nikad nisu ni vjerovale da Republika Srpska treba uživati autonomiju propisanu i garantovanu Dejtonskim sporazumom, postupak izrade i usvajanja propisa koji je u toku u Republici Srpskoj predstavlja očuvanje i zaštitu njenih ustavnih prava, a ne “razgradnju” bilo kojih “reformi”.

    Navodi se da se nijedan od ranijih akata bilo kog visokog predstavnika ili bilo kog organa vlasti u BiH, a kojim su prekršena ustavna prava entiteta ili konstitutivnih naroda, ne može opravdano smatrati reformom.

    “Republika Srpska, u nastojanju da BiH učini stabilnijom i uspješnijom, zapravo ispravlja ranije zloupotrebe jer je izgubila nadu da će one biti ispravljene u Sarajevu”, ističe se u saopštenju.

    U prvom dijelu Izvještaja potvrđuje se posvećenost Republike Srpske Dejtonskom sporazumu i naglašava da je dejtonska formula decentralizovanog ravnopravnog upravljanja jedini legitiman i održiv temelj na kom se može izgraditi uspješna BiH.

    Drugi dio Izvještaja naglašava se da, u predstojećem vremenu, ništa nije važnije za stabilnost i napredak BiH od poštovanja i očuvanja vladavine prava u zemlji.

    “Postizanje tog cilja značajno je otežano kad najviši zvaničnici i institucije u BiH ignorišu Ustav, a uticajni pripadnici međunarodne zajednice u ophođenju prema Republici Srpskoj i BiH sa cinizmom ignorišu osnovna načela pravičnog postupka i međunarodnog prava. Takvi potezi određenih pripadnika međunarodne zajednice govore više od riječi, pa se s pravom postavlja pitanje da li se njihove politike oslanjaju na vladavinu prava ili na vladavinu sile”, navedeno je u drugom dijelu.

    U trećem dijelu ovog izvještaja obrazlaže se čvrst pravni i ustavni osnov za aktivnosti koje Republika Srpska razmatra u cilju očuvanja njenih prava u skladu sa Ustavom BiH, u vezi sa saglasnošću datom na međuentitetske sporazume i sa zakonima koje su, suprotno Ustavu BiH, nametali visoki predstavnici. Sporazumi kojima su entiteti dali saglasnost da entitetske nadležnosti povjere institucijama BiH nisu izmijenili, niti bi mogli izmijeniti, osnovnu ustavnu strukturu BiH jer nemaju niti jedno obilježje ustavnih amandmana.

    Konačno, budući da Dejtonski sporazum već više od 25 godina omogućava mirno i stabilno okruženje u BiH, od izuzetnog je značaja da ga sve strane potpisnice i svi ostali članovi međunarodne zajednice poštuju i pridržavaju se njegovih temeljnih principa. Unutrašnji politički problemi u BiH mogu se riješiti samo putem unutrašnjeg dijaloga, uz puno uvažavanje dejtonske strukture i principa, a što je navedeno u posljednjem dijelu 26. Izvještaja Republike Srpske Savjetu bezbjednosti Ujediljenih nacija.

    Tekst Izvještaja dostupan je na internet stranici Vlade Republike Srpske.

  • Savjet bezbjednosti UN ragovao na lansiranje rakete Sjeverne Koreje

    Savjet bezbjednosti UN ragovao na lansiranje rakete Sjeverne Koreje

    Sjedinjene Američke Države ponudile su susret Sjevernoj Koreji bez preduslova i jasno stavile do znanja da Vašington nema neprijateljske namjere prema Pjongjangu, izjavila je u srijedu američka veleposlanica u Ujedinjenim nacijama (UN) Linda Tomas – Grinfild kad se Savjet bezbjednosti sastalo zbog najnovijeg lansiranja projektila Sjeverne Koreje.

