U Njujorku je počela sjednica Savjeta bezbjednosti UN-a na kojoj se razmatra situacija u BiH.
Nakon obraćanja ruskog ambasadora u UN-u Vasilija Nebenzja, koji je kazao da Kristijan Šmit nije legitiman visoki predstavnik, uslijedilo je obraćanje ambasadora Kine.
Geng Šuang je kazao da ne podržavaju obraćanje Šmita na današnjoj sjednici, a kao razlog takvog poteza naveo je njegovo nelegitimno biranje.
Prijetnje ustavnom poretku u BiH dolaze s jedne strane, RS, rekao je Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje, za kojeg su predstavnici Ruske Federacije i Kine, tokom njegovog predstavljanja izvještaja Savjetu bezbjednosti o stanju u BiH, rekli da je nelegalan.
On je, međutim, dodao da opasni izazovi po BiH dolaze i iz drugih dijelova zemlje.
“Fraza originalan Dejton koju često koriste u RS, otkriva nepoštovanje Ustava. Promjene ustavnog poretka ne mogu se činiti jednostrano, nego samo kroz parlamentarne odluke. Moraju se poštovati odluke Ustavnog suda BiH i dejtonski principi”, rekao je on.
Dodao je da je više puta pozivao na razgovore o ustavnom sistemu, ali da nije dobio nikakav odgovor iz RS, te da RS usvaja zakone koji mogu ugroziti ustavni temelj BiH, podsjećajući na odluke koje je donijela Narodna skupština RS.
Takođe je ustvrdio da je RS željela odbiti saglasnost za indirektne poreze, pravosuđe, ali i vojsku.
“Ovi pokušaji mogu biti zaustavljeni uz pomoć međunarodne zajednice. Vodeća partija u Vladi RS poziva na mirno razdruživanje u BiH i zakonski definiše RS kao nezavisnu unutar dejtonske BiH”, rekao je Šmit uz napomenu da je mirno razdruživanje nemoguće u regionu zapadnog Balkana.
Naglasio je da je uloga Dejtona da se čuvaju prava tri konstitutivna naroda i ostalih građana u BiH.
Istakao je da je međunarodna zajednica pokazala da je spremna i da primijeni sankcije, ali je dodao i da je on spreman za dijalog po svim važnim pitanjima u BiH.
“Nije postignut ni sporazum o izbornoj reformi uprkos višegodišnjim nastojanjima koje su pomogli SAD i EU”, rekao je on i dodao da će izbori biti održani u periodu koji je za to određen uprkos tome što nema dogovora.
Dodao je da je vodio razgovore i sa predstavnicima Srbije, Hrvatske i Mađarske oko ovih pitanja, te je istakao da je važno stvoriti uslove za ostanak mladih u BiH.
“U zavisnosti od toga kako međunarodna zajednica odluči dalje da djeluje, to će imati uticaja na cijeli zapadni Balkan. Pokazali smo odlučnost, ali smo voljni i da vodimo dijalog”, rekao je Šmit.
Ocijenio je da je važno da ostanu dejtonske institucije kako bi se mogao voditi dijalog.
Dejm Barbara Vudvord, ambasadorica UK-a u BiH, je rekla da je njena zemlja zabrinuta zbog djelovanja lidera u RS, koji je zaprijetio da će rasformirati vojsku i druge institucije što bi, kako je rekla, defakto dovelo do secesije i ugrozilo mir i napredak.
“Važnije je sada nego ikada da SB nastavi svoju podršku Dejtonskom sporazumu, uključujući i visokom predstavniku i za EUFOR”, rekla je ona i pozvala na konstruktivni dijalog.
Takođe je istakla da podržava teritorijalni integritet BiH, i podsjetila da je njena zemlja već objavila određene sankcije.
Kritikovala je Rusiju i Kinu, iako ih nije navela imenom, da svojim akcijama ne brinu za dobrobit građana BiH već da žele destabilizaciju.
Vasili Nebezja, ambasador Ruske Federacije, je rekao na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a da je Kristijan Šmit nelegalan visoki predstavnik i da nema pravo da daje izvještaje u tom tijelu.
Šmit bi trebalo upravo da predstavi svoj redovni godišnji izvještaj o radu OHR-a.
“On nema pravo da govori ili da podnosi bilo kakve dokumente. Njegovo prisustvo ovdje podriva autoritet Savjeta bezbjednosti”, rekao je Nebezja.
On je istakao da Ruska Federacija smatra da je današnje obraćanje Šmita samo kao privatni građanin Njemačke.
Ovom stavu se priključio i ambasador Kine u Savjetu bezbjednosti UN-u.
Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, saopštio je da pisao ambasadorima zemalja stalnih članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija da će govor drugog člana Predsjedništva Šefika Džaferovića pred ovim tijelom biti pun neistina.
“U pisanoj formi sam obavijestio sve ambasadore stalnih zemalja članica Saveta bezbjednosti UN da je potpuno neistinita politička mantra koja se očekuje u govoru gospodina Šefika Džaferovića, da je samo Republika Srpska, njene institucije i zvaničnici, uzrok svih problema u BiH”, naveo je Dodik na Tviteru.
Dodao je da ovakvo ponašanje Džaferovića odražava kontinuiranu praksu lažnog predstavljanja kao i klasično mijenjanje teza.
Dodik je naveo da je pisao ambasadorima Kine, Francuske, Rusije, SAD, Velike Britanije, Albanije, Brazila, Gabona, Gane, Indije, Irske, Кenije, Meksika, Norveške i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Na današnjoj sjedici Savjeta bezbjednosti u Njujorku, koja će početi u 16 časova, biće razgovarano o situaciji u BiH.
Derek Chollet, specijalni savjetnik američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena, zahvalio se BiH Christianu Schmidtu na izvještaju koji će podnijeti Savjetu bezbjednosti UN-a.
“Sjedinjene Američke Države ostaju predane mandatu visokog predstavnika i punoj provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma kako bi osigurale da svi građani BiH imaju priliku za svjetliju budućnost”, naveo je Chollet.
U srijedu, 11. maja, će biti održana sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija na temu Bosne i Hercegovine, a predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović će obratiti na redovnoj šestomjesečnoj sjednici posvećenoj situaciji u BiH.
Takođe, Christian Schmidt bi trebao podnijeti polugodišnji izvještaj o radu i njegovom viđenju aktuelne situacije u zemlji.
Iako je, prema ranijim pisanjima, plan lidera SNSD-a i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika bio taj da se pred Vijećem sigurnosti obrati predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija (SNSD), to se nakon što je potvrđeno da Šefik Džaferović putuje u New York, neće dogoditi jer se pred Vijeće sigurnosti UN-a funkcioneri obraćaju “prema hijerarhiji”.
Tako je član Predsjedništva BiH po funkciji iznad predsjedavajućeg Savjeta ministara. Dodik bi se, naprimjer, mogao obratiti na sjednici u New Yorku no on je odavno na američkoj crnoj listi u okviru čega mu je zabranjen i ulazak u Sjedinjene Američke Države.
Republika Srpska je za Dejtonsku BiH koja je na putu ka Evropskoj uniji. To dokazuje i usklađivanje zakona sa evropskim, kao i rad na reformama koje bi BiH uvele u zajednicu evropskih država. I to je ono što je Republika Srpska jasno dala do znanja Savjetu bezbednosti UN-a. Na tom putu stoji nezakonit OHR, ali i manjak dijaloga.
“Regionalni lideri takođe su uvidjeli značaj dijaloga za budućnost BiH. Hrvatska, Turska i Srbija nedavno su ponudile da omoguće takav dijalog da bi se riješili politički problemi BiH. Srpski i hrvatski lideri u BiH pozdravili su ovu inicijativu, međutim, bošnjački su je odbili uprkos naporima turskog predsjednika”, navodi se u izvještaju Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN-a.
Srpska strana je tražila dijalog, na koji su Hrvati pristali. Međutim, politički lideri Bošnjaka više puta su se na pozove oglušili, ili su ih odbili. Ako već dijaloga nema, postoje jasna pravila iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. Baš ona daju pravo Republici Srpskoj da čuva svoje nadležnosti. Ta prava, stoji u izvještaju, ne ugrožavaju mir i stabilnost u BiH.
“Prijatelji BiH u međunarodnoj zajednici mogu pomoći tako što će uvažiti da aktuelna pitanja unutrašnje politike BiH, poput nastojanja Srpske da ostvari svoje ustavne nadležnosti, ni na koji način ne ugrožavaju mir i stabilnost, te da ne opravdavaju strana uplitanja”, dodaje se u izvještaju.
