VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Demokrate pobijedile u Arizoni, dijeli ih jedno mjesto od kontrole Senata

    Demokrate pobijedile u Arizoni, dijeli ih jedno mjesto od kontrole Senata

    Kandidat demokrata Mark Keli ponovo je izabran u američki Senat u američkoj državi Arizoni nakon što je u petak kasno naveče prebrojan posljednji niz glasačkih listića na midterm izborima.

    Keli, bivši astronaut, je pobijedio republikanca Blejka Mastersa, kojeg je podržao bivši predsjednik Donald Tramp.

    Kelijeva pobjeda je potvrđena nakon što su zvaničnici u najmnogoljudnijem okrugu u jugozapadnoj državi, Maricopa, prebrojali još jednu grupu od 80.000 glasova.

    Kontrola nad Senatom sada će zavisiti o rezultatima izbora u Nevadi i Džordžiji. Demokrate su sada udaljene jedno mjesto od kontrole nad Senatom s obzirom da potpredsjednica Kamala Haris može dati odlučujući glas.

    U Arizoni, službenici za provođenje zakona i dalje su u stanju pripravnosti zbog potencijalnih protesta, s postavljenim barikadama i sigurnosnim ogradama oko izbornog odjela okruga Maricopa, gdje desetine zvaničnika rade po 18 sati na provjeravanju preostalih glasačkih listić.

  • Bajden poručio: Sukob u Ukrajini može da se riješi tek kada ruske snage napuste zemlju

    Bajden poručio: Sukob u Ukrajini može da se riješi tek kada ruske snage napuste zemlju

    Sukob u Ukrajini može da se riješi tek kada ruske snage napuste tu zemlju, izjavio je predsjednik SAD Džozef Bajden.
    “Mislim da se sukob neće riješiti dok /predsjednik Rusije Vladimir/ Putin ne izađe iz Ukrajine”, rekao je Bajden novinarima u Bijeloj kući.

    Bajden je govorio nakon povlačenja ruskih snaga sa ukrajinske teritorije na desnoj obali Dnjepra.

    Vlada Ukrajine zauzela je beskompromisan stav u vezi sa opcijama za rješavanje sukoba političkim sredstvima, odbijajući da pregovara sa Rusijom dok je Putin na vlasti.

    Putin je u nekoliko navrata naglašavao da je Rusija otvorena za mirovne pregovore sa Ukrajinom i da bi SAD mogle da ohrabre Kijev da se uključi u dijalog.

  • U naletu uragana na Floridi stradale dvije osobe

    U naletu uragana na Floridi stradale dvije osobe

    U naletu uragana Nikol, koji je pogodio saveznu američku državu Floridu, stradale su dvije osobe, javlja Anadolu Agency (AA).
    Ured šerifa okruga Orange saopštio je kako su dvije osobe stradale usljed strujnog udara. Navedeno je kako je dalekvod pao na muškarca i ženu, te da uprkos naporima ljekara u bolnici nisu spašeni. Guverner Floride Ron DeSantis usljed uragana proglasio je vanredno stanje u 67 okruga.

    DeSantis je saopštio kako je odluka o proširenju područja na kojima je proglašeno vanredno stanje, donesena jer ne mogu biti sigurni u razmjere uticaja na Floridi.

    Iako je uticaj uragana Nikol manji, nastala je šteta na pojedinim stambenim objektima u blizini obale usljed jačine udara morskih talasa. Nacionalni centar za uragane saopštio je kako se oluja kreće ka sjeveroistoku i da bi mogla zahvatiti područje koje se pruža do Njujorka.

  • Eskobar: Kritike Šmitovih promjena Izbornog zakona su pogrešna procjena

    Eskobar: Kritike Šmitovih promjena Izbornog zakona su pogrešna procjena

    Zamjenik podsekretara State Departmenta za Zapadni Balkan, Gabriel Escobar, u intervjuu za Glas Amerike, potvrđuje punu podršku Washingtona nedavnoj odluci visokog predstavnika Christiana Schmidta u izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. On kaže da Washington ne bi dozvolio da u regionu ikada ponovno izbije oružano nasilje.