    “Sjeverna Koreja se mora pridržavati rezolucija Savjeta bezbjednosti i vrijeme je da se uključi u održiv i sadržajan dijalog prema cilju potpune denuklearizacije Korejskog poluostrva”, rekla je Tomas – Grinfild novinarima i dodala da je administracija predsjednika SAD Džoa Bajdena spremna za ozbiljnu i trajnu diplomatiju.

    Članovi Evropskog savjeta – Francuska, Estonija i Irska – takođe su pozvali Sjevernu Koreju da se “smisleno angažuje” s opetovanim ponudama za dijalog Sjedinjenih Država i Južne Koreje.

    Misija Sjeverne Koreje pri UN u Njujorku nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar primjedbi Thomaa-Grinfilda.

    Sjeverna Koreja podvrgnuta je sankcijama UN-a od 2006. godine koje su se stalno jačale u pokušaju da se prekine finansiranje programa nuklearnih i balističkih projektila Pjongjanga. Mjere uključuju zabranu lansiranja balističkih projektila. Sjevernokorejski vođa Kim Jong-un i tadašnji američki predsjednik Donald Tramp sastali su se tri puta 2018. i 2019., ali nisu uspjeli postići napredak.

    Sjeverna Koreja u utorak je ispalila novu, manju balističku raketu s podmornice, što je navelo Sjedinjene Države i Veliku Britaniju da u srijedu pokrenu to pitanje u 15-članom Savjetu bezbjednosti UN-a.

  • UN: Opasne jednostrane akcije; Selaković: Priština jedini izvor nestabilnosti

    UN: Opasne jednostrane akcije; Selaković: Priština jedini izvor nestabilnosti

    Šef UNMIK-a Zahir Tanin je, predstavljajući izvještaj generalnog sekretara UN Antonija Guteresa, rekao je da je nedostatak političke komunikacije ključni razlog novih tenzija.

    “Vlasti u Prištini su, bez odgovarajuće komunikacije sa ostalim organizacijama uključujući i Kfor, počele da sprovodi odluku o registarskim tablicama”, rekao je Tanin, navodeći da su se na administrativnoj granici pojavila blindirana vozila, kao i da je upotrebljen suzavac kako bi se rastjerali demonstranti, prenosi RTS.

    Činjenica da ovakav potez nije bio predmet diskusije u redovnim komunikacijama, doveli su do dvodnevnih tenzija, koje su prekinute uz posredovanje EU i podršku diplomata iz SAD.

    Tanin je, takođe, zahvalio šefovima NATO i Evropske komisije na ličnom doprinosu u procesu smirivanja tenzija.

    “Ja sam, takođe, lično apelovao da smanje tenzije”, rekao je Tanin.

    Ipak, nedjelju dana kasnije, kosovska policija je ponovo rasporedila specijalce na sjever Kosova i ostaje pitanje da li je NATO obaviješten o akciji na valjan način.

    “Ukoliko se velika većina ljudi iz različitih zajednica ne osjeća kao dio političkog procesa i ukoliko društvo ne stane iza pregovora, svi pokušaji da se riješe problemi će biti nedostižni”, rekao je Tanin, nazivajući dokumente “potrebnim, ali nedovoljnim za trajna rešenja”. 

    Generalni sekretar Antonio Guteres u izveštaju pozdravlja obnavljanje dijaloga između Beograda i Prištine i poziva na poštovanje postojećih sporazuma.

    Sjednica se održava dva dana nakon akcije interventne jedinice kosovske policije u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice i u Zvečanu i protesta Srba.

    O toj akciji, u kojoj je Priština upotrebila i vatreno oružje, na sjednici je govorio ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković.

    Šef srpske diplomatije Nikola Selaković upozorio je da je “bezbednosna situacija u poslednje vreme bila obeležena napadima na predstavnike srpske zajednice na KiM, kao i da su vlasti u Prištini preduzimale opasne jednostrane akcije”.

    “Opasne provokacije Prištine se dešavaju svakog dana… Poslednji upad specijalnih jedinica Rosu je deveti upad te vrste… To se mora odmah prekinuti”, rekao je šef srpske diplomatije, navodeći da je od posledica akcije “vatrenim oružjem i hemikalijama ubijena starija žena, a devet je ranjeno”.

    “Srbija se snažno bori protiv organizovanog kriminala i šverca, ali svi moraju biti svesni da je ova akcija počela upadom naoružanih osoba u apoteke… Svega par dana ranije, specijalci Rosu su raspoređeni na administrativnoj granici i nasilno sprečavali slobodan protok ljudi i robe”, rekao je Selaković.

    Šef srpske diplomatije je upozorio da upad kosovske policije uz upotrebu nedozvoljene sile doprinosi destabilizaciji ionako krhke bezbjednosne situacije i predstavlja pokušaj da se Srbija isprovocira da preduzme brzopletu reakciju.

    “Postoji samo jedan izvor nestabilnosti – privremeni organi samouprave u Prištini i oni moraju biti zaustavljeni”, rekao je Selaković, navodeći da je jasno je da ti pokušaji nisu izolovani i sporadični, već predstavljaju konstantan pritisak na Srbe.

    Selaković je naveo i da je tokom posljednjih šest mjeseci zabilježeno skoro 100 napada na Srbe, kao i da su mete sve češće djeca, starci i povratnici. Podsjetio na slučaj Dragice Gašić, koja je od povratka u Đakovicu doživjela fizičke napade i bila žrtva institucionalnih pritisaka.

    Osmani: Vrijeme za okončanje misije UN

    Vjosa Osmani, predsjednica privremenih organa, zatražila je da se što prije okonča misija Ujedinjenih nacija, te da se Kosovu omogući mesto među članicama svjetske organizacije.

    “Unmik je formiran prije 22 godine pod izuzetno teškim okolnostima kako bi uspostavio privremenu administraciju. Ponavljam privremenu”, rekla je Osmani, tražeći da se okonča misija UN i budžet iskoristi na bolji način.

    Osmani je, takođe, “optužila misiju UN da na pogrešan način tumači događaje sa sjevera Kosova i na taj način šalje pogrešnu poruku, te zatražila da se vlastima u Prištini omogući članstvo u brpojnim međunarodnim organizacijama”.

    “Povjerenje u institucije na Kosovu nikad nije bilo više… U vremenu smo transformacije institucija bez presedana u istoriji. Mi volimo i širimo mir, naši vojnici čuvaju mir van Kosova… Ponudili smo utočište Avganistancima, čime smo pokazali privrženost ciljevima kojima streme naši saveznici”, rekla je Osmani.

    Govoreći o razlozima zbog kojih još nije došlo o formiranja Zajednice srpskih opština u skladu sa Briselskim sporazumom, Osmani je rekla da je kosovski ustavni sud utvrdio da je taj dogovor u suprotnosti sa ustavom.

    “Borba protiv organizovanog kriminala nije predmet pregovora”, rekla je Osmani, objašnjavajući akciju kosovske policije na sjeveru Kosova.

  • Savjet bezbjednosti UN raspravlja o stanju na Kosovu i Metohiji

    Savjet bezbjednosti UN raspravlja o stanju na Kosovu i Metohiji

    Sjednica Savjeta bezbednosti na kojoj se razmatra šestomesečni izveštaj UNMIK-a o stanju na Kosovu i Metohiji, počela je danas u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku.

    Izvještaj će predstaviti šef UNMIK-a i specijalni predstavnik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, Zahir Tanin.

    Beograd na toj sjednici predstavlja ministar spoljnih poslova Nikola Selaković koji je pred polazak u Nujork, izrazio očekivanje da će posljednji događaji na sjeveru pokrajine biti adekvatno i objektivno predstavljeni u Izvještaju generalnog sekretara UN, budući da takvi potezi Prištine mogu dovesti do teških posljedica i destabilizacije.

    Selaković će danas na Ist riveru ponoviti da Beograd nastavljla da insistira na zaštiti srpskog stanovništva na KiM i očuvanju mira i stabilnosti.

    Na ovoj sjednici, prvoj koja od izbijanja pandemije nije u video formatu, Prištinu predstavlja predsjednica privremenih institucija Vjosa Osmani.

    Generalni sekretar UN Antonio Gutereš je, u najnovijem izvještaju UNMIK-a o situaciji na Kosovu i Metohiji pozdravio obnavljanje dijaloga između Beograda i Prištine, uz posredstvo Evropske unije i pozvao dvije strane na konstruktivan angažman i na primjenu postojećih sporazuma i sprečavanje zastoja u procesu koji traje već dugi niz godina.

  • SB UN jednoglasno usvojio rezoluciju o Avganistanu

    SB UN jednoglasno usvojio rezoluciju o Avganistanu

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) jednoglasno je danas usvojio rezoluciju u kojoj se naglašava da nova talibanska vlast u Avganistanu mora uspostaviti inkluzivnu vladu sa punim, jednakim i smislenim učesćem žarta 2022. godine, dajući članicama vrijeme da procijene djelovanjem i poštovanjem ljudskih prava.

    Rezolucija koju je usvojio SB UN produžava trenutni mandat političke misije UN u Avganistanu za šest mjeseci, prenio je AP.

    U rezoluciji se, takođe, naglašava važna uloga koju će UN nastaviti da imaju u promovisanju mira i stabilnosti u Avganistanu.

    Rezolucija, koju su podnijele Norveška i Estonija, u suštini odlaže odluku SB o novom mandatu misije UN, poznatu kao UNAMA, do 17. mnje talibanske vlade u narednim mjesecima.

    Ona osigurava da misija UN može da nastavi da prati i izvještava o ljudskim pravima štiteći civile, o kršenju i zloupotrebi djece i da podrži puno, ravnopravno i smisleno učešće žena na svim nivoima odlučivanja.

  • Savjet bezbjednosti UN-a usvojilo rezoluciju o Afganistanu: Dozvoliti siguran odlazak iz države

    Savjet bezbjednosti UN-a usvojilo rezoluciju o Afganistanu: Dozvoliti siguran odlazak iz države

    Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojilo je na jučerašnjoj hitnoj sjednici rezoluciju o Afganistanu kojom se od talibana traži da poštuju svoju obavezu puštanja ljudi da slobodno napuste Afganistan i nakon 31. augusta.

    Rezolucija koju su izradile Sjedinjene Američke Države, Francuska i Velika Britanija usvojena je s 13 glasova dok su Kina i Rusija bile suzdržane.

    Prema usvojenom dokumentu, Vijeće sigurnosti UN-a je pozvalo talibane da dozvole siguran i uredan odlazak Afganistanaca i svih stranih državljana iz Afganistana.

    “Vijeće sigurnosti UN-a očekuje da će se talibani pridržavati ovih i svih drugih obaveza”, navodi se u dokumentu.

    Iako se predviđalo da će rezolucija sadržavati i inicijativu Emmanuela Macrona da se Kabul proglasi “sigurnom zonom”, ovaj prijedlog nije uvršten u rezoluciju.

    Ipak, i pored usvojene rezolucije, brojni zvaničnici nisu zadovoljni njenim sadržajem te su istakli kako je tekst previše “razvodnjen” kako bi članice bile sigurne da Kina i Rusija neće uložiti veto i tako blokirati usvajanje.

    “Ovo je prilično tanak tekst”, rekao je Richard Gowan, stručnjak UN-a u Međunarodnoj kriznoj grupi.

    Sadržaj rezolucije je još jednom potvrdio važnost ljudskih prava uključujući i poštivanje prava djece, žena i manjina. Vijeće sigurnosti je između ostalog pozvalo talibane na inkluzivno političko rješenje s jednakom zastupljenošću kako manjina, tako i žena u vlasti.

