VRBAS Media

Oznaka: savjet bezbjednosti un

  • Erik Nelson: SAD pozdravljaju produživanje mandata EUFOR-a

    Erik Nelson: SAD pozdravljaju produživanje mandata EUFOR-a

    Sretni da imamo gospodina Šmita sa kojim možemo zajednički raditi na narednim iskoracima i koracima naprijed, istakao je.

    Vijeće sigurnosti UN-a juče je produžilo mandat EUFOR/ALTHEA misiji u BiH. Ovu odluku je komentirao i ambasador SAD u BiH Erik Nelson (Eric).

    Nelson naglašava kako SAD sa svoje strane pozdravljaju jučerašnje jednoglasno produživanje mandata.

    • To samo po sebi govori o nesumnjivoj važnosti EUFOR-a kada je riječ o daljem osiguranju suvereniteta, stabilnosti i teritorijalnog integriteta BiH. Visoki predstavnik je pripremio izvještaj koji je trebao biti predstavljen u Vijeću sigurnosti i on je naišao na jedan pozitivan prijem i itekako su brojni imali priliku da isti iščitaju – rekao je Nelson.

    Kako ističe, SAD u potpunosti podržavaju rad i djelovanje visokog predstavnika koje crpi iz Dejtonskog sporazuma i Bonskih ovlasti.

    • Uslovi za okončanje međunarodne supervizije su konkretno postavljeni. U proteklih 26 godina svog angažmana visoki predstavnik je omogućio i potaknuo važne iskorake u smislu funkcionisanja institucija. Jasno nam je da kada institucije ne funkcionišu građani trpe. Mi smo sretni da imamo gospodina Šmita sa kojim možemo zajednički raditi na narednim iskoracima i koracima naprijed – zaključio je Nelson.
  • Satler: Dobre vijesti su došle iz Njujorka sinoć, jednostrano djelovanje se nikada ne čini dobrom idejom

    Satler: Dobre vijesti su došle iz Njujorka sinoć, jednostrano djelovanje se nikada ne čini dobrom idejom

    Šef Delegacije EU dao je punu podršku visokom predstavniku Kristijanu Šmitu u njegovom radu.

    Šef Delegacije Evropske unije u BiH Johan Satler (Johann Sattler) komentarisao je danas sinoćnju sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a u Njujorku na kojem je produžen mandat EUFOR-u u BiH.

    • Dobre su vjesti one koje su došle iz Njujorka sinoć. Naravno, nakon jedne višesatne diskusije ipak su u konačnici prevladali stavovi o važnosti samog EUFOR-a i ulozi koju je odigrao u osiguranju bezbjednog okruženja u BiH. Ovo dolazi u jednom važnom trenutku političkr osjetljivosti – istakao je Satler.

    Šef Delegacije EU dao je punu podršku visokom predstavniku Kristijanu Šmitu u njegovom radu.

    • Iskoristit ću priliku da sa strane EU dam podršku visokom predstavniku i njegovoj kancelariji. Istina je da nije imao priliku da lično izlaže svoj stav, no, nadam se da će uskoro imati priliku. Jednostrano djelovanje se nikada ne čini dobrom idejom u bilo kojem demokratskom društvu, a pogotovo u BiH. Takođe, rekao bih da je došlo vrijeme u povratak u institucije i zakonodavna tijela – kazao je Satler.
  • Ambasador Srbije u UN-u sa govornice pozvao na deblokadu institucija BiH

    Ambasador Srbije u UN-u sa govornice pozvao na deblokadu institucija BiH

    Završno obraćanje na današnjoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a bilo je ono ambasadora Srbije, koji je trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini smjestio u kontekst “delikatne situacije u čitavom regionu”.

    On je rekao da Srbija poziva sve strane u BiH na smirivanje tenzija racionalizaciju dijaloga.

    “Srbija želi mir i stabilnost a vjerujemo da to želi i BiH. Pozivamo sve strane u BiH da djeluju na isti način i u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom kao jedinim pravnim okvirom za funkcionsanje BiH“, kaže ambasador Srbije.