    VOA: Kako biste odgovorili na nezadovoljstvo u BiH, pogotovo među Bošnjacima, odlukom visokog predstavnika o Izbornom zakonu?

    ESCOBAR: Visoki predstavnik je važan dio Dejtonskog sporazuma i mi ga podržavamo. Mi također podržavamo upotrebu Bonskih ovlasti tamo gdje je to odgovarajuće, a u ovom slučaju to jest bio odgovarajuući potez. Visoki predstavnik je tim želio učiniti vjerovatnijim formiranje vlade Federacije, vlade koja će biti u stanju da popuni prazna mjesta u Ustavnom sudu, a uz to i da se osigura da se izbori održe u atmosferi kredibiliteta, povjerenja… Nismo još stigli do potpunog kredibiliteta, jer je bilo dosta nepravilnosti tijekom izbora, ali smo zahvaljujući djelomično ovoj njegovoj odluci i izbornoj transparentnosti, i otkrili veći dio spomenutih nepravilnosti. Smatram da su svi potezi koje je Schmidt povukao u posljednjih šest mjeseci vodili funkcionalnijoj vladi, i Federacije i države.

    VOA: Da li su kritike koje su dolazile i od Islamske zajednice, koja je saopćila u to vrijeme da promjene poput nametnute reforme produbljuju podjele i segregacije, pogrešna procjena?

    ESCOBAR: Apsolutno. … Visoki predstavnik je zapravo povećao broj poslaničkih mjesta u Domu naroda, što znači da svaka grupa ima više predstavnika, uključujući i one koji ne pripadaju ni jednom od tri konstitutivna naroda. Visoki predstavnik je odlukom u stvari kreirao dodatni prostor da se čuje više glasova, i takva odluka nosi beneficije za svakog. Zato kažem da mene ove kritike zaista zbunjuju, posebno kritike onih koji kažu da je ovo urađeno da kao usluga jednima ili drugima. Povećan je broj predstavnika i to je jednostavno pozitivna promjena.

    VOA: Ustavni sud BiH treba u decembru glasati o ustavnosti Schmidtove odluke. Hoćete li ju nastaviti podržavati ukoliko ju Sud proglasi neustavnom?

    ESCOBAR: Zaista ne vidim zašto bi odluku Sud proglasio nevalidnom ili neustavnom. Ipak, moram vidjeti šta će Sud reći, kako bismo odlučili hoćemo li podršku nastaviti ili ne. Mi vjerujemo, moram ponoviti, da je odluka visokog predstavnika dobra za cijelu BiH.

    VOA: Bez obzira što će Bošnjaci imati manji broj glasova per capita?

    ESCOBAR: Ne vidim zašto bi se to moralo dogoditi… predstavnici se biraju po kantonima, i u svakom slučaju čvrsto vjerujem da ovo otvara dodatna vrata novim svježim licima, novim glasovima koji će biti dio federalnih institucija, a to je jednostavno pozitivna, a ne negativna promjena.

    VOA: Sankcije su uvijek efikasnije ako ih Amerika nameće uz suradnju saveznika. Britanija je uvela sankcije Željki Cvijanović, koja vodi identičnu politiku kao njen stranački šef Milorad Dodik, međutim Washington ih njoj nije uveo, naprotiv, nastavlja razgovarati s gospođom Cvijanović?

    ESCOBAR: Britanski proces sankcioniranja je sličan našem, ali nije identičan. Mi uvodimo sankcije na osnovu korupcije i antidejtonskih postupaka. Zato ne bih rekao da odbijamo uvesti sankcije Cvijanović, nego jednostavno nismo došli do te tačke gdje bismo jasno utvrdili da ih treba nametnuti i u ovom slučaju.

  • Poznato gdje i kada će se naći Bajden i Đinping

    Poznato gdje i kada će se naći Bajden i Đinping

    Sljedeće sedmice na Baliju, u okviru sastanka G20, će se sastati američki predsjednik Džo Bajden i kineski predsjednik Si Đinping.

