VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Tramp: Bajdenovo obraćanje Kongresu je sramota za Ameriku

    Tramp: Bajdenovo obraćanje Kongresu je sramota za Ameriku

    Bivši predsjednik SAD Donald Tramp nazvao je noćašnje obraćanje predsjednika DŽozefa Bajdena Kongresu “sramotom za Ameriku” i ocijnio da mu je govor bio “ljutit” i “polarizujući”.

    “To je možda bio najljući, najmanje saosjećajan, najgori govor predsjednika u Kongresu. Bila je to sramota za našu zemlju”, naveo je Tramp na mreži “Društvena istina”.

    On je istakao da je Bajdenov govor bio ispunjen mržnjom.

    “Bajden jedva da je pomenuo pitanje migranata, ili pitanje najgore granice u istoriji svijeta. On nikada neće popraviti problem ilegalnih migracija, niti to želi. Želi da naša zemlja bude preplavljena migrantima. Krivična djela će porasti na nivoe koji nisu viđeni dosad i to će se desiti ubrzo”, istakao je Tramp.

    Bajden je sinoć održao govor o stanju nacije u Kongresu koji je iskoristio za napad na Trampa. Američki predsjednik govorio je o brojnim aktuelnim temama, kako u SAD, tako i u svijetu.

  • Bajden održao govor o stanju države: Kritikovao Trumpa i potvrdio izgradnju pristaništa za Gazu

    Bajden održao govor o stanju države: Kritikovao Trumpa i potvrdio izgradnju pristaništa za Gazu

    Američki predsjednik održao je svoje treće obraćanje naciji “O stanju unije”. U obraćanju se fokusirao na kