VRBAS Media

Oznaka: savjet bezbjednosti un

  • Ukrajina zatražila sjednicu SB UN zbog rezolucije ruskog parlamenta

    Ukrajina zatražila sjednicu SB UN zbog rezolucije ruskog parlamenta

    Ukrajina je zvanično zatražila od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija da razmotri rezoluciju ruskog parlamenta o priznanju samoproglašenih separatističkih republika na istoku Ukrajine, izjavio je danas ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.

    Rezolucija ruskog parlamenta podriva napore da se okonča rat na istoku Ukrajine, poručio je Kuleba i dodao da Ukrajina traži raspravu u Savjetu bezbjednosti za četvrtak, prenosi Rojters.

    Tenzije između Kijeva i Moskve rastu nakon što je posljednjih nedjelja koncentrisano više od 100.000 ruskih vojnika blizu ukrajinskih granica, iako Rusija poriče da planira da napadne Ukrajinu, navodi britanska agencija.

  • Incident na sednici Savjeta bezbednosti – ambasador Rusije otišao

    Incident na sednici Savjeta bezbednosti – ambasador Rusije otišao

    Ambasador Rusije u UN Vasilij Nebenzja napustio je sednicu Saveta bezbednosti posvećenu Ukrajini.

    On je napustio sednicu uoči izjave predstavnika Ukrajine, navodeći da ima zakazani sastanak sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterešom.

    “Molim vas da ovo ne smatrate demonstrativnim odlaskom. Moram da napustim ovu sednicu zbog ranije zakazanog sastanka sa generalnim sekretarom UN povodom agende našeg predsedavanja”, rekao je Nebenzja, prenosi TASS.

    Predstavnik Rusije u Savetu bezbednosti prethodno optužio je SAD da stvaraju histeričnu atmosferu u vezi sa Ukrajinom.

    “Nije nam potrebna ova panika”, rekao je on.

    Pokazao je dokumente o ministrima u Ukrajini koji, kako je rekao, tvrde da ne postoji pretnja od ruske agresije i aktivnosti Vašingtona nazvao propagandom.

    “Naše američke kolege moraju da iznesu prave informacije o ovome”, kazao je on.

    Pozvao je sve da ne nasedaju na provokacije.

    Predstavnica SAD kazala je da je Vašington tražio sastanak Saveta bezbednosti zbog aktivnosti Rusije na granici sa Ukrajinom.

    “Oni tvrde da je to na njihovoj teritoriji, ali to je blizu granice njihovih komšija, to su komšije kojima je Rusija okupirala teritoriju”, rekla je.

    Nakon odlaska ambasadora Nebenzje, za govornicu je izašao stalni predstavnik Ukrajine u Ujedinjenim nacijama Sergej Kislica, a Rusiju je u nastavku zastupao Dmitrij Poljanski, prvi zamenik stalnog predstavnika Ruske Federacije u UN.

    “Odakle vam ideja o 100.000 vojnika?”
    “Želeo bih da postavim pitanje, ne samo našim američkim kolegama već i onima koji su to pomenuli odakle ta cifra od 100.000 vojnika koji se nalaze, kako tvrdite, na rusko-ukrajinskoj granici”, rekao je Nebenzja i dodao kako tu cifru nisu potvrdili.

    On je podsetio da Rusija često raspoređuje trupe na svojoj teritoriji bez izazivanja histerije.


    Tenzije između Rusije i Sjedinjenih Država zbog gomilanja trupa Moskve u blizini Ukrajine prelile su se u Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija gde su diplomate obe zemlje žestoko iznosile svoje stavove.

    Uprkos pozivu Moskve članicama Saveta bezbednosti da glasaju protiv takozvane megafon-diplomatije, to telo je većinom pristalo na američki apel za održavanje javne sednice o krizi u Ukrajini.

    Kina je jedina bila protiv, pozivajući nacije da napuste hladnoratovski mentalitet, dok su Indija, Gabon i Kenija bili uzdržani, ali je preostalih 10 članica podržalo sastanak otvorenog tipa.

    Amerikanci negoduju zbog masovnog gomilanja ruskih trupa na granici sa Ukrajinom, dok Rusi negiraju planove za napad tvrdeći da nemaju ništa sa unutrašnjom krizom u toj državi. Evropska unija drži se dvosmernog koloseka – diplomatije i odvraćanja Rusije od napada.


    “Pretnje agresijom na granici Ukrajine je provokacija. Naše konstatovanje činjenica na terenu nije provokativno”, rekla je američka ambasadorka u UN Linda Tomas-Grinfild na sednici SB UN-a.

    Tomas-Grinfildova ponovila je optužbe da je Rusiju da ima više od 100.000 vojnika na granici sa Ukrajinom i da se Moskva “sprema da napadne Ukrajinu”.

    Prema njenim rečima, Vašington ima dokaze da Moskva planira da rasporedi još 30.000 trupa u Belorusiji u prvim danima februara.

  • “Vrijeme je za tihu, a ne mikrofon diplomatiju”

    “Vrijeme je za tihu, a ne mikrofon diplomatiju”

    Stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja je skrenuo pažnju da se Rusija ne plaši da razgovara o temi koja se tiče Ukrajine, ali mu nije jasno šta je zadatak večerašnje sjednice Savjeta bezbjednosti UN.

    “Ruska vojska se nalazi tamo gdje treba da se nalazi, a ne na ukrajinskoj granici”, podsjetio je Nebenzja.

    On je naglasio da Zapad ne navodi nikakve dokaze o namjerama Rusije oko Ukrajine i sam diže tenzije, ocijenivši da je ovo još jedan pokušaj da se zabije klin između Moskve i Kijeva.

    Plan Zapada je, kaže, da se ne dozvoli bratski suživot Rusije i Ukrajine radi slabljenja Moskve.

    Kineski predstavnik Žang Jun (Zhang Jun) podsjetio je da je Rusija u više navrata rekla da nema namjeru da izvrši invaziju na Ukrajinu, pa da je čak i sama Ukrajina pozvala na smirivanje tenzija.

    On je rekao da se njegova vlada protivila otvorenom sastanku o ovome, navodeći da je vrijeme za tihu, a ne mikrofon diplomatiju, te upitao koja je osnova tvrdnji da će biti rata.

    Govoreći o NATO-u, kineski predstavnik je rekao da je širenje Alijanse teško i složeno pitanje i podsjetio da je ova organizacija nastala kao produk hladnog rata, a to vrijeme je prošlo kao i da su mnoge zemlje ostavile za sobom hladnoratovski mentalitet.

  • Savjet bezbjednosti UN-a zasjeda danas zbog krize u Ukrajini, američki Senat priprema nove sankcije

    Savjet bezbjednosti UN-a zasjeda danas zbog krize u Ukrajini, američki Senat priprema nove sankcije

    Savjet bezbjednosti UN-a će se sastati danas, na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država, kako bi razgovaralo o gomilanju ruskih trupa na granici s Ukrajinom, dok je međunarodna diplomatija usmjerena na ublažavanje napetosti.

    Sjedinjene Države su obrazložile sastanak 15-članog tijela kao priliku za Rusiju da objasni svoje postupke, dok je Rusija signalizirala da bi mogla pokušati blokirati sastanak. Za nastavak sastanka potrebno je devet glasova i Washington je “uvjeren” da ima dovoljnu podršku, piše AFP.

    Ali osim što će svi članovi imati priliku otvoreno iznijeti svoje stavove, Savjet vjerovatno neće poduzeti nikakve radnje, čak i ako Rusija napadne Ukrajinu. Čak i najjednostavnija izjava zahtijeva podršku konsenzusa i Rusija bi mogla staviti veto na bilo koju ponudu za rješenje.