    Bajden kaže da je namjeravao razgovarati sa Đinpingom o rastućim napetostima između Vašingtona i Pekinga oko Tajvana, trgovinske politike, odnosa Pekinga s Rusijom i još mnogo toga.

    Predsjednik Amerike sastaće se u ponedjeljak s predsjednikom Kine na marginama samita Grupe 20 na Baliju u Indoneziji, susreta licem u lice koji dolazi usred sve zategnutijih odnosa između SAD-a i Kine, objavila je Bijela kuća.

    Sekretarica Bijele kuće za medije, Karin Žan-Pjer, rekla je u izjavi u četvrtak da će se predsjednici sastati kako bi “raspravljali o naporima da se održe i prodube linije komunikacije između” dviju zemalja i da “odgovorno upravljaju konkurencijom i rade zajedno tamo gdje su naši interesi usklađeni, posebno na transnacionalnih izazova koji utiču na međunarodnu zajednicu.”

    Bijela kuća posljednjih je nekoliko sedmica radila s kineskim dužnosnicima na organizovanju sastanka, prenosi “TRT World”.

  • SAD neće dati Ukrajini svoje najnaprednije oružje, boje se da ne napadnu Rusiju

    SAD neće dati Ukrajini svoje najnaprednije oružje, boje se da ne napadnu Rusiju

    SAD neće Ukrajini isporučiti napredne dronove Grey Eagle MQ-1C, jer, kako je navedeno, Bidenova administracija je zabrinuta da bi isporuka ovog oružja mogla eskalirati rat, jer bi Ukrajina imala mogućnost gađanja ciljeva u Rusiji.

    S obzirom da su SAD ranije dostavile Ukrajini nekoliko sistema oružja kao što su HIMARS i Harpoon protubrodske rakete, koje bi teoretski mogle doseći ruski zračni prostor i nacionalne vode, ova odluka Bijele kuće neugodno je iznenadila ukrajinske zvaničnike.

    Kako je za Wall Street Journal rekao neimenovani zvaničnik Bidenove administracije, izdržljivost američkog drona MQ-1C od 25 sati uvelike nadmašuje bilo koju od moskovskih bespilotnih letjelica i realno je napravljena za globalne misije.

    “Ustupanje ovog sistema Ukrajini apsolutno bi podiglo temperaturu između SAD-a i Rusije, iako Iran nastavlja isporučivati bespilotne letjelice za jednosmjerni napad (OWA) ruskim snagama”, rekao je zvaničnik.

    Zanimljivo je da se o ovim dronovima i mogućnosti njihovog slanja Ukrajini pričalo od marta i sve je bilo uredu i niko nije spominjao opasnost. Međutim, sada je došlo do izmjene i revizije prethodnog plana.

    Cijena jednog drona MQ-1C je oko 10 miliona dolara.

  • Bajden: Namjeravam da se ponovo kandidujem, ali…

    Bajden: Namjeravam da se ponovo kandidujem, ali…

    Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je da će početkom sljedeće godine odlučiti da li će se kandidovati za još jedan četvorogodišnji mandat.

    Bajden je ponovio da namjerava da se ponovo kandiduje za funkciju, ali da je to porodična odluka o kojoj će se odlučivati tokom praznika, prenosi Rojters.

    Tokom obraćanja javnosti nakon izbora za Senat, Bajden je poručio da je američka demokratija bila na probi proteklih godina, ali da je narod rekao svoje.

    “Dan izbora je bio dobar dan za demokratiju. Birači su jasno poručili da žele da očuvaju našu demokratiju. Nemamo još uvijek kompletne rezultate, ali veliki crveni talas se nije dogodio”, rekao je Bajden aludirajući na republikance.

    Ipak, predsjednik SAD je izrazio nadu da će nakon ovih izbora demokrate i republikanci biti u stanju da nastave dvopartijski pristup u suprotstavljanju ruskoj agresiji u Ukrajini. On je najavio da će nakon povratka sa predstojeće turneje u Sjevernu Afriku i Aziju pozvati predstavnike obe stranke u Bijelu kuću da razgovaraju o ovom problemu.

