VRBAS Media

Oznaka: savjet bezbjednosti un

  • Vogel: Zapad spreman da popusti pred Rusijom

    Vogel: Zapad spreman da popusti pred Rusijom

    Politički analitičar Tobi Vogel objavio je da su SAD, Velika Britanija i Francuska, zbog nepažnje ili ravnodušnosti, spremne da popuste pred Rusijom i “da danas ili sutra odobre rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN za obnovu mandata EUFOR-a.

    On je na Twitteru napisao i da će “minimalno referirasanje na OHR ili njegovo nespominjanje u rezoluciji poslati signal da Zapad više ne podržava OHR”.

    “Sposobnost EU da puca sama u sebe na polju spoljne politike nikad nije prestala da me zapanjuje”, napisao je Vogel, koji je i istraživač briselskog Centra za studije evropske politike.

    On smatra da su “ucjene Rusije mogle biti spriječene da su upućena pojačanja EUFOR-u”.

    Vogel je upozorio i prije usvajanja teksta rezolucije da vojna misija Evropske unije već 10 godina ima premalo vojnika.

    “Povećanjem broja vojnika, kako je to insistirala nevladina organizacija Savjet za demokratizaciju politike, EU i Zapad u cjelini, ne bi bili u ovako teškoj situaciji. Ali, članice EU odlučile su da to ne učine. Ovo je na njima”, napisao je Vogel.

  • “Solomonsko rješenje – ali Rusi dobili sve što žele” Politički analitičar Erol Avdović o tekstu rezolucije UN o BiH

    “Solomonsko rješenje – ali Rusi dobili sve što žele” Politički analitičar Erol Avdović o tekstu rezolucije UN o BiH

    Politički analitičar iz Amerike Erol Avdović oglasio se na Fejsbuku nakon što je usaglašen tekst rezolucije o produžavanju mandata EUFOR u BiH u čijoj konačnoj verziji OHR nije spomenut, što znači da se Kristijan Šmit neće obratiti pred Savjetom bezbjednosti UN.

    Avdović je objavio status koji počinje riječima: “Solomonsko rješenje ali Rusi dobili sve što žele”, prenosi RTRS.

    Avdovićev status prenosimo u cjelosti.

    – Pregovori iza zatvorenih vrata Savjeta bezbjednosti UN su završeni. Rusi su dobili što su htjeli. Moskva je praktično ultimatumom zahtijevala da se visoki predstavnik ne obrati UN, u zamjenu da se rezolucija o produženju EUFOR usvoji bez njihovog veta.

    Dobitnici i gubitnici – može li se bez Šmita.

    Tako ćemo imati novi tekst rezolucije, koji je zapravo usaglašavan već dugo, a ne samo posljednjih dana – da se OHR i visoki predstavnik nigdje ne spomenu u rezoluciji o EUFOR-u. Na kraju su izgleda i Amerikanci pristali na to iako je izgledalo da su se potrudili i da je njihova crvena linija bila – upravo zahtjev za obraćanjem Šmita. Odlučili su se za solomonsko rješenje i izgleda da su svi sada mirni, ako već svi nisu zadovoljni, jer EUFOR ide dalje.

    Rusima i dalje odgovara oko 700 vojnika u sastavu EUFOR, što je bolje nego slanje robusnijih NATO snaga. Zapad je na kraju “zadovoljan”, jer vjerovatno EU i SAD nisu u ovom trenutku bili spremni poslati više (hiljada) novih vojnika NATO-a u Bosnu i Hercegovinu, ako bi misija EUFOR bila okončana.

    A zadovoljno je izgleda i većina od 15 članica Savjeta bezbjednosti UN, jer su bar u pisanoj formi dobili (žestoki – superrealistični) Šmitov izvještaj, o kojem u srijedu imaju pravo debatovati. To što ovog visokog predstavnika neće biti ni u Njujorku, niti na video-linku iz Sarajeva – izgleda, već sada, nikog posebno ne uzbuđuje.

    Nije on Pedi Ešdaun – Kad Miljacka ovlaštenja odnese.”

  • Šmit neće govoriti u Savjetu bezbjednosti, EUFOR-u produžen mandat

    Šmit neće govoriti u Savjetu bezbjednosti, EUFOR-u produžen mandat

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija usaglasio je tekst rezolucije o Bosni i Hercegovini. Institucija visokog predstavnika neće biti pomenuta u konačnoj verziji kojom se produžava mandat EUFOR-a u BiH. Visoki predstavnik Kristijan Šmit neće govoriti na sjednici.

    To je, ukratko, epilog višednevnih pregovora koje su članice Savjeta bezbjednosti vodile u Njujorku.