    U nastavku je rekao da je od velike važnosti da se svi u BiH suzdrže od bilo kakve retorike jer je Dejtonski put dobro definisan, zahtijeva pristanak entiteta i sva tri konstitutivna naroda.

    “Pokušaj da se sa bilo koje strane nametne rješenje je neprihvatljivo za Srbiju i očekujemo da se taj dijalog dogodi unutar institucija BiH i to je jedini način da se izgradi povjerenje i kompromis koji je bitan za stabilnost regiona“, dodao je ambasador Srbije.

    Zaključio je da Srbija želi dobru i produktivnu saradnju sa vlastima oba entiteta.

    “Pozdravljamo svaki dogovor koji postignu entiteti i tri konstitutivna naroda. Mi smo protiv nametanja bilo kakvih odluka koje neće biti rezultat konsenzusa, jer to predstavlja opasnost za širi region. Izbalansiran odnos između centralne vlade i entiteta je bitan za stabilnost i zato je važno imati dobre odnose sa Srbijom”, zaključio je.

    Govoreći o tekstu danas usvojene Rezolucije srbijanski ambasador je rekao da je primjetio da se uvode novi izrazi u ovoj Rezoluciji.

    “Nisu baš prikladni pošto su korišteni 90-ih godina i to ima negativne konotacije. Taj rat je iza nas tako da mislimo da ovakve izraze ne treba koristiti u vezi sigurnosne situacije u regionu“, dodao je.

    Ambasador Hrvatske pri Ujedinjenim nacijama Ivan Šimonović kazao je večeras pred Vijećem sigurnosti da ta susjedna država podržava nastavak mandata EUFOR-a u Bosni i Hercegovini.

    Također, dodao je da podržava rad Ureda visokog predstavnika (OHR) i Christiana Schmidta te suverenitet i teritorijalni integritet BiH kao zemlje tri ravnopravna konstitutivna naroda.

    Ocijenio je da se tenzije u BiH povećavaju te je, između ostalog, kazao da je potrebno prebroditi nepoštivanje Ustava BiH, retoriku podjela i veličanje ratnih zločinca, jer je to od velikog značaja za stabilnu, mirnu i naprednu BiH.

    “Trenutni Izborni zakon BiH sprječava Hrvate da izaberu legitimne predstavnike u Predsjedništvu BiH. Izborni zakon stoga treba mijenjati jer onemogućava jednakopravnopravnost i uskladiti ga s presudama Evropskog suda za ljudska prava”, dodao je.

    Naglasio je da je konsenzus o izmjenama Izbornog zakona potrebno postići prije izbora 2022. godine, što bi olakšalo situaciju u BiH zbog čega je ohrabrio političke lidere da preuzmu odgovornost za sudbinu zemlje.

    “Uspješne izborne reforme oslabile bi tenzije i pomogle državi da promijeni fokus, jer će u suprotnom mladi nastaviti odlaziti iz BiH”, zaključio je.

  • Kineski ambasador u UN-u: Bonska ovlaštenja su bila specijalan aranžman za specijalno vrijeme

    Kineski ambasador u UN-u: Bonska ovlaštenja su bila specijalan aranžman za specijalno vrijeme

    Ambasador Kine u Vijeću sigurnosti UN-a kazao je da se BiH suočava s brojnim izazovima, od poteškoća u izbornoj reformi do nerada vlade i slabog napretka.

    Naglasio je stav Kine da snažno podržava nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH, te da će Kina biti podrška tome.

    Istakao je da se svi problemi trebaju rješavati unutar BiH, od izabranih zvaničnika, a ne nametanja izvana misleći na visokog predstavnika.

    On je kazao da su bonska ovlaštenja bile specijalni aranžman za specijalno vrijeme, ali da je danas drugačiji trenutak.

    “Kina podržava svaki dijalog i pozivamo na implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kina poziva sve da zauzmu balansiran pristup, uzimajući u obzir stavove svih strana”, dodao je.