    Američki predsjednik je ukazao da je naredba ruskog vojnog vrha o evakuaciji trupa sa zapadne obale rijeke Dnjepar, nadomak grada Hersona, pokazatelj da Moskva ima “realne probleme” sa svojom vojskom.

    “To pokazuje da oni imaju nekih stvarnih problema sa svojom vojskom”, rekao je Bajden i ocijenio da će rusko povlačenje omogućiti objema stranama da ponovo kalibriraju svoje pozicije tokom zime.

    Predsjednik SAD je rekao da ostaje da se vidi da li je Ukrajina spremna da napravi kompromis sa Rusijom. Govoreći o situaciji o Ukrajini, Bajden je u jednom trenutku napravio omašku, zamijenivši Herson sa gradom Faludža u Iraku. “Mislim da je kontekst u tome da li se ili ne oni povlače iz Faludže…i, a mislim iz…iz…Hersona, iz grada Hersona…”, rekao je Bajden.

  • Evropa rekla “ne” Bajdenovom planu

    Evropa rekla “ne” Bajdenovom planu

    Države članice EU odlučno su protiv Zakona o smanjenju inflacije američkog predsednika Džoa Bajdena.

    Ministri finansija 27-člane EU raspravljali su o sveobuhvatnom američkom zakonu, koji su zakonodavci u SAD odobrili u avgustu i koji uključuje rekordnih 369 milijardi dolara potrošnje na klimatske i energetske politike.

    Otpor evropskih zvaničnika usledio je nakon što je Evropska komisija saopštila da postoji “ozbiljna zabrinutost“ u vezi sa dizajnom finansijskih podsticaja u američkom paketu mera, piše CNBC.

    “Svaki ministar (u EU) saglasan je da ovo jeste stvar za zabrinutost na evropskom nivou i da treba da se razmotri šta bi bio najbolji odgovor“, rekao je za američku televiziju zvaničnik EU, koji je pratio diskusiju evropskih ministara, ali je želeo da ostane anoniman zbog osetljive prirode problema.

    On je dodao da “postoji politički konsenzus (između 27 ministara) da američki plan ugrožava evropsku industriju“.

    Brisel je naveo najmanje devet tačaka u američkom Zakonu za smanjenje inflacije koje su moguće u suprotnosti sa pravilima međunarodne trgovine. Jedan od najvećih kamena spoticanja za Evropljane su američke poreske olakšice za električne automobile proizvedene u Severnoj Americi. To bi moglo da stvori problem evropskim proizvođačima automobila koji se fokusiraju na električna vozila, kao što je Folksvagen.

    “Ono što mi na kraju tražimo jeste da EU, kao bliski saveznik SAD, ima status sličan onom koji imaju Meksiko i Kanada“, rekao je Valdis Dombrovskis, evropski komesar za trgovinu, na konferenciji za medije u utorak.

    Sličnu zabrinutost su izrazili i južnokorejski zvaničnici, s obzirom na to da bi set američkih mera mogao da ograniči poslovanje Hjundaija i drugih kompanija u Americi.

    Drugi zvaničnik EU, koji je takođe pratio diskusiju ministara u Briselu, rekao je da je francuski ministar finansija Bruno Le Mer poručio kolegama da ne traži oštru negativnu odluku protiv američkih prijatelja, već da želi da ovo bude “poziv za buđenje“ evropskim kolegama koji treba da zaštite interese domaćih preduzeća.

    “Moramo da budemo veoma jasni, vrlo jedinstveni i vrlo odlučni od samog početka u objašnjavanju američkim partnerima da ono što je na kocki sa Zakonom o smanjenju inflacije jeste očuvanje jednakih tržišnih uslova između Sjedinjenih Država i Evrope“, rekao je Le Mer ranije za CNBC.

    On je dodao da su “ravnopravni uslovi srž trgovinskih odnosa između dva kontinenta i ne želimo da vidimo bilo kakvu odluku koja bi mogla da poremeti jednake uslove“, naglasio je on.