    “Dnevni avaz” prenio je šta se navodi u rezoluciji:

    “Savjet bezbjednosti, utvrdivši da situacija na području bivše Jugoslavije i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti, djelujući u skladu s Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija: ovlašćuje države članice koje djeluju kroz ili u saradnji s Evropskom unijom da u daljem razdoblju od dvanaest mjeseci, počevši od datuma usvajanja ove rezolucije, uspostave multinacionalne stabilizujuće snage (EUFOR Altea) kao pravnog nasljednika Sfora pod zajedničkom komandom i upravljanjem, koje će ispunjavati svoje misije u vezi sa sprovođenja Aneksa 1-A i Aneksa 2 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa (zajednički Mirovni sporazum, S/1995/999, Aneks ), u saradnji sa prisutnošću Glavnog štaba NATO-a, u skladu sa dogovorima između NATO-a i EU-a kako je saopšteno Savjetu bezbjednosti u njihovim pismima od 19. novembra 2004, u kojima se priznaje da će EUFOR Altea imati glavnu ulogu stabilizovanja mira u vojnim aspektima Mirovni sporazum, odlučuje obnoviti ovlašćenje iz stavke 11. svoje rezolucije 2183 (2014) za dalje razdoblje od dvanaest mjeseci počevši od datuma donošenja ove rezolucije.”

    Sjednica Savjeta bezbjednosti jutros je bila odložena, a kasno danas poslije podne saopšteno je da će biti održana sutra u 21 sat po srednjoevropskom vremenu.

  • Sutra sjednica Savjeta bezbjednosti o situaciji u BiH

    Sutra sjednica Savjeta bezbjednosti o situaciji u BiH

    Sjednica Savjeta bezbjednosti UN o situaciji u BiH, biće održana sutra, navodi se u kalendaru objavljenom na internet stranici svjetske organizacija.

    Tokom sjednice trebalo bi da bude razmatran posljednji izvještaj OHR-a i produženje misije Altea.

    Za sada nije navedena satnica početka sutrašnje sjednice.

    Mandat misije Altea ističe u petak, 5. novembra.

    Sjednica Savjeta bezbjednosti UN o stanju u BiH prvobitno je bila najavljena za danas, ali je odgođena.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je ranije da u Savjetu bezbjednosti UN neće biti usvojen izvještaj Kristijana Šmita o situaciji u BiH, koji je, kako je ocijenio, propagandni pamflet napisan u korist muslimana i vrvi od izmišljotina, podmetanja krivice i nedorečenosti.

    Kada je riječ o misiju Altea u BiH, Dodik je ranije rekao da on i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dijele stav da joj treba produžiti mandat.

    Za sjednicu Savjeta bezbjednosti Vlada Republike Srpske uputila je 26. izvještaj u kojem se navodi da Srpska u potpunosti poštuje suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak BiH, ali i da insistira da drugi u BiH i u inostranstvu poštuju i sprovode slovo Dejtonskog sporazuma.

    Izvještaj se odnosi na period maj-oktobar.

  • Političku krizu u BiH rješavati dijalogom, Inckova odluka udar na Dejton

    Političku krizu u BiH rješavati dijalogom, Inckova odluka udar na Dejton

    Političke krize i izazovi u BiH mogu i treba da se rješavaju unutrašnjim dijalogom, uz poštovanje Ustava BiH i njegovih ključnih principa, navedeno je u 26. Izvještaju Vlade Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.

    “Iako opterećena političkim podjelama i problemima kakvi postoje u brojnim zemljama, BiH je, zahvaljujući Dejtonskom sporazumu, bila mirna i bezbjedna dugi niz godina”, navedeno je u četvrtom dijelu izvještaja pod nazivom “Političke probleme u BiH treba rješavati unutrašnjim dijalogom”.

    U sklopu 26. Izvještaja Vlada je Savjetu bezbjednosti dostavila i nekoliko priloga u kojima obrazlaže zbog čega u BiH nije imenovan novi visoki predstavnik, te napad bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka na ustavni poredak BiH.

    U tekstu se podsjeća da je u posljednjim danima svog mandata, u julu ove godine, doskorašnji visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo cenzorski zakon koji kriminalizuje izražavanje određenih mišljenja o ratnoj istoriji BiH.

    Vlada napominje da Inckova odluka predstavlja protivpravan i destabilizujući udar na Dejtonski sporazum, kao i demokratski ustavni poredak BiH i pravo na slobodu izražavanja.

    Pored toga, navodi se da je odluka nerazborita i ne može biti sprovedena na pravičan način, lišen politizacije.

    “Očigledno je da je nametanje cenzorskog zakona ili bilo kog zakona u BiH od visokog predstavnika nelegalan čin. BiH je suverena država, a njen ustav definiše demokratski sistem za donošenje zakona”, piše u prilogu izvještaja.

    U izvještaju se pojašnjava da bilo koji propis, da bi bio pravno obavezujući, mora usvojiti Parlamentarna skupština BiH u skladu sa Ustavom BiH.

    “Parlamentarna skupština, ne samo da nije usvojila nijedan cenzorski zakon poput Inckovog, nego je u više navrata glasala protiv takvog zakona. Prijatelji BiH u međunarodnoj zajednici često naglašavaju značaj vladavine prava. Nametanje BiH dekreta jednog stranog ambasadora bez ikakvog pravnog ovlaštenja ismijava vladavinu prava u BiH. Inckova odluka podriva suverenitet BiH i u velikoj mjeri unazađuje mogućnost članstva BiH u EU”, stav je Vlade Srpske.

    Ističe se i da Inckov cenzorski zakon predstavlja grubo kršenje prava građana BiH na slobodu izražavanja, koje je garantovano članom Ustava BiH dogovorenog u Dejtonu, kao i Evropske konvencije o ljudskim pravima.

    Evropski sud za ljudska prava jasno je stavio do znanja da države ne mogu usvajati zakone kojima se strogo ograničava i kriminalizuje sloboda govora, čak i kada govor predstavlja poricanje potvrđenog istorijskog genocida.

    U tekstu se naglašava da, ako pravo na slobodu izražavanja iz Ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima išta znači, ono mora uključiti i pravo kritikovanja javnih organa.

    “To pravo bilo bi isprazna varka ako bi se dozvolilo zatvaranje pojedinca zbog neslaganja sa odlukom suda ili drugog javnog organa. Ipak, upravo je to ono što Inckova nepromišljena mjera čini”, tvrde u Vladi.

    Inckova mjera, navodi se u dokumentu, tako je loše formulisana i toliko usmjerena protiv Srba da uopšte ne sadrži kriminalizaciju poricanja svakog genocida.

    “Na primjer, prema Inckovoj mjeri, pojedini bošnjački analitičari i istoričari mogu nastaviti da poriču genocid koji je nacistički režim počinio nad Jevrejima, imajući u vidu da taj genocid nije utvrđen presudama međunarodnih sudova. Takođe, prema Inckovoj odluci, bilo bi moguće nazvati neku ulicu po Osami bin Ladenu ili Adolfu Hitleru zato što ta dvojica nikada nisu osuđena za ratni zločin”, dodaje se u izvještaju.

    Vlada ukazuje na to da odluka već izaziva zbrku u sudskim postupcima i optuženima čini nemogućim uživanje prava na pravičan postupak.

    U tekstu se ističe da je ono što Inckovu odluku čini još teže objašnjivom činjenica da je ona bila potpuno nepotrebna, jer Krivični zakon BiH već sadrži odredbu kojom su propisane kazne za svakog ko “javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima”.

    U Vladi navode da pomirenje dolazi sa pravdom, dijalogom i slobodnim istorijskim istraživanjem u traganju za istinom, te da Republika Srpska i njeni lideri snažno podržavaju istragu svih ratnih zločina i privođenje svih ratnih zločinaca pravdi, bez obzira na nacionalnost i počinilaca i žrtava.

    “Zatvaranje onih koji izražavaju određena mišljenja o istoriji, ne samo da je daleko od zalaganja za pomirenje, nego služi jedino produbljivanju nepovjerenja i raspirivanju međunacionalne netrpeljivosti”, poručuju iz Vlade Srpske.

    U tekstu se navodi da su vlast i opozicija u Republici Srpskoj ujedinjeno pružili otpor Inckovom napadu na Dejtonski sporazum i u Narodnoj skupštini 30. jula glasovima svih stranaka sa sjedištem u Republici Srpskoj zauzeli stav da Republika Srpska neće prihvatiti sprovođenje nezakonite Inckove odluke.

    Podsjeća se i da je Narodna skupština, takođe jednoglasno, usvojila skup zaključaka prema kojima, uz usko ograničene izuzetke, politički predstavnici Republike Srpske neće učestvovati u donošenju odluka na zajedničkom nivou dok ne bude razriješeno pitanje Inckove odluke.

    “Pune posljedice političke krize koju je izazvala Inckova nezakonita odluka još nisu jasne, međutim, odluka je još jednom pokazala da OHR ne čini ništa da doprinese miru u BiH, nego samo provokacijama izaziva ozbiljne političke tenzije”, navedeno je u prilogu 26. Izvještaja Vlade Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.

  • Pomjerena sjednica Savjeta bezbjednosti UN o BiH, evo kada će biti održana

    Pomjerena sjednica Savjeta bezbjednosti UN o BiH, evo kada će biti održana

    Sjednica Savjeta bezbjednosti UN, koja je zakazana za danas i koja je trebala biti posvećena situaciji u Bosni i Hercegovini, pomjerena je.

    Ovu informaciju podijelio je novinar Erol Avdović na Fejsbuku te naveo da će biti pomjerena za srijedu 3. novembra ili čak kasnije, ali ne dalje od 5. novembra kada ističe mandat snagama EUFOR.

    – “Rovovska borba” se vodi u UN oko toga kako da se suprotstavi ruskoj koncepciji. Scenario je izgledao veoma jednostavan: Ostaviti ovako (slab) EUFOR, poniziti OHR i nastaviti delegitimisati ovog Visokog predstavnika i tako podržati Dodika u njegovoj misiji izazivanja produžene krize u Bosni i Hercegovini – naveo je Avdović.

    Dalje je nastavio:

    – Rusi su naime u Savjetu bezbjednosti UN zaprijetili čak i vetom protiv rezolucije o produženju mandata EUFOR – ako se u Savjetu bezbjednosti obrati Kristijan Šmit. Ali, baš kao u dobrim Vestern filmovima na scenu je stupila američka diplomatska konjica. Sada Amerikanci imaju svoje uslove. Rekao bih, Amerikanci su sada postavili svoju crvenu liniju. Nastavlja se – dodao je Avdović.

    Avdović je rekao i da se “sve sada poklopilo”, navodeći da je to “izravno američko suprotstavljanje Rusima oko BiH boravak predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića u Glazgovu, gdje bi moglo doći de susreta sa američkim predsjednikom Džo Bajdenom, doprinosi tom pomjeranju u pravom smjeru”.

    Podsjetimo, danas je bila najavljena sjednica Savjeta bezbjednosti UN na kojoj se trebalo raspravljati o BiH.