    “Pozivamo talibane da ne koriste Afganistan za prijetnje ili napade na bilo koju zemlju ili za sklonište i obuku terorista. Također, pozivamo ih da ne koriste državu za planiranje i finansiranje terorističkih akata”, navodi se u tekstu rezolucije UN-a.

  • Guteres traži sastanak stalnih članica Savjeta bezbjednosti

    Guteres traži sastanak stalnih članica Savjeta bezbjednosti

    Generalni sekretar UN Antonio Guteres zatražio je održavanje sastanka stalnih članica Savjeta bezbjednosti radi razgovora o haotičnoj situaciji u Avganistanu, izjavile su danas diplomate.

    Prema riječima diplomata, Guteres je poslao pisma sa zvaničnim pozivom SAD, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Rusiji i Kini za sastanak u ponedjeljak, 30. avgusta.

    Prema navodima diplomata, pojedine članice su u proteklih nekoliko dana razgovarale o mogućnosti sastanka.

    Savjet bezbjedosti UN se zbog Avganistana u punom sastavu posljednji put sastao 16. avgusta, dan nakon što su talibani preuzeli vlast u toj zemlji.

    Guteres je osudio bombaški napad na aerodromu u Kabulu u kojem je poginulo 12 američkih vojnika, a odgovornost je preuzela “Islamska država”.

  • Šmit ponovo tema Savjeta bezbjednosti?

    Namjera zvanične Moskve da u Savjetu bezbjednosti UN-a zatraži glasanje o Nacrtu rezolucije za zatvaranje OHR-a do kraja jula naredne godine izazvala je oprečne reakcije u BiH i na širem području.

    Predstavnici srpskog naroda i djelimično Hrvata ovu ideju su dočekali s odobravanjem, dok je najveći dio zapadnih predstavnika ovu ideju, barem u prvim izjavama, u potpunosti odbacio.

    Kako je rečeno “Nezavisnim” od strane dobro upućenog međunarodnog izvora, ovaj manevar Moskve ne predstavlja konačni stav, već početnu pregovaračku poziciju s ciljem da, kako nam je rekao naš izvor, Moskva pristane na produžetak misije OHR-a uz uslov za fiksni termin za zatvaranje i ostanak Savjeta za implementaciju mira, koji bi nastavio svoj posao i nakon zatvaranja ove kancelarije.

    Naši sagovornici ističu da je nemoguće razumjeti priču o OHR-u ako se ona ne stavi u širi kontekst namjere Moskve da sa Zapadom uredi odnose u Evropi, i podrškom Evrope, a prevashodno Njemačke, da se u odnosima s Rusijom ostvari predvidljivost, smanjenje eskalacija i rješavanje većine otvorenih pitanja.

    Najvažnije pitanje za Rusiju u Evropi je status Krima i s njim povezano pitanje sankcija protiv Rusije i ekonomskih odnosa sa Zapadom, poglavito s Evropom. Krim ta zemlja smatra svojom teritorijom, a Zapad, uključujući i Njemačku, neotuđivim dijelom ukrajinske teritorije. Problem sa Krimom je u činjenici da je Zapad, sa SAD na čelu, dozvolio otcjepljivanje Kosova, dijela teritorije Srbije, mimo saglasnosti Beograda, što je Rusiji, prema njihovom uvjerenju, dalo legitimnost da bez saglasnosti Kijeva na sličan način podrži otcjepljenje Krima.

    Rusija i SAD su na nedavno održanom samitu pokušali ostvariti neki dogovor u vezi s odnosima dvije zemlje, a dometi tog samita još nisu jasni u potpunosti. Zasad se čini da SAD pokušavaju odnose ograničiti na pitanja poput sajbersigurnosti, klimatskih promjena i strateškog naoružanja, dok Rusija želi da na stolu budu i druga pitanja. U daljim odnosima Rusije i SAD ključnu ulogu će imati Njemačka, a biće zanimljivo kako će se ta situacija razvijati nakon što Angela Merkel, do kraja ove godine, ode u političku penziju.