  • Rusija: U BiH nema viskog predstavnika

    Rusija: U BiH nema viskog predstavnika

    Stalni predstavnik Ruske Federacije u UN Vasilij Nebenzja rekao je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN da u BiH nema viskog predstavnika.

    On je istakao da je Kancelarija viskog predstavnika postala izvor problema u BiH.

    Govoreći o Valentinu Incku i nametnutom zakonu, Nebenzja je rekao da je Incko odlučio da ima pravo da nemetne zakon i da je to podstaklo neslaganje i podjele.

    “Postoje sve veći pritisci na Republiku Srpsku. Vi samo krivite Srbe i demonizujete sve sto rade Srbi”, rekao je ruski predstavnik.

  • Britanija u Vijeću sigurnosti: Podrška Schmidtu i za bonske ovlasti ako bude potrebe

    Predstavnica Velike Britanije u Vijeću sigurnosti UN-a Barbara Woodward, u svom obraćanju na današnjoj sjednici ovog tijela rekla je da su duboko uznemireni situacijom u kojoj se BiH nalazi posljednjih nekoliko mjeseci.

    “Pozdravljam rezoluciju kojom se produžava misija EUFOR-a. Ovo je od ključne važnosti za visokog predstavnika Christiana Schmidta kako bi imao pomoć u izvršavanju svojih dužnosti u Bosni i Hercegovini. Iako gospodin Schmidt nije ovdje s nama danas želimo mu se zahvaliti na njegovom radu. Radujemo se njegovom povratku na narednim sjednicama”, kazala je predstavnica Velike Britanije.

    Dodala je da se Bosna i Hercegovina nalazi u najvećoj egzistencijalnoj krizi od potpisivanja Detonskog sporazuma.

    “Za ovo su najviše odgovorni predstavnici bh. entiteta Republika Srpska. Pokrenuli su aktivnosti koje uključuju uspostavu vojske ovog entiteta. Ovi potezi vode u otcjepljenje. Sve ovo prijeti samom Dejtonskom sporazumu. Vitalnije je nego ikad da se EUFOR uključi. Velika Britanija daje punu podršku Schmidtu i u upotrebi bonskih ovlasti ako situacija to bude zahtjevala. Kompletiranje agende 5+2 je jedina mogućnost da se zatvori OHR”, poručila je britanska predstavnica.

    Zaključila je da kao članica Vijeća sigurnosti Velika Britanija ostaje posvećena u svojoj podršci suvereniteta, teritorijalnog integriteta i svijetle budućnosti BiH.

  • Američka ambasadorica u UN-u: Prekinuti sa zapaljivom retorikom u BiH, posebno Dodik

    Američka ambasadorica u UN-u: Prekinuti sa zapaljivom retorikom u BiH, posebno Dodik

    Ambasadorica SAD-a u Vijeću sigurnosti UN-a Linda Thomas-Greenfield pružila je punu podršku visokom predstavniku Christianu Schmidtu i OHR-u te upozorila bh. lidere da prestanu s opasnom i zapaljivom retorikom, a posebno lider SNSD-a Milorad Dodik te da se deblokira rad državnih institucija.

    “Drago nam je da je visoki predstavnik Schmidt poslao čistu poruku o važnosti mira i stabilnosti. Zahvalni smo na izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta. Iako nije ovdje s nama danas, pozdravljamo ga i zahvaljujemo na doprinosu i budućem radu u OHR-u u BiH, ima našu punu podršku. BiH se suočava s najdubljom političkom krizom u postratnoj historiji. Tu su opasna retorika, zahtjevi za zatvaranjem OHR-a i izborne reforme”, rekla je.

    Ona je kazala da lider SNSD-a Milorad Dodik ima opasnu retoriku.

    “Dodik je pozvao da se RS povuče iz Oružanih snaga BIH i drugih institucija BiH poput UIO, OSA-e… On govori i o potpunom povlačenju RS-a iz BiH. SAD podržava izjavu visokog predstavnika da je ovo opasno i za BiH i za cijeli Zapadni Balkan. Zabrinuti smo da Dodik pravi novi ustav za RS. Ovo je prijetnja za dejtonsku arhitekturu koja je osigurala mir i čuva ga do danas”, dodala je.

    U posljednjih nekoliko mjeseci sve strane su dale određene opasne izjave, dodala je.

    “Tražimo smirenost svih strana, da počnu raditi u korist građana BiH. To znači da se Predsjedništvo mora sastajati, institucije moraju biti operativne i na usluzi građanima. Moramo zaštiti ulogu OHR-a. On je važan za stabilnost BiH. Christian Schmidt ima našu punu podršku za provođenje civilnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma sve dok se ne ispuni 5+2. Tek tada BiH može napustiti međunarodnu superviziju”, rekla je.

    Američka ambasadorica je istakla i važnost izbornih reformi i ograničenih izmjena ustava.

    “Zvaničnici moraju implementirati sve presude sudova za ljudska prava i druge reforme, boriti se protiv korupcije i osigurati jednaka prava za sve građane BiH za izbore 2022. godine”, kazala je.

    Istakla je kako je korupcija nedemokratska i iskra koja podriva stabilnost.

    “Građani BIH zaslužuju bolje od svojih vlada. Ovo je delikatan momenat za BiH, ali sam sigurna da svi akteri moraju raditi na prosperitetu i boljoj budućnosti”, zaključila je.

  • Savjet bezbjednosti: Rezolucija usvojena jednoglasno

    Savjet bezbjednosti: Rezolucija usvojena jednoglasno

    Savjet bezbjednosti je na početku sastanka jednoglasno usvojio rezoluciju kojom se produžava mandat EUFOR-a i u kojoj se ne pominju OHR i visoki predstavnik.

    Stalni predstavnik Francuske u UN Nikolas de Rivijer rekao je da ova zemlja podržava usvajanje francuskog prijedloga rezolucije u Savjetu bezbjednosti UN o produžetku mandata EUFOR-a.

    De Rivijer je rekao da je od perioda rata u BiH devedesetih godina prošlog vijeka ostvaren značajan napredak, ali da su političke tenzije i dalje jake.

    On je istakao da Francuska podržava evropski put BiH, kao i cijelog zapadnog Balkana.

    Prema njegovim riječima, EU je igrala glavnu ulogu u stabilizaciji i održavanju mira u BiH, posebno zahvaljujući EUFOR-u.

    De Rivijer je pozvao političke lidere u BiH da prevaziđu nesuglasice i sprovedu reforme izbornog procesa.

    Francuski predstavnik naglasio je da “visoki predstavnik ima ključnu ulogu u BiH, koju Francuska podržava”.

    De Rivijer smatra da “visoki predstavnik može da doprinese održavanju stabilnosti u BiH”.

    Izaslanik je izjavio i to da Francuska osuđuje svaku formu ugrožavanja teritorijalnog integriteta BiH i “žali zbog blokiranja institucija na nivou BiH”.

    De Rivijer je naglasio da Francuska osuđuje glorifikaciju osuđenih ratnih zločinaca i dodao da je pomirenje jedina solidna osnova za budućnost BiH.

    Predstavnica Irske izjavila je da je “BiH uspjela da postigne značajne rezultate u posljednjih 25 godina, i to mora da se nastavi, te da izabrani predstavnici građana moraju nastaviti sarađivati sa međunarodnim predstavnicima da im omoguće što bolju budućnost”.

    Ona je dodala da je neophodno sprovesti reforme Izbornog zakona prije izbora naredne godine.

    “BiH ima mnogo izazovan period ispred sebe, ali se nadamo da će njene vođe uspjeti da ih riješe korak po korak”, istakla je predstavnica Irske u UN.

    Ona je rekla da Irska podržava izvještaj Kristijana Šmita, te da Agenda pet plus dva ostaje uslov za ukidanje OHR-a.

  • “Dobar pomak što se Šmit neće obraćati u SB UN, ali ne treba likovati”

    “Dobar pomak što se Šmit neće obraćati u SB UN, ali ne treba likovati”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra važnim to što se Kristijan Šmit neće obraćati u Savjetu bezbjednosti UN i da u tome može da se vidi dobar pomak.