    Danas je trebala biti obavljena prvo rasprava o produženju mandata Misiji EUFOR u Bosni i Hercegovini, dok se potom trebalo raspravljati o BiH i aktualnoj političkoj situaciji, na osnovu izvještaja visokog predstavnika, piše N1.

  • “Dodik ugrožava mir i ide ka poništenju Dejtona” Šmit Savjetu bezbjednosti UN podnosi izvještaj o stanju u BiH

    “Dodik ugrožava mir i ide ka poništenju Dejtona” Šmit Savjetu bezbjednosti UN podnosi izvještaj o stanju u BiH

    Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit će sutra u Savjetu bezbjednosti UN podnijeti izvještaj o stanju u BiH od stupanja na dužnost u augustu ove godine.

    Interesantno, član Predsjedništva BiH i lider SNSD Milorad Dodik u izvještaju je spomenut čak 61 put na ukupno 34 stranice izvještaja, piše Klix.

    – Od pisanja ovog izvještaja, Bosna i Hercegovina se suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom poslijeratnog perioda. Uporni i ozbiljni izazovi prema osnovama Opšteg okvirnog Sporazuma za mir entitetske vlasti Republike Srpske, na čelu sa najvećom strankom SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) na čelu sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje već i regiona. Ako na to ne odgovori međunarodna zajednica, može voditi ka poništenju Sporazuma za mir – uvodne su riječi.

    Dalje kaže da je vrhunac eskalacije krize 2021. godine, potez Milorada Dodika, kojeg naziva de facto liderom RS, iako entitet ima izabranog predsjednika – poziv entitetu na jednostrano povlačenje iz davno postignutih sporazuma o prenosu entitetskih nadležnosti na državu u oblastima odbrane, indirektnih poreza i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), i da entitet “povrati” ono što on tvrdi da su uzurpirane ustavne nadležnosti u oblasti državnog pravosuđa, provođenja zakona i obavještajnih službi.

    – On je dalje najavio izradu nacrta novog Ustava RS i odbacivanje svih “nezakonito nametnutih odluka i zakona od visokih predstavnika” – navodi se u izvještaju.

    Šmit upozorava Savjet bezbjednosti UN o Dodikovim najavljenim planovima koje znače povlačenje pripadnika Oružanih snaga BiH koje borave u RS, preuzimanje objekata OS BiH na teritoriji RS i uspostavljanje Vojske RS koju bi navodno činili pripadnici vojske koji su povuku iz OS BiH.

    – Potez bi vratio sat unazad 15 godina samo u oblasti reforme odbrane, pa čak i dalje u uslovima izgradnje povjerenja i sigurnosti. To bi takođe značilo i povlačenje entiteta iz Uprave za indirektno oporezivanje, VSTV, Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Obavještajno bezbjednosne agencije (OBA) uz mjere sprečavanja tih institucija da djeluju na teritoriji RS – navedeno je.

    Šmit dalje kaže da Milorad Dodik ovaj poduhvat naziva povratkom na “izvorni Dejton” te kaže da je i politički pogrešan naziv zasnovan na pogrešnim tumačenjima Ustava BiH.

    – U praksi, politika ima za cilj poništiti mnoge teško stečene reforme u posljednjih 26 godina, a ne da bi se striktno pridržavali Mirovnog sporazuma nego da se vratimo na situaciju koja je postojala na terenu prije Dejtona. Ukratko, gospodin Dodik želi da povuče Republiku Srpsku iz ustavnog poretka koji je uspostavljen prema Aneksu 4 Općeg okvirnog sporazuma za mir i da se odustane od civilne implementacije Sporazuma navedenom u Aneksu 10 – dodao je.

    Visoki predstavnik Kristijan Šmit ozbiljno upozorava međunarodnu zajednicu da je sve nabrojano jednako otcjepljenju bez proglašavanja.

    – Jednostrano povlačenje bilo kojeg entiteta iz uspostavljenih državnih institucija, što prema sadašnjim zakonima nije moguće prema ustavnom okviru bi dovelo do kolapsa tih institucija, a na kraju potkopavaju sposobnost države da funkcioniše i izvršava svoje ustavne odgovornosti. Malo prije završetka ovog izvještaja, gospodin Dodik je otkrio svoj cilj – “nezavisna RS unutar dejtonske BiH”. Opozicione stranke u RS su napomenule da je ovo opasan put ne samo za BiH nego i za RS imajući u vidu da entiteti pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH i nemaju pravo da se odvoje od BiH – napisao je.

    Šmit podsjeća da su državne institucije paralizovane još od jula ove godine kada je Milorad Dodik u dogovoru sa opozicijom u RS najavio povlačenje političkih predstavnika RS iz odlučivanja u državnim institucijama, kao odgovor na odluku prethodnog visokog predstavnika Valentina Incka koji je donio izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH.

    – Kao dio orkestriranog odgovora, vlasti RS usvojile su Zakon o neprimjenjivanju Odluka Visokog predstavnika o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH koji je stupio na snagu početkom oktobra. Ovim zakonom se odbija odluka visokog predstavnika i propisuje da se zakonodavstvo na državnom nivou neće primjenjivati ​​u RS i obavezuje vlasti RS da ne sarađuju sa institucijama BiH koje pokušavaju provesti zakone na državnom nivou. Ovo predstavlja konkretna kršenja Aneksa 4 i Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma – navedeno je.