    Francuski zvaničnici se dugo zalažu za stratešku nezavisnost – za to da EU treba da bude nezavisnija od Kine i SAD, na primer, pružanjem podrške sopstvenoj industriji.

    Francuski predsednik Emanuel Makron je prošlog meseca izjavio da bi EU trebalo da razmotri zakon “Kupujmo evropsko“ kako bi zaštitila domaće proizvođače automobila.

    “Potreban nam je zakon “Kupujmo evropsko”, kao što imaju Amerikanci, moramo da rezervišemo subvencije za naše evropske proizvođače“, rekao je Makron u intervjuu za televiziju France 2, dodajući: “Imate Kinu koja štiti svoju industriju, SAD koja štiti svoju industriju i Evropu koja je otvorena kuća”.

    Radna grupa evropskih i američkih zvaničnika, koja je prvi sastanak na ovu temu održala prošle nedelje, sada će se sastajati svake nedelje kako bi razgovarala o tome kako da reši zabrinutost Evrope u vezi s američkim Zakonom za smanjenje inflacije.

    Fredrik Erikson, direktor Evropskog centra za međunarodnu ekonomsku politiku, rekao je za CNBC da je “očigledno da EU ima legitimnu zabrinutost zbog Zakona za smanjenje inflacije i direktne i indirektne diskriminacije u njemu“.

  • SAD: I Rusija i Ukrajina izgubile više od 100.000 vojnika

    SAD: I Rusija i Ukrajina izgubile više od 100.000 vojnika

    Više od 100. 000 ruskih vojnika poginulo je od početka rata u Ukrajini, a slične gubitke su doživjele i snage pod kontrolom Kijeva, saopštio je predsjednik Združenog generalštaba vojske SAD general Mark Milej.

    Dodao je da je prema podacima Pentagona u Ukrajini poginulo i oko 40.000 civila, prenosi Rojters.

    Rojters nije mogao nezavisno da potvrdi ove navode.

    Uprkos velikom broju žrtava, američki zvaničnik kaže da Moskva nije bila u stanju da postigne svoje ciljeve u Ukrajini i da se postavilja pitanje koliko dugo će Rusija biti u stanju da održi invaziju koja je desetkovala i veći deo njenih mehanizovanih kopnenih snaga.

    Upitan o izgledima za diplomatsko rješenje u Ukrajini, Milej je rekao da je rano odbijanje pregovora u Prvom svjetskom ratu pogoršalo ljudsku patnju i prouzrokovalo milione žrtava.

    “Dakle, kada postoji prilika za pregovore, kada se može postići mir… iskoristite trenutak”, rekao je Milej tokom svog govora na pozornici Ekonomskog kluba Njujorka, američke neprofitne i nestranačke organizacije posvećene diskusiji o društvenim, ekonomskim i političkim pitanjima.

    Milej je rekao i da svi pokazatelji ukazuju da Rusija nastavlja sa svojim povlačenjem iz Hersona.

    “Neće im trebati dan ili dva, trebaće im dani, a možda čak i nedjelje da povuku snage južno od rijeke Dnjepar”, rekao je Milej, prenosi britanska agencija.

  • Uragan Nikol nadomak obala Floride

    Uragan Nikol nadomak obala Floride

    Uragan Nikol trebalo bi da stigne na istočnu obalu Floride u narednih nekoliko sati i donese jake vjetrove i opasne olujne udare, saopštio je američki Nacionalni centar za uragane (NHC), prenosi Rojters.

    Stanovnicima u najmanje tri okruga Floride juče je naređeno da se evakuišu sa rubnih ostrva i nižih područja, kao i iz mobilnih kućica, prenosi AP.

    Desetine ljudi evakuisani su juče sa osjetljivih lokacija na sjeverozapadnim Bahamima dok se Nikol približavala tom ostrvu.

    Zvaničnici Bahama su saopštili da je samo nekoliko ljudi bilo u više od dvadesetak aktivnih skloništa, a u mjestu Abaku prijavljene su poplave i nestanak struje.