    Dodik je upozorio da u BiH i dalje ostaje teška situacija, kao i da postoje i oni koji minimiziraju opasnosti ili pripisuju da je to nečiji hir.

    “Održavanje ili neodržavanje sjednice Savjeta bezbjednosti je činjenica i kako onda može biti moj hir”, rekao je Dodik.

    Ponovio je da Šmita nije imenovao Savjet bezbjednosti, koji sada neće da primi ni njegov izvještaj, niti da on govori.

    Dodik je istakao da “Šmita nema, da ne postoji”, ali da ne može da razumije “mozgove” koji ovdje, u Republici Srpskoj, Srbiji, na nekim drugim mjestima smatraju da on postoji.

    “To je isto kao kad bih ja sada otišao za Njujork, došao i rekao ‘evo ja bih nešto govorio na Savjetu bezbjednosti'”, rekao je Dodik i dodao da je taj izvještaj napisalo nekoliko ljudi ostrašćenih protiv Republike Srpske i Milorada Dodika.

    Prema njegovim riječima, onoliko puta pominjanje u negativnom konktekstu za svakog je neozbiljno, jer bi za ozbiljnu priču bile dovoljne dvije konstatacije.

    “Pokušati da na onaj način napišete izvještaj Savjetu bezbjednosti apsolutno je dokaz da je to čaršijska, sećijska, sarajevska priča koja služi za njihovo uveseljavanje. Tu nema ničega ozbiljnog. To nije izvještaj, to je samo pokušaj tog izvještaja”, rekao je Dodik.

    Ne zna, kaže, kako će se to na kraju završiti, ali je podsjetio na ranije iznesene stavove da ne vidi problem u tome da se produži mandat Euforu, odnosno sa ostane misija Altea.

    Izrazio je žaljenje što kod nas nema analitičkog kapaciteta da se može na pravi način reagovati na tvrdnje iz Sarajeva da je sve to razgradnja Bosne što, kako je istakao, nije tačno.

    “Tačno je da mi čitamo ustav i vidimo šta nam pripada i mi ćemo to nama i uzeti. Ono što pripada BiH neće niko uzeti, ali to u izvještaju niko ne pominje. Nigdje se ne pominje da tamo ima devet ovlaštenja koja ima BiH i neće ih dirati u Republici Srpskoj, da BiH predviđena Dejtonom nigdje nije sporna, ali jeste sve drugo”, naglasio je Dodik.

    Dodik je rekao i da je izvještaj Republike Srpske upućen Savjetu bezbjednosti UN pun odgovornosti, pa i za BiH, jer nigdje ne nastoji da ukine BiH.

  • Džaferović: Najvažnije je da se mandat EUFOR-a produžava, a OHR ostaje i to sa Bonskim ovlastima

    Džaferović: Najvažnije je da se mandat EUFOR-a produžava, a OHR ostaje i to sa Bonskim ovlastima

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović koji boravi na ekonomskom forumu u Azerbejdžanu prokomentarisao je i jučerašnje događaje u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija poručivši da je se dešava ono što je već bilo poznato.

    Podsjetimo, u Vijeću sigurnosti je usaglašen tekst rezolucije o produženju mandata EUFOR-a, s tim da će se iz rezolucije izbaciti rečenice gdje se spominje OHR s obzirom da Rusija i Kina ne priznaju Christiana Schmidta kao visokog predstavnika.