    Šmit upoznaje Savjet bezbjednosti UN da iako je Dodik nedavno izjavio da njegove akcije nisu usmjerene na izazivanje sukoba, on je takođe upozorio da svaki pokušaj rušenja pravosudnih institucija na državnom nivou ili agencija za provođenje zakona bi bilo dočekano silom.

    – Ničim izazvan, rekao je da ako NATO interveniše, RS će tražiti pomoć neimenovanih “prijatelja” za koje tvrdi da su ga uvjerili na njihovu spremnost u tom pogledu – dodao je.

    Šmit ističe da on kao visoki predstavnik i konačni tumač Opšteg okvirnog sporazuma za mir, ima ocjenu da vlasti RS već ozbiljno krše Sporazum i spremni su da ga dalje krše, potencijalno uzrokujući nepopravljivu štetu.

    – Ako neosporno uspiju u ovom poduhvatu, vlasti RS bi uspostavile novi ustavni i pravni okvir kojim se RS uklanja iz dejtonske arhitekture, posebno iz ustavnog poretka BiH, koji je sinonim za secesiju. Ignorisanje ili umanjivanje važnosti ovakvog stanja stvari – moglo bi imati opasne implikacije za region i sire – upozorio je.

    Šmit kaže da ovo ipak ne znači da je samo Republika Srpska problematična.

    – Tri pune godine od Opštih izbora 2018, nije imenovana Vlada Federacije BiH. Dok institucije BiH potpuno stagniraju, sa najslabijim zakonodavnim učinkom Savjeta ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH nego u bilo kojem prethodnom mandatu. Dogovor o prijeko potrebnim izbornim reformama takođe ostaje neuhvatljiv – navodi Nijemac.

    Šmit je upozorio da je tekuća politička kriza počela tokom prethodnog izvještajnog perioda, već u februaru ove godine kada je Narodna skupština RS reagovala na izvještaje o neminovnosti odlaska Valentina Incka i imenovanja Kristijana Šmita usvajanjem zaključka kojim se poziva na predstavnika međunarodne zajednice da spriječe njegovo imenovanje.

    Naglasio je i na online kampanju “mirnog razlaza” koju je na proljeće promovisao SNSD.

    – Nakon toga je u martu Narodna skupština RS usvojila zaključke u kojima se pozivaju politički akteri u Federaciji BiH da se angažuju sa RS kako bi razgovarali o budućnosti BiH, upozoravajući da ukoliko se takvi razgovori ne materijaliziraju, “trebalo bi razgovarati o mirnom razlazu”. SNSD je 19. aprila pokrenuo online video kampanju koja promoviše i pokušaj normalizacije koncepta “mirnog raspada” BiH – naveo je.

    Podsjeća da je ubrzo nakon toga SNSD u NSRS dostavio svoju inicijativu za razgovore RS i FBiH, kao i tri konstitutivna naroda Srba, Hrvata i Bošnjaka za moguće rješenje za BiH, te najavio formiranje pregovaračkog tima s tim u vezi.

    – Inicijativa je nametnula stranačka pogrešna tumačenja Okvirnog mirovnog sporazuma, uključujući i tvrdnju da je BiH “nastala uz saglasnost RS i Federacije i tri konstitutivna naroda i da samo uz saglasnost oba entiteta i konstitutivnih naroda može i postoji” i da država BiH “ima ograničen i izveden suverenitet” što odražava u svojim vanjskim odnosima. Inicijativa je “zahtjevala” da institucije Federacije i dva konstitutivna naroda učestvuju u političkim raspravama o “povratku temeljnim principima Dejtonskog mirovnog sporazuma”, jasno stavljajući do znanja da ako se zahtjev ignoriše ili ishod nije na zadovoljstvo vlasti RS, RS “zadržava pravo da konačno odlučiti o svom budućem status” – napisao je precizno Šmit te podsjetio da je PIC osudio takav politički diskurs uz protivljenje Ruske Federacije.

    Ipak, u maju je NSRS usvojila inicijativu SNSD i odbila raniji poziv Valentina Incka da NSRS ukine odlikovanja koja je 2016. godine dodijelila ratnim zločincima, uključujući ratnog lidera Radovana Karadžića. NSRS je tada odbacila i bonske ovlasti, tvrdeći da visoki predstavnik nema mandat da ih koristi ili a diktira šta RS treba raditi.

    Sjednica Savjeta bezbjednosti UN, koja je trebala biti održana danas i koja je trebala biti posvećena situaciji u Bosni i Hercegovini, pomjerena je za sutra.

  • Glasanje o EUFOR-u jača poziciju Rusije u BiH

    Glasanje o EUFOR-u jača poziciju Rusije u BiH

    Savjet bezbjednosti će ove sedmice glasati o produženju Misije EUFOR-a na period od jedne godine, a glavno pitanje ovih dana je hoće li Rusija uložiti veto.

    Ukoliko bi do toga došlo, EUFOR bi se doslovno do kraja naredne sedmice morao povući iz Bosne i Hercegovine, a time bi praktično bio promijenjen vojni aspekt Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer bi na terenu ostao samo Glavni štab NATO-a sa simboličnim prisustvom na terenu.