    U Briselu ističu da su uslovi za zatvaranje OHR-a jasni i da su oni sadržani u agendi 5+2, koja je jednoglasno usvojena u Savjetu za implementaciju mira prije 13 godina. EU se, kako naglašavaju, raduje saradnji s Kristijanom Šmitom, novim visokim predstavnikom, a podvlače da će zadatak EU biti, kao i do sada, da s BiH radi na ispunjavanju 14 preporuka Evropske komisije iz Mišljenja o kandidaturi BiH za članstvo u EU.

    “Ove reforme su ključne za dokazivanje da BiH ozbiljno shvata integraciju u EU, u skladu sa težnjama svojih građana”, naglasili su oni.

    Radovan Kovačević, portparol SNSD-a, izjavio je da je visoki predstavnik davno trebalo da ode iz BiH, a da OHR bude zatvoren.

    “Ukoliko želimo da govorimo o bilo kakvoj budućnosti BiH, onda ta budućnost može da bude zasnovana isključivo na dogovoru političkih predstavnika konstitutivnih naroda i ostalih”, rekao je Kovačević, a prenosi Srna.

    Govoreći o inicijativi Rusije i Kine u Savjetu bezbjednosti UN-a, Kovačević je istakao da takve inicijative postoje zahvaljujući rukovodstvu RS i Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SR Jugoslavije, izjavio je da očekuje da se na sjednici Savjeta bezbjednosti UN nađe kompromisno rješenje, gdje bi rok za zatvaranje OHR-a bio produžen na dvije godine, prenosi Srna.

    Jovanović je povodom zahtjeva Rusije rekao da bi se to moglo dogoditi s obzirom na to da zapadne velike sile ne žele konfrontaciju sa Rusijom i Kinom o pitanju koje je nazvao minornim.

    Sve ostale članice PIC-a, osim Rusije, smatraju da je pitanje imenovanja Šmita riješeno te da to nije pitanje o kojem odlučuje Savjet bezbjednosti. Zanimljivo je i da je Kina bila članica PIC-a, ali da je na svoju inicijativu dobrovoljno napustila to tijelo, a analitičari smatraju da je to iz razloga što Kina u Evropi želi ekonomski, a ne politički uticaj.

    Šansa da stranci spase obraz
    Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da je ruska inicijativa da se u Savjetu bezbjednosti UN glasa o Nacrtu rezolucije koja predviđa ukidanje OHR-a spasonosno rješenje da međunarodna zajednica sačuva obraz s obzirom na to da je u cijelom regionu, a posebno u BiH, pravila mnoge greške.

    “Imala je nejednak pristup i tretman te prilično subjektivan odnos prema onome što je BiH. Očekivali smo više tolerancije, pravde, pravednosti kada je riječ o potrebama konstitutivnih naroda, što je, nažalost, izostalo”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da su mnogi težili centralizaciji BiH, umjesto da daju šansu decentralizovanoj zemlji s ciljem da ona postigne dobre rezultate. “Na taj način su nas zablokirali”, dodala je Cvijanovićeva. Ona je istakla da rusku inicijativu vidi kao mogućnost da međunarodna zajednica izađe čistog obraza ili da ga bar spasi nakon svih godina raznih eksperimenata u BiH.

  • Rusija traži da se glasa o ukidanju OHR-a u BiH

    Rusija traži da se glasa o ukidanju OHR-a u BiH

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija trebalo bi u četvrtak, 22. jula ove godine, glasati o tome da se funkcija visokog predstavnika i njegove kancelarije u Bosni i Hercegovini ukine! Tako barem zahtijeva Rusija, piše portal Politički.ba.
    Ona je podnijela nacrt rezolucije kojim traži da se 31. jula naredne godine ukine funkcija visokog predstavnika i OHR ugasi.