    “Nema tu ništa novo. Koliko ja vidim u ovom trenutku, kada je u pitanju usaglašenost stavova vezano za rezoluciju Vijeća sigurnosti, bit će produžen mandat vojnim snagama EUFOR-a u BiH i to je glavna stvar. OHR ostaje u svom kapacitetu, ostaje sa Bonskim ovlaštenjima, sa svim onim mehanizmima koji su propisani odgovarajućim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. Ono što je novina kod usvajanja ove rezolucije, ako bude usvojena kako danas stvari stoje da neće u rezoluciji biti pomenut OHR kao što je to bilo svih dosadašnjih godina kada se produžavao mandat EUFOR-a. Ovo što se događa u Vijeću sigurnosti je ustvari ono što mi proživljavamo u BiH proteklih 10–15 godina jer mi nismo imali proteklih desetak godina nikakvih ozbiljnijih intervencija visokog predstavnika osim one kada je u pitanju zakon o zabrani negiranja genocida”, istakao je Džaferović.

    On tvrdi da ono što je za nas najvažnije je da se pokrenu mehanizmi unutar zemlje i unutar međunarodne zajednice kako bi se u samoj BiH i njenom sistemu izgradili mehanizmi kojima će biti moguće otklanjati blokade, sprečavati bojkote i kojima će se moći omogućiti da institucije BiH nesmetano, neovisno od bilo koga normalno funkcionišu.

    “To je posao koji nas čeka unutar BiH. Mislim da je sada vrijeme kada vrlo ozbiljno treba da promišljamo o izgradnji vlastitih mehanizama i uz pomoć međunarodne zajednice unutar same BiH. Kada će se to desiti ne znam, OHR postoji u BiH, postojat će i u budućnosti, ali je očigledno da i ova rezolucija Vijeća sigurnosti oslikava ono stanje djelotvornosti OHR-a kakvo je bilo proteklih desetak godina. Za mene, a i po međunarodnim dokumentima, OHR je potpuno legalan, legitiman i tu nema dileme, ima mogućnosti da koristi Bonska ovlaštenja, ali znate da određene članice, pogotovo neke od stranih članica Vijeća sigurnosti UN-a osporavaju OHR. Nisu u pravu, ali stvari stoje tako“, istakao je Džaferović.

    Na pitanje kako bi Rusija mogla prokomentarisati pomoć Azerbejdžana u snabdjevanju plinom, Džaferović je kazao kako smatra da je u interesu cijelog svijeta da postoji saradnja u okviru ukupne međunarodne zajednice.

    “Korist od Azerbejdžanskog plina imat će prije svega BiH, ja sam dužan da vodim računa o interesima BiH i mislim da to ne bi trebalo da bude smetnja ikome na svijetu. Mi u BiH koristimo i ruski plin, tu nema ništa nepoznato. Mislim da bi bilo značajno i da niko ne bi trebao da ima ništa protiv konkurencije”, kazao je.

    Osvrnuo se Džaferović i na trenutnu situaciju u BiH, gdje su građani u strahu da bi moglo doći do sukoba, te kazao kako su vlasti iz entiteta Republika Srpska “bespotrebno pokrenule tu kampanju unutar BiH”.

    “To se mora zaustaviti i ja sam uvjeren da nećemo doći u situaciju da stvari eskaliraju i da idemo u stanje sigurnosne prijetnje u BiH“, poručio je, te dodao i kako su SAD veliki prijatelji BiH i kako nema dileme da nastoji pomoći našoj zemlji da izađe iz krize.

    Džaferović će biti i jedan od govornika Foruma koji se ove sedmice održava u Bakuu, u Azerbejdžanu, a kojem je tema Svijet poslije pandemije, te je kazao kako je jedno sigurno, a to je da svijet nakon pandemije sigurno neće biti isti.

    “Neke krizne situacije su se dešavale i prije pandemije, pandemija samo ubrzala, ono što je najvažnije i što smo mogli naučiti je da niko sam ne može odnijeti pobjedu ni nad jednim izazovom pred kojim se svijet suočava. I prije pandemije smo imali krizu, svijet mora zajedno raditi i zajedno se boriti protiv izazova. Pandemija ne poznaje ni entitete ni narode ni države, ona pogađa cijeli svijet. Pitanje je hoćemo li svi otići u propast ili ćemo svi zajedno raditi da nam bude bolje. Trebamo prestati da sami sebi kopamo grob, početi da radimo zajedno i da koristimo nauku i naučna saznanja”, zaključio je Džaferović.