    Rusija je jedna od pet stalnih članica s pravom veta u Savjetu zajedno sa Sjedinjenim Državama, Francuskom, Britanijom i Kinom. Vijeće sigurnosti zaduženo je za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti. Dan nakon sastanka Rusija bi trebala preuzeti rotirajuće predsjedavanje Vijećem za mjesec februar.

    Kanada je u nedjelju saopštila da privremeno povlači nebitno osoblje iz svoje ambasade u Ukrajini, ali je dodala da će ambasada ostati otvorena.

    Sjedinjene Američke Države, koje su zaprijetile Rusiji velikim novim sankcijama ako napadne Ukrajinu, izjavile su da čekaju odgovor Moskve. Saopćile su da se NATO neće povući iz istočne Evrope niti zabraniti pridruživanje Ukrajini, ali je spreman razgovarati o temama kao što su kontrola naoružanja i mjere za izgradnju povjerenja.

    Američki senatori vrlo su blizu dogovora o zakonu o sankcijama, izjavila su u nedjelju dva vodeća zastupnika koja rade na zakonu. Mjere uključuju sankcije za najznačajnije ruske banke i ruski državni dug, kao i pružanje pomoći Ukrajini.

    “Neke od sankcija u prijedlogu zakona mogle bi stupiti na snagu prije bilo kakve invazije zbog onoga što je Rusija već učinila”, rekao je američki senator Bob Menendez, demokratski predsjednik Senatskog odbora za vanjske odnose. On je ukazao i na kibernetičke napade na Ukrajinu i napore da se iznutra podriva ukrajinska vlada.

    Washington je proveo sedmice pokušavajući izgraditi sporazum s evropskim partnerima o snažnom paketu sankcija, ali to pitanje izaziva podjele, a Njemačka poziva na “razboritost”.

    Evropska unija ovisi o Rusiji, jer oko trećine njenih opskrba plinom dolazi iz Rusije i svaki prekid bi pogoršao postojeću energetsku krizu uzrokovanu nestašicom.

  • Savjet bezbjednosti UN dobio pet novih članica

    Savjet bezbjednosti UN dobio pet novih članica

    Savjet bezbjednosti UN dobio je danas pet novih članica jer su Albanija, Brazil, Gabon, Gana i Ujedinjeni Arapski Emirati zauzeli svoje funkcije nakon pobjede na izborima održanim u junu.

    Estonija, Niger, Sveti Vinsent i Grenadini, Tunis i Vijetnam su krajem sedmice okončali mandate.

    Albanija je prvi put ušla u saziv Savjeta bezbjednosti UN, a Brazil 11.

    Gabon i Gana su ranije tri puta bili članice, a Ujedinjeni Arapski Emirati jednom.

    Više od 50 članica UN nikada nisu izabrane za Savjet bezbjednosti UN od njegovog formiranja 1946. godine.

  • Srpska udruženja pisala Savjetu bezbjednosti UN: Pomozite nam da dođemo do pravde za žrtve

    Srpska udruženja pisala Savjetu bezbjednosti UN: Pomozite nam da dođemo do pravde za žrtve

    Predstavnici udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata uputili su pismo Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija u kojem traže podršku da, kako navode, nakon skoro 30 godina dođu do pravde za žrtve koje predstavljaju.

    Prvi čovjek Boračke organizacije Republike Srpske i čelnici još osam srpskih udruženja naveli su da Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju sa sjedištem u Hagu skoro da se nije bavio srpskim stradanjem i žrtvama tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

    • Nažalost, svjedoci smo da su i Tužilaštvo i Sud BiH prilikom procesuiranja ratnih zločina nastavili praksu Haškog tribunala, te su se u enormno malom broju bavili procesuiranjem lica koja su naredbodavci ili izvršioci strašnih zločina počinjenih nad Srbima. Imamo potrebu da vam ukažemo na neke od najočitijih primjera diskriminacije srpskih žrtava i na neprocesuiranje naredbodavaca i neposrednih izvršilaca tih strašnih zločina – navodi se u pismu.