    Prema navodima diplomata s kojima su razgovarali novinari agencije France-Presse (AFP), zatraženo je da se glasa u četvrtak poslije podne po njujorškom vremenu.

    Sada je na Francuskoj, predsjedavajućoj zemlji, da potvrdi taj vremenski okvir, prenosi AFP.

    OHR i visoki predstavnik predmet su polemika već godinama, a posljednjih sedmica je ponovo aktuelizovana. Ona suprotstavlja Rusiju Zapadu, posebno Njemačkoj, čiji bivši ministar Kristijan Šmit treba 1. avgusta preuzeti mandat visokog predstavnika.

    Zapadni diplomati smatraju da Savjet bezbjednosti u imenovanju visokog predstavnika za BiH nema nikakve ingerencije.

    Rusija se s tim ne slaže.

    Njen ambasador u UN-u saopštio je prošlog mjeseca da “kategorički odbija” imenovanje Šmita na poziciju šefa OHR-a.

    Za SAD, s druge strane, to je “gotova stvar”.

    Ujedinjeni narodi nemaju ništa s imenovanjem visokog predstavnika, o kojem odlučuje Savjet za provođenje mira (PIC), stav je Washingtona.

    AFP citira jednog od diplomata koji kaže da ruski nacrt rezolucije nema drugi cilj nego “potkopati instituciju” koju predstavlja Kancelarija visokog predstavnika.

  • Banjac: Napokon rezolucija o ukidanju ovlaštenja visokog predstavnika

    Banjac: Napokon rezolucija o ukidanju ovlaštenja visokog predstavnika

    Predsjednik Narodne partije Srpske (NPS) Darko Banjac rekao je da rusko i kinesko upućivanje rezolucije za ukidanje ovlaštenja visokog predstavnika u BiH pokazuje da u dijelu međunarodne zajednice postoje savjesne zemlje koje znaju da je visoki predstavnik generator krize, nesporazuma i nedogovora u BiH.

    Banjac je rekao da je to učinjeno napokon, te da se minuli rad visokih predstavnika negativno ispoljio na cijelu BiH.

    – Više nego jasno je da su u proteklom periodu oni koristili ovlaštenja i kršili prava građana izlazeći iz okvira Dejtonskog sporazuma. Stav Rusije i Kine je da visoki predstavnik nije više potreban narodima u BiH, koji treba da se međusobno dogovore i da idu u tom pravcu, a ne da imaju tutora. Svaka zemlja koja ga ima ne može da ide naprijed, pa ni ka EU – rekao je Banjac koji je i poslanik u Narodnoj skupštini.

    On je dodao da je paradoksalno da neke zemlje EU traže da postoji visoki predstavnik, iako BiH ne može s njim u EU.

    Govoreći o hapšenju direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osmana Mehmedagića, osumnjičenog i za malverzacije u vezi sa falsifikovanom diplomom, Banjac je rekao da se i na tom planu može vidjeti dosadašnji negativan uticaj visokih predstavnika.

    – I OBA je formirana silom odluka visokog predstavnika, a to nije bilo u skladu sa Dejtonskim sporazumom. Suština je da su oni nametali rješenja koja nisu funkcionalna, pa tako i na ovom planu. Jedna od nefunkcionalnih agencija je definitivno OBA – ocijenio je Banjac.

    Rusija i Kina podijelile su članicama Savjeta bezbjednosti UN nacrt rezolucije kojom bi odmah bila ukinuta ovlašćenja međunarodnog visokog predstavnika u BiH.

    U nacrtu rezolucije se navodi da ovlaštenja data visokom predstavniku na konferenciji za sprovođenje Dejtonskog sporazuma 1997. godine više nisu potrebna zbog napretka koje su postigle strane u BiH.

    U nacrtu se podržava imenovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita do 31. jula naredne godine, kada bi bila zatvorena Kancelarija visokog predstavnika.