U dokumentu koji je stigao u Savjet bezbjednosti UN-a, piše i da bi bošnjačko rukovodstvo, umjesto što radi na centralizaciji BiH, trebalo da prihvati dijalog. BiH može da uspije samo ako bude dogovora tri konstitutivna naroda. U toj priči, uticaj stranog faktora, poput OHR-a koji je godinama nanosio štetu srpskom narodu, sigurno neće pomoći.
Odlazećem kolumbijskom predsedniku Ivanu Dukeu Markesu je obraćanje Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija pružilo priliku da se pohvali svojim dostignućima.
Umesto toga, Dukue je dobio oštar ukor od ruskog ambasadora u UN-u Vasilija Nebenzije, koji je nabrojao dugu listu neuspeha njegove administracije u sprovođenju mirovnog sporazuma sa oružanim pobunjenicima u zemlji i suzbijanju trgovine drogom.
“Predsedniče, sigurni smo da će vam današnji govornici uputiti mnogo lepih reči dok pokušavaju da zaobiđu sporna pitanja. Ali u Rusiji, ako ste sa nekim prijatelj, trebalo bi da mu kažete istinu. Zato nećemo pokušavati da se pretvaramo da nismo zabrinuti za budućnost kolumbijskog mirovnog procesa”, rekao je Nebenzija.
Ovo je usledilo nekoliko dana nakon što je Rusija upozorila zemlje članice UN da će možda morati da plate diplomatsku cenu za suprotstavljanje Moskvi u Generalnoj skupštini UN, gde je Кolumbija glasala za osudu ruske agresije u Ukrajini. Кolumbija je takođe glasala za rezoluciju kojom se suspenduje članstvo Rusije u Savetu za ljudska prava UN.
Nešto ranije je Rusija izdala zvanično upozorenje Vašingtonu da bi snabdevanje Ukrajine osetljivim sistemima naoružanja moglo da dovede do “nepredvidivih posledica”, navodi “Vašington post”, koji je dobio kopiju ruske diplomatske note.
“Pozivamo Sjedinjene Države i njihove saveznike da zaustave neodgovornu militarizaciju Ukrajine, koja podrazumeva nepredvidive posledice po regionalnu i međunarodnu bezbednost”naedeno je u noti.
U pismu državama članicama ovog meseca, Rusija je upozorila da će čak i zemlje koje su bile uzdržane ili se nisu pojavile na glasanju biti tretirane kao da su “služile cilju Sjedinjenih Država i da će se smatrati u skladu sa tim”.
Кolumbija je poslužila kao nagoveštaj te osvete.
Rusija je pre dve nedelje blokirala usvajanje izjave Saveta bezbednosti UN kojom se pozdravlja Dukeovo učešće na sastanku saveta i nudi njihova “puna i jednoglasna podrška mirovnom procesu u Кolumbiji”.
Кao jedna od pet stalnih članica Saveta bezbednosti UN, Rusija poseduje ogromna ovlašćenja da koči rad međunarodne diplomatije u toj organizaciji.
Uprkos ranijim tenzijama sa Zapadom oko Кrima, Libije i Sirije, Moskva je generalno pronalazila načine da sarađuje sa Amerikom i njenim zapadnim saveznicima po raznim pitanjima, od napora da se ograniči razvoj nuklearnog oružja u Iranu i Severnoj Кoreji, do nadzora mirovnih inicijativa u Africi, Evropi, Bliskom istoku i Latinskoj Americi.
Ali taj odnos od Hladnog rata nije bio zategnuti kao danas.
Otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara, Amerika i njeni zapadni saveznici pokušavaju da izoluju Moskvu na međunarodnoj sceni, pretvarajući jednu od najvećih svetskih sila u izgnanika. U pokušaju da se odgurnu tim pokušajima, ruske diplomate su primenile kombinaciju pretnji, pritužbi i proceduralnih opstrukcija, piše “Forin Polisi”.
Veliki deo diplomatskog rata odvijao se u nejasnim sporovima oko protokola UN.
Nakon izveštaja o navodnim ruskim zločinima u gradu Buča u Ukrajini, ruska misija pri Ujedinjenim nacijama pozvala je na hitan sastanak Saveta bezbednosti UN, verovatno da bi pokušala da okrivi Ukrajinu za pogubljenja ukrajinskih civila. Do sastanka nikada nije došlo.