    “Nezavisne” su još prije nekoliko mjeseci pisale da nije realno očekivati da bi Rusija blokirala mandat EUFOR-u. Postoji mnogo razloga, među kojima bi to vjerovatno moglo značiti i jači angažman NATO-a u BiH, s obzirom na to da se i u dosadašnjim rezolucijama o produženju mandata EUFOR-a isticala uloga NATO-a u tom procesu, zbog čega je Rusija dosad često, pri glasanjima o produženju Misije EUFOR-a, bila suzdržana.

    Pitanje produženja mandata EUFOR-a, prvi put zvanično, komentarisao je Igor Kalabuhov, ambasador Rusije u BiH, koji je istakao da Rusija želi očuvanje mira i stabilnosti u BiH te da je u tom smislu potrebno pojačati dijalog u samoj BiH, ali i u okvirima međunarodne zajednice. Ambasador Kalabuhov je, naime, rekao da Rusija suštinski podržava produženje Misije EUFOR-a Althea, ali da teško može podržati predloženi tekst ukoliko on bude obuhvatao i ulogu visokog predstavnika Kristijana Šmita.

    Na pitanje o Misiji EUFOR-a nedavno su iz Ambasade Rusije istakli da se pitanje produženja mandata EUFOR-a ne može isključivo svesti na pitanje visokog predstavnika, već da se radi o posebnoj temi.

    Prema nekim nezvaničnim saznanjima, zapadne zemlje spremne su da popuste Rusiji i da omoguće izbacivanje spominjanja visokog predstavnika, kojeg Rusija ne priznaje, u zamjenu za rusku podršku EUFOR-u. Ukoliko bi do toga došlo, to bi bila velika pobjeda ruske diplomatije i potpuno slabljenje pozicije Kristijana Šmita kao visokog predstavnika. Ono što, kako saznajemo, Rusija očekuje u Evropi je da bude tretirana ravnopravno s drugim velikim silama i da se i njeni interesi uzmu u obzir. To, prije svega, sprečava Amerika, koja Rusiju vidi kao destabilizirajući faktor u Evropi, iako bi veći dio Evrope želio viši nivo saradnje s Rusijom, koju smatraju neizbježnim faktorom u Evropi.

    Inače, ukoliko bi došlo do izmjene rezolucije na zahtjev Rusije, to ne bi bilo prvi put. Primjera radi, Savjet bezbjednosti UN-a je 2019. godine promijenio rezoluciju na zahtjev Rusije kako bi ona glasala za nju. Tada je iz rezolucije izbačen dio koji se odnosi na NATO integracije, što je bio ruski uslov.

    Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, kaže za “Nezavisne” da bi ustupci Zapada prema Rusiji značajno pojačali poziciju te zemlje u našem regionu.

    On je, takođe, dodao i da sama činjenica da se smatra da je EUFOR i dalje potreban u BiH na neki način pokazuje neuspjeh u stabilizaciji BiH i njenog puta ka EU, pa i ka NATO-u, za one koji smatraju da BiH treba da ide tamo.

    “Sasvim je sigurno da je potreban veći nivo koordinacije između Zapada i Rusije, jer vjerujem da nikome ne odgovara konflikt na jugoistoku Evrope. Svijet ima mnogo prečih pitanja kojima se bavi, mada je u posljednje vrijeme kroz izbor visokog predstavnika, pa i pitanje EUFOR-a, donekle porastao značaj ovog regiona”, rekao je Šolaja.

    On je dodao da će posebno zanimljivo biti pratiti poziciju Kine, koja je, uz Rusiju, takođe osporila legitimnost visokog predstavnika Šmita.

  • Rusija prekrižila sve dijelove u kojima se pominju OHR i Visoki predstavnik, Schmidtu ne dopuštaju da govori pred Vijećem sigurnosti

    Rusija prekrižila sve dijelove u kojima se pominju OHR i Visoki predstavnik, Schmidtu ne dopuštaju da govori pred Vijećem sigurnosti

    Ruske diplomate u Ujedinjenim nacijama insistiraju da se iz rezolucije o produženju mandata EUFOR-a u Bosni i Hercegovini izbace svi dijelovi u kojima se pominje OHR i funkcija Visokog predstavnika za BiH. To je vidljivo i iz radnog materijala koji posljednjih dana “kruži” među diplomatama u Ujedinjenim nacijama, a iz kojeg je vidljivo da Ruska Federacija insistira da se u novoj rezoluciji, koja bi trebala biti razmatrana početkom novembra, ne pominje ni OHR niti Visoki predstavnik. Prema informacijama Istrage, Ruska Federacija je obavijestila ostale članice Vijeća sigurnosti UN-a da će glasati za rezoluciju samo pod uslovom ako iz nje, budu izbačeni “sporni” dijelovi o OHR-u. Osim toga, Ruska Federacija insistira da se Christianu Schmidtu zabrani obraćanje Vijeću sigurnosti UN-a, i tom zahtjevu će, prema informacijama Istrage, biti udovoljeno. Vijeću sigurnosti bi se, kako saznajemo, umjesto Schmidta, trebao obratiti prvi zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Distrikt Brčko Michael Scanlan. No, sada se vratimo rezoluciji kojom bi mandat EUFOR-a u BiH trebao biti produžen za još 12 mjeseci.

    “Uzimajući u obzir izvješća visokog predstavnika, uključujući njegovo posljednje izvješće od 28. oktobra 2020.”, navedeno je u prekriženom pasusu.

    Kako je veći dio nove rezolucije preuzet od one prošlogodišnje, križanje ovog pasusa je potpuno razumljivo, jer se ova rečenica odnosi na prošlogodišnje obraćanje visokog predstavnika Valentina Inzka Vijeću sigurnosti UN-a, nakon kojeg je 9. novembra 2020. godine donesena odluku o produžavanju mandatata EUFOR-a u BiH za još 12 mjeseci.

    “Ponavljajući svoje pozive nadležnim tijelima u Bosni i Hercegovini da poduzmu potrebne korake za završetak programa 5+2, koji je i dalje neophodan za zatvaranje Ureda visokog predstavnika, što je potvrđeno u priopćenjima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, ponovo potvrđujući odredbe koje se odnose na Ured visokog predstavnika kako je navedeno u njegovim prethodnim rezolucijama i dodatno potvrđujući članak V. Aneksa 10. Mirovnog sporazuma u vezi s konačnim ovlastima Visokog predstavnika na kazalištu u tumačenju civilne provedbe Sporazuma”, piše u, za Rusku Federaciju, “spornim” tačkama ove rezolucije.

    Tako su prekrižene sve riječi koje se odnose na OHR i Visokog predstavnika, što se može vidjeti i u dokumentu u prilogu.

    Preostale tačke ovog dokumenta za Rusiju nisu sporne. Evo šta u njima piše.

    U okviru tačke PP15 naglašava se “hitnost provedbe odluka Europskog suda za ljudska prava, kao i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine” koje se odnose na izborno zakonodavstvo. Dalje se ističe “zabrinutost zbog političkih zastoja u BiH i blokade državnih institucija” , kao i zabrinutost zbog nastavka “polariziranja nekonstruktivnih politika, postupaka i retorike u Bosni i Hercegovini, uključujući one kojima se dovodi u pitanje suverenitet, jedinstvo i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”. Pod tačkom PP19 se naglašava “potreba da Bosna i Hercegovina pojača napore u pogledu funkcioniranja i neovisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, te borbe protiv terorizma i sprječavanja radikalizacije”, te se pozitivnim ocjenjuje usvajanje revidirane Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. U draftu rezolucije se ističe da su se “vlasti Bosne i Hercegovine do sada pokazale sposobnima nositi se s prijetnjama sigurnom i sigurnom okruženju”, ali i to da “situacija u regiji i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti”. Stoga “pozdravljaju spremnost EU-a za održavanje vojne operacije EU-a (EUFOR ALTHEA) u Bosni i Hercegovini od novembra 2021. godine”.

    “Ovlašćuju se članice koje djeluju putem ili u suradnji s EU-om da uspostave za daljnje razdoblje od dvanaest mjeseci, počevši od datuma donošenja ove rezolucije, multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR ALTHEA) kao pravnog sljednika SFOR-a pod ujedinjenim zapovijedanjem i upravljanjem, koje ispunit će svoje misije u vezi s dokazanim Aneksom 1-A i Aneksom 2 Mirovnog sporazuma u suradnji s prisutnošću NATO-a u skladu s dogovorima između NATO-a i EU-a”, navedeno je u draftu rezolucije koja će biti razmatrana na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.

    Podsjećamo, ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov ove je sedmice izvijestio pojedine bh. zvaničnike da njegova država suštinski podržava produženje misije EUFOR-a Althea, ali da teško može podržati predloženi tekst rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a ukoliko on bude obuhvatao i ulogu Visokog predstavnika Christiana Schmidta.

    Prema informacijama Istrage, Rusija traži da Vijeće sigurnosti glasa o njihovoj staroj rezoluciji o Visokom predstavniku za BiH, a u kojoj je navedeno da mandat šefa OHR-a traje samo jednu godinu i da mu se ukidaju bonske ovlasti. Izjašnjavanje o toj rezoluciji bio je preduslov za obraćanje Christiana Schmidta. Kako, za sada, nije udovoljeno tom zahtjevu, odlukom Ruske Federacije koja u Vijeću sigurnosti ima pravo veta, Christianu Schmidtu neće biti dopušteno obraćanje.

  • Izvještaj RS Savjetu bezbednosti UN: Navodno imenovanje Kristijana Šmita – Kršenje Bečke konvencije

    Izvještaj RS Savjetu bezbednosti UN: Navodno imenovanje Kristijana Šmita – Kršenje Bečke konvencije

    Navodno imenovanje njemačkog političara Kristijana Šmita kao visokog predstavnika u BiH predstavlja primjer grubog miješanja u unutrašnje stvari BiH, čime se krši član 41 Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, navodi se u 26. Izvještaju Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.
    U drugom dijelu Izvještaja pod nazivom “Održiva, mirna i prosperitetna BiH mora biti zasnovana na vladavini prava”, ističe se da je Šmitovo imenovanje potpuno nelegitimno jer Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira /PIK/, čak ni njegova većina, nemaju pravni osnov da imenuju novog visokog predstavnika.

    Ni Dejtonski sporazum, niti Savjet bezbjednosti UN nisu PIK-u ili njegovom Upravnom odboru dali takva ovlašćenja, ističe se u tekstu.

    “To što je Šmita navodno imenovala samo šačica članova Upravnog odbora PIK-a samo je demonstracija sile koja nema nikakve veze sa pravom ili pravnom procedurom”, stav je Vlade Srpske.


    Kako se navodi, određeni članovi Upravnog odbora riješili su ne da imaju pravno ovlašćenje da imenuju novog visokog predstavnika, već prosto da ih u tome niko ne može spriječiti.

    U izvještaju se podsjeća da je PIK ad hok, samoimenovani skup zemalja i organizacija koje nemaju osnivački akt, ni međunarodni mandat, niti bilo kakvu legitimnu nadležnost.

    Ističe se i da Savjet bezbjednosti nikada nije delegirao PIK-u nikakva ovlašćenja, a ta se grupa ne spominje ni u Dejtonskom ni u bilo kom drugom sporazumu.

    Ipak, napominje se u Izvještaju, PIK-ov takozvani Upravni odbor, omanja ad hok grupa zemalja, sebi je dodijelila široka prava da određuje budućnost BiH, uključujući pravo da imenuje visokog predstavnika bez odobrenja Savjeta bezbjednosti, pa i da postavlja uslove za zatvaranje OHR-a.

    Vlada Srpske naglašava da Upravni odbor PIK-a nema ni pravno ovlašćenje da postavlja uslove za zatvaranje OHR-a, ali ga ni to, naravno, ne sprečava da podrži takozvani plan “pet plus dva”, jedan skup potpuno proizvoljnih kriterijuma koji imaju vrlo male, ako ikakve, veze sa onim što je BiH potrebno za uspjeh i napredak.

    U drugom dijelu izvještaja navodi se da visoki predstavnik do 2021. godine, u nedostatku međunarodne podrške, nije nametnuo nijednu odluku ili vansudske kazne tokom deset godina.

    Međutim, u posljednjim danima svog mandata na poziciji visokog prestavnika Valentin Incko, posljednji visoki predstavnik, nametnuo je zakon kojim kriminalizuje izražavanje određenih mišljenja o istoriji iz vremena sukoba u BiH.

    Vlada Srpske ukazuje da Inckov cenzorski zakon predstavlja nezakonit i destabilizujući napad na Dejtonski sporazum, kao i na demokratski ustavni poredak i pravo na slobodu izražavanja koje je garantovano Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

    “Inckovi nezakoniti dekreti još jedan su primjer kako takozvana međunarodna zajednica zanemaruje vladavinu prava ako joj se to ne uklapa u plan”, poruka je Savjetu bezbjednosti iz Republike Srpske.

    Kad je riječ o Ustavnom sudu BiH, u tekstu se ističe da, umjesto da ispunjavaju svoju obavezu i pridržavaju se Ustava BiH, većina sudija, koju čine tri stranca i dva Bošnjaka, izuzetno često je potvrđivala neustavnu centralizaciju koju su vršili visoki predstavnici, kao i slabljenje ustavom garantovanih mehanizama zaštite konstitutivnih naroda BiH.

    U stvari, dodaje se u tekstu, tijelo koje je najodgovornije za uspostavljanje i poštovanje vladavine prava u BiH redovno ignoriše zakon.

    U izvještaju se podsjeća na Ustav BiH u kojem se navodi da “sve vladine funkcije i ovlašćenja, koja nisu ovim Ustavom izričito data institucijama BiH, pripadaju entitetima”.

    Ipak, i pored tako precizne odredbe, Ustavni sud je BiH nivou vlasti rutinski potvrđivao nadležnosti koje mu nisu izričito, pa ni posredno, dodijeljene.

    Vlada u ovom dokumentu podsjeća da jedan bivši strani sudija Ustavnog suda BiH priznao da “cjelokupan sistem počiva na prećutnoj saglasnosti između Suda i visokog predstavnika da će Sud uvijek potvrditi meritum njegovih zakona”.

    Napominje se da se Ustavni sud BiH konstantno izruguje vladavini prava, ignoriše jasne ustavne propise i prećutno prihvata, dekretima visokog predstavnika, nelegalno nametnute zakone, što je očigledno suprotno demokratskom zakonodavnom sistemu koji je uspostavljen Ustavom.

    Ustavni sud BiH, navodi se u tekstu, takođe koristi ustavno neutemeljene zahtjeve bošnjačkih predstavnika da dodatno slabi autonomiju Republike Srpske garantovanu Dejtonskim sporazumom.

    Kao primjer se navodi da je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim zastavu, himnu i grb Republike Srpske i zabranio Republici Srpskoj da praznuje dan svog nastanka.

    Takođe, Ustavni sud BiH uporno lišava Republiku Srpsku njenog javnog zemljišta, pa je tako u septembru Sud našao da šumsko zemljište kojim Republika Srpska upravlja već skoro tri decenije ne pripada Srpskoj.

    “Nijedna od ovih odluka nema nikakvo uporište u tekstu Ustava BiH”, napominje Vlada Srpske.

    U tekstu se konstatuje da većina sudija Ustavnog suda BiH pouzdano podržava razgrađivanje dejtonskog kompromisa tako što u ključnim predmetima, tri sudije – stranca, glasaju kao blok sa dvojicom sudija iz reda Bošnjaka i tako preglasavaju četiri sudije koje su državljani BiH.