    Zločini nad Srbima, navodi se dalje, vršeni su sistematski tokom cijelog rata počev od napada na pripadnike Jugoslovenske narodne armije koji su se povlačili iz gradova u prvoj polovini 1992. godine pa sve do 1995. godine i progona cjelokupnog stanovništva zapadnokrajiških opština i strašnih zločina nad srpskim zarobljenicima na Ozrenu.

    • Porazno je da skoro 30 godina nema pravde za nevine srpske žrtve iz kupreških sela Donji Malovan, Rilić, Zanaglina i Botun, te samog grada Kupresa. Još niko nije odgovarao za popaljena srpska sela u Podrinju. Sarajevo je skoro etnički čist grad, a broj Srba u njemu je na nivou statističke greške. Vjerujući da još postoji pravda i pravičnost, molimo vas da upotrijebite lični i autoritet institucija koje predstavljate da nam pomognete kako bi žrtve i porodice konačno dobile svoj smiraj, te da spriječite očiglednu diskriminaciju srpskih žrtava pred pravosudnim institucijama BiH – navedeno je u pismu.

    Predstavnici udruženja proisteklih iz rata uputili su prije dva dana i pismo glavnom haškom tužiocu Seržu Bramercu tražeći od njega da nadgleda novo suđenje oficiru tzv. Armije BiH Sakibu Mahmuljinu.

  • Govor Svena Alkalaja pred SB UN razljutio političare iz RS

    Govor Svena Alkalaja pred SB UN razljutio političare iz RS

    Govor ambasadora i stalnog predstavnika BiH pri Ujedinjenim nacijama, Svena Alkalaja, u Savjetu bezbjednosti UN o stanju u BiH, izazvao je negativne reakcije političara iz Srpske, koji ističu da je jedini cilj bošnjačkih političara produbljivanje netrpeljivosti i sukoba sa RS.

    Alkalaju zamijeraju to što je veći dio svog govora posvetio “blaćenju Srpske i njenih predstavnika”, ali i čitanju izvještaja koji je ranije u SB UN poslao šef OHR Kristijan Šmit, kojeg Srpska, Rusija i Kina ne priznaju za visokog predstavnika, a kojem nije bilo ni dozvoljeno da se obrati na tom skupu.

    – Trenutno se BiH suočava sa najvećom egzistencijalnom prijetnjom u toku posljeratnog perioda s velikim izazovima za same temelje Opšteg mirovnog sporazuma od strane entitetskih vlasti Republike Srpske koje predvodi SNSD – najveća stranka na čijem je čelu Milorad Dodik. On ugrožava ne samo mir i stabilnost države i regije, nego ako ostane bez međunarodnog odgovora, moglo bi dovesti do podrivanja samog sporazuma – rekao je Alkalaj citirajući dio Šmitovog izvještaja.

    On je dalje nastavio kako je Dodik “de fakto lider Republike Srpske, iako ovaj entitet ima svoju predsjednicu”. Alkalaj je citirao i dio izvještaja koji govori o vraćanju ranije prenesenih nadležnosti sa Srpske na BiH, a tiču se indirektnih poreza i pravosuđa.

    Visoki predstavnik ozbiljno upozorava međunarodnu zajednicu, kako je rekao Alkalaj, da je sve nabrojano jednako otcjepljenju bez proglašavanja nezavisnosti.

    Šefica Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Snježana Novaković Bursać, ističe da je zbog činjenice da se Šmit nije obratio SB UN u drugi plan palo izlaganje Svena Alkalaja, koje je pravi prikaz ogoljene sarajevsko-bošnjačke politike i kojoj očito OHR služi kao produžena ruka, a „izvještaj“ kao kanal za plasman iskrivljenih stavova i pogrešnih zaključaka o BiH.

    – Njegov govor je još jedan udar na BiH jer, čak i da je „izvještaj“ u redu, nezabilježena je praksa da ambasador države koja sebe zove nezavisnom i suverenom pred SB UN čita tekst diplomate strane zemlje (navodno njegov!), umjesto da iznese makar neusklađene stavove, svoje sopstvene – poručuje Bursaćeva.

    Šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, kaže za Srpskainfo da su sarajevski političari stvorili takvu atmosferu da imaju potrebu da stalno izazivaju sukobe sa Republikom Srpskom.

    – Oni su sebi stvorili neku vrstu alibija napetosti, unaprijed optužujući Srpsku i njene lidere, kao i rukovodstvo Narodne skupštine za bilo koje rješenje koje predlože. Bilo ko da se obrati ili bilo ko da nešto kaže, oni to koriste da bi produbili sukobe i raspirili i dalje netrpeljivost sa Srpskom – kaže Stevandić.

    Navodi da ne zna da li sarajevski političari misle da im neko može na taj način omogućiti da BiH pokupi i preostale nadležnosti od Srpske ili da spriječe da RS vrati svoje nadležnosti.

    – Činjenica je da su nas uveli u formu međunacionalne netrpeljivosti i krize s nesagledivim posljedicama. Alkalaj, Bisera Turković, Bakir Izetbegović, Šefik Džaferović i Željko Komšić se ponašanju kao da su u ratnom stanju po pitanju Srpske. Sve što oni rade ne da nije normalno, nego nema ni budućnosti – upozorava Stevandić.

  • Kalabuhov: Međunarodno pravo pobijedilo u Savjetu bezbjednosti UN

    Ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov smatra da je međunarodno pravo pobijedilo na posljednjoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN, ali i logika i zdrav razum, a usvojena Rezolucija o BiH mora biti primjer u budućem vremenu.

    “Zahvalan sam kolegama u diplomatskom koru u Njujorku i u Sarajevu, jer su odvojena pitanja produženja misije ‘Altea’ u BiH i OHR-a. I po Dejtonskom mirovnom sporazumu ova pitanja nisu povezana”, rekao je Kalabuhov za RTRS.

    On je istakao da je dobro što su zapadne diplomate razumjele logiku Rusije.

    “Nakon 26 godina mirovnog procesa u BiH mora doći vrijeme kada će lokalni akteri preuzeti svu odgovornost, pa čak i onu koja proističe iz misije ‘Altea'”, kaže Kalabuhov.

    Ruski ambasador je napomenuo da se njegova zemlja principijelno zalaže da OHR bude što prije zatvoren.

    “OHR je postao razlog za destabilizaciju situacije u BiH. Ova kancelarija je postala jednostrana. I kolege u diplomatskom koru bi željele zatvaranje OHR-a, ali postoji nesaglasnost o uslovima za tako nešto. Svi su saglasni da je vrijeme nametanja u BiH prošlo”, istakao je Kalabuhov.

    On je ocijenio da BiH sa OHR-om ne može imati stvarni suverenitet i da ova kancelarija nikada nije prevela Dejtonski mirovni sporazum na jezike naroda u BiH, što je morala uraditi.

    “Veliki je paradoks kada ljudi koji govore o suverenitetu BiH traže od OHR-a da brani suverenitet. Pardoks je i što Ustav mora biti branjen od Ustavnog suda BiH. Mora biti promijenjena i kompozicija ovog suda, odnosno strane sudije moraju otići”, naglasio je Kalabuhov.

    On je napomenuo da izvještaj Kristijana Šmita o situaciji u BiH subjektivan i neizbalansiran.

    Kalabuhov kaže da je legitimno razmišljanje predstavnika Republike Srpske o vraćanju nadležnosti koje su prenesene na nivo BiH i da sve mora biti u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

    On je naveo da je u BiH potreban dijalog konstitutivnih naroda o svim pitanjima.

    “Mora se u BiH smirivati retorika. Smatram da neće biti rata u BiH, jer je bolje pet godina razgovarati, nego dan ratovati. Bilo bi dobro da svi akteri u BiH potpišu pakt o miru”, istakao je Kalabuhov.