Rusija se u pismu šefu UN požalila da je Britanija, koja je predsedavala Savetom bezbednosti UN u aprilu, odbila njen zahtev za održavanje sastanka, ali je Barbara Vudvord, britanska ambasadorka pri UN, uzvratila da je jednostavno tražila od Rusije da kombinuje sednicu sa još jednim sastankom saveta o Ukrajini ili ga zakaže posle tog sastanka. Rusija je, kako navodi, to odbila.
“Predsedništvo nije blokiralo ruski zahtev”, napisala je ona generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu.
Rusija je, u međuvremenu, protestovala protiv onoga što je okarakterisala kao “težu zloupotrebu” protokola Saveta bezbednosti UN, jer su Britanci dozvolili ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom da emituje video snimak navodnih zločina Rusije.
“Takva praksa podriva temelje i duh rada SB UN”, napisao je ruski Nebenzija u pismu Guterešu od 5. aprila.
Vudvord je uzvratila da je Zelenskom bilo dozvoljeno da govori virtuelno zbog njegove nemogućnosti da otputuje u Njujork zbog ruske invazije na njegovu zemlju i da je Rusija imala priliku da prigovori na video snimak tokom sastanka, ali to nije učinila.
Ovog meseca, zamenik stalnog predstavnika Rusije, Dmitrij Poljanski, uzeo je reč na ručku Saveta bezbednosti UN sa generalnim sekretarom UN na odmoru na Long Ajlendu kako bi izrazio zabrinutost zbog tretmana Rusije u Ujedinjenim nacijama. Takođe je rekao da neće učestvovati u neformalnoj diskusiji sa savetom o podacima i rešavanju sukoba.
Ali neke diplomate kažu da su mnogi od ruskih gambita bili neuspešni.
Pored neuspeha u Generalnoj skupštini UN i Savetu za ljudska prava, Rusija je izgubila izbore za Кomitet UN za nevladine organizacije, izvršne odbore UN Žena, UNICEF i Stalni forum UN za pitanja starosedelaca.
“Rusija se danas takmičila na četiri izbora za komitete UN. Izgubila je u svima”, pohvalila se britanska misija na Tviteru.
Kako je istakao jedan diplomata UN, “naš cilj je da ih diplomatski izolujemo, ali oni odlično rade svoj posao u izolaciji”.
A kolumbijski predsednik Duke okrenuo je ploču protiv Nebenzije, iznevši nepripremljenu osudu ruske invazije kao “genocida”.
Vašington u ovom trenutku ne očekuje da će Rusija izgubiti status stalnog člana Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, ali će nastaviti napore da izoluje Moskvu, izjavila je američka ambasadorka pri Ujedinjenim nacijama Linda Tomas-Grinfild u intervjuu za PBS.
“Veoma sam svjesna i saosjećam sa stavom ukrajinskog predsjednika da je Savjet bezbjednosti, po njegovom mišljenju, sporo reagovao, ali mi preduzimamo prilično agresivne akcije protiv Rusa otkako je ovo počelo, i nastavićemo to da radimo”, istakla je Tomas-Grinfild, prenosi TAS S.
Ona je navela i da razumije zahtjeve Ukrajine da se preispita stalno mjesto Rusije u Savjetu bezbjednosti, ali da “trenutno ne vidi da će to biti promjenjeno”.
Ambasadorka je dodala da je Rusija i ranije prijetila da će upotrijebiti nuklearno oružje, kao i da je lažno optuživala Sjedinjenie Američke Države i Ukrajinu da su upotrebljavale hemijsko oružje, a sama ga je koristila u Siriji, navodi TAS S.
Ruska ambasada u SAD saopštila je ranije da su optužbe Vašingtona da Rusija krši Konvenciju o hemijskom oružju neosnovane, a portparol ruskog ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov je optužio ukrajinsku službu bezbjednosti da je uz podršku zapadnih zemalja planirala da upotrebi toksične supstance protiv civila, pa da kasnije za to optuži Rusiju, prenosi TAS S.
Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje, u svom izvještaju koji će predati Savjetu bezbjednosti UN-a naveo je da vlasti Republike Srpske rade na potkopavanju BiH, njenih nadležnosti i institucija te da paralizuju državne institucije blokirajući njihovu sposobnost rada i odlučivanja.
U izvještaju koji su objavili pojedini mediji navode se i konkretne aktivnosti Narodne skupštine Republike Srpske u vezi sa Zakonom o lijekovima RS, zatim Zakona o imovini, te Zakona o VSTS-u Republike Srpske.
“Vlasti Republike Srpske još uvijek aktivno rade na potkopavanju BiH, njenih nadležnosti i institucija, a time i Opšteg okvirnog sporazuma za mir. S jedne strane, izabrani i imenovani iz Srpske u državne institucije nastavljaju paralizovati te insitutcije”, napisao je Šmit ističući da je rezultat toga da zakonodivani učinak ne postoji, reforme, uključujući i one potrebne za napredak prema EU su u zastoju dok su međunarodni sporazumi na čekanju.
U svom izvještaju, Šmit se osvrnuo i na proslavu Dana Republike Srpske 9. januara u Banjaluci te na proteste ljudi koji su se okupili ispred OHR-a tražeći od međunarodne zajednice da reaguje.
Takođe, Šmit je utvrdio i da su se članovi Predsjedništva BiH razišli oko ukrajinske krize te da je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, bojkotovao sjednicu Predsjedništva BiH nakon što su druga dva člana odbila raspravu o tom pitanju.
Naveo je i da je morao reagovati kada je riječ o Zakonu o državnoj imovini te da je u nekoliko gradova u Srpskoj bilo incidenata usmjerenih prema manjinskim zajednicama i to oko pravoslavnik i praznika RS u januaru.
Šmit je naveo i da su političke turbulencije u BiH najvidljivije u Predsjedništvu BiH, jer su različiti stavovi Dodika s jedne strane te druga dva člana Željka Komšića i Šefika Džaferovića sa druge strane.
Dio izvještaja Šmit je posvetio i izborima i odnosima između Bošnjaka i Hrvata te da je nedostatak dogovora potaknuo hrvatske stranke na sumnjaju u održavanje Opštih izbora 2022. godine.
“Hrvatski politički predstavnici su sugerisali da bi teritorijalna reorganizacija mogla biti potrebna, podižući avet ratne težnje za trećim entitetom”, napisao je Šmit.
Kada je riječ o Vladi Federacije BiH, Šmit navodi da još nema dogovora o imenovanje nove Vlade FBiH niti o imenovanju ministara koji nedostaju ali da se ona ipak redovno sastaje i donosi odluke.
U svom izvještaju, Šmit je optužio i Marinka Čavaru, predsjednik FBiH, da opstruiše izbor sudija Ustavnog suda Federacije BiH.
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) za 11. maj zakazalo je sjednicu posvećenu situaciji u Bosni i Hercegovini.
Debata i analiza situacije u BiH dolazi uslijed visoke političke krize i napetosti koja traje skoro godinu dana, ali i rata u Ukrajini i proruskog utjecaja na Balkanu.
Takođe tu je i pitanje visokog predstavnika u BiH čiji legitimitet i dalje osporavaju politički predstavnici iz Republike Srpske kao i prisustvo snaga EUFOR-a u BiH odnosno produženje mandata misije Althea, ali i pozicija BiH prema rata u Ukrajini i potezima Rusije.
Treba podsjetiti da su u novembru prošle godine Rusija i Kina uspjele spriječiti obraćanje Christiana Schmidta u Savjetu bezbjednosti UN-a jer je u zraku “visilo” produženje mandata EUFOR-a u BiH. No sada postoji opcija da se Schmidt ipak obrati u Savjetu bezbjednosti UN-a i iznese svoje viđenje stanja u BiH tokom dosadašnjeg mandata.
Savjetom bezbjednosti UN-a ovog mjeseca predsjedavaju Sjedinjene Američke Države.
Inače, u Savjetu bezbjednostiUN-a ovih dana rastu tenzije jer je Rusija najavila da će bojkotovati sastanak Savjetu bezbjednosti UN-a s Političkim i sigurnosnim komitetom EU (PSC), što je još jedan znak pogoršanja odnosa između Moskve i njenih partnera iz Ujedinjenih naroda. Od početka ruskog napada na Ukrajinu, Moskva nije bojktovala niti jedan sastanak, no čini se kako se stvari i ovdje mijenjaju.