  • Šamar Kristijanu Šmitu iz Savjeta bezbjednosti UN

    Odluka Savjeta bezbjednosti UN da ne dozvoli obraćanje Kristijanu Šmitu novi je šamar Rusije ostatku međunarodne zajednice, koja je ovog njemačkog diplomatu dovela na čelo OHR i podržava ga u ulozi visokog predstavnika u BiH.

    Intenzivni pregovori u Savjetu bezbjednosti UN trajali su nekoliko dana, a Ruska Federacija je od početka insistirala da se OHR izbaci iz teksta usvojene rezolucije, te da se Šmitu zabrani obraćanje, jer će u suprotnom staviti veto na produženje mandata EUFOR u BiH.

    Iako će Šmitov izvještaj o stanju u BiH biti razmatran, rusko odbijanje da on nastupi pred Savjetom bezbjednosti UN na kraju je prevagnulo.

    Analitičari ocjenuju da su Vašington i Brisel ovim zadali snažan šamar OHR, dok je Šmitov autoritet još više srozan.

    Autoritet urušen ili ne?
    „Poraz Zapada“ i „sahrana bonskih ovlaštenja“, samo su neke od fraza koje su analitičari koristili komentarišući odluku Savjeta bezbjednosti UN da se Šmitu ne dozvoli obraćanje.

    Analitičari smatraju da politički rat oko toga da li BiH ima ili nema visokog predstavnika ovim nije završen već samo produžen. Podsjećaju da je za Rusiju, Kinu i vlast Republike Srpske Šmit od samog početka nelegitiman, dok je za EU, SAD i zemlje regiona, ali i političke predstavnike Federcije BiH, njemački diplomata i dalje visoki predstavnik.

    Profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, Miloš Šolaja, ističe da odluka Savjeta bezbjednosti UN nije imala veze s Kristijanom Šmitom već sa međunarodnim pravom i načinom na koji se postavlja visoki predstavnik.

    – Nije ovdje riječ o tome da li je sada Šmitov autoritet urušen jer on lično ima autoritet. Činjenica je da njegovo imenovanje nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN. Da je dozvoljeno da se Šmit obrati na sjednici Savjeta bezbjednosti UN i pročita izvještaj to bi de fakto značilo prihvatanje njega kao visokog predstavnika. Poznato je da ga Rusija i Kina ne prihvataju i niko nije trebao očekivati da će dozvoliti da se on obrati – ističe Šolaja.

    Konfuzija
    Dodaje da Šmit nije izabran u skladu s međunarodnim pravom, što je sada jasno i potvrđeno odlukom da mu se ne dozvoli obraćanje u Savjetu bezbjednosti UN.

    – I dalje imate klackalicu u smislu da Šmita jedni podržavaju, a drugi ne. Međutim, potvrđeno je da on nema legalitet i da ne može da proizvede nikakvo međunarodno pravno dejstvo. Svaka odluka koju bi eventualno donio izazvala bi još veću konfuziju i krizu u BiH. Ako bi primjenio bonska ovlaštenja to bi tek bila konfuzija – zaključuje Šolaja.

    Ističe da BiH traži temeljito preslagivanje u međunarodnoj zajednici kada je u pitanju odnos prema njoj, jer su Rusija i Kina ovim pokazale da su i one dio međunarodne zajednice, a ne samo EU i zapadne zemlje.

    “Plaća tuđe dugove”
    Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, ističe da se saga nastavlja, jer će i dalje jedan dio međunarodnih i domaćih aktera podržavati visokog predstavnika u BiH, a drugi ne.

    – Nikakvo jasno razjašnjenje nije došlo od strane Savjeta bezbjednosti UN. Niko nije izglasao da Šmit nema mandat niti da ima, čime se nastavlja ta neka situacija dvojstva. Savjet bezbjednosti UN Šmita niti je priznao niti ga je opozvao – objašnjava Sitarski.

    Navodi da se ovim samo produžava period različitih tumačenja, a samim tim i prilično nejasnog legitimiteta, ne samo Šmita nego i mnogih institucija u BiH.

    – Mi imamo hroničnu krizu sa bazičnim društvenim konsenzusom u BiH. Ovdje se i Ustav drugačije tumači, a kamoli mandat visokog predstavnika – kaže Sitarski.

    Urušavanju kredibiliteta i autoriteta same funkcije visokog predstavnika, kako tvrdi Sitarski, najviše je doprineo bivši visoki predstavnik, Valentin Incko, ali i raniji šefovi OHR, koji su „izazvali velike probleme u BiH“.

    – Šmit sada plaća tuđe dugove. Sam Kristija Šmit kao političar i čovjek uopšte ničim nije doprineo takav odnos prema njemu, već je na neki način žrtveno jagnje. Sada mora pokazati još više diplomatske vještine, što samo po sebi neće biti lak zadatak – zaključuje Sitarski.

  • Dodik: Prvi put Savjet bezbjednosti na strani međunarodnog prava

    Dodik: Prvi put Savjet bezbjednosti na strani međunarodnog prava

    Prvi put u svojoj istoriji, Savjet bezbjednosti, baveći se pitanjima zapadnog Balkana i BiH bio je na strani međunarodnog prava. Kaže to srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Sve to zahvaljujući principijelnom stavu prvenstveno Rusije i Kine, ali i drugih zemalja.

    “Ono što smo juče naučili i što svima treba da bude jasno jeste da BiH nema visokog predstavnika i da osoba koja se predstavlja je samozvana. Nije ništa pobijedila Republika Srpska. Republika Srpska je samo zadovoljna što je tamo pokazana istina”, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    Pozdravljamo produženje mandata misiji EUFOR-a, ali i profesionalan odnos komandanta međunarodnih snaga u BiH, koji je potvrdio da nema protivustavnih aktivnosti u Republici Srpskoj, niti ugrožavanja bezbjednosti, kaže Dodik.

    Za Moskvu, bezbjednost u BiH ugrožavaju upravo OHR i neodgovorni pojedinci. Ipak, zapadne sile poput Sjedinjenih Država i Velike Britanije nisu odustale od verbalne podrške njemačkom političaru.

    “Moramo da zaštitimo ulogu visokog predstavnika. Ta kancelarija predstavlja osnovu stabilnosti u državi”, kazala je Linda Tomas Grinfild, američki ambasador pri UN.

    “Savjet bezbjednosti ne mora da razmatra izvještaje “privatnih lica”. OHR je prestao biti instrument za postizanje pomirenja, a postao je izvor velikih problema koji su prijetnja cijeloj strukturi Dejtonskog sporazuma”, rekao je Vasilij Nebenzja, ruski ambasador pri UN.

    Sve je veće interesovanje zvaničnog Zagreba za situaciju u BiH. Hrvatski predsjednik Zoran Milanović smatra da Kristijan Šmit djetinjanstim šprijetnjama ništa neće postići, i da je pitanje kakav je njegov mandat. Dodik je posljednji problem u BiH, posebno iz perspektive beha Hrvata, kaže Milanović.

    “S Dodikom se dogovorimo za 10 minuta, i to ne o podjeli Bosne. Nego o uređenju Bosne. Taj Dodik predstavlja srpski narod u BiH, i nećeš ga izbaciti sa tim objedama, nema šanse”, kaže Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske.

    Milanović za rješenje krize predlaže razgovore političkih predstavnika sva tri naroda, Dodika, Čovića i Izetbegovića, uz posredovanje predsjednika Hrvatske, Srbije i Turske. Sjednica Savjeta bezbjednosti potvrdila je da su se velike sile dogovorile o tome kako će eliminisati OHR, smatra srpski član Predsjedništva. A što se tiče Kritstijana Šmita, Dodik mu poručuje da je vrijeme da razmisli o izlaznoj strategiji, i vraćanju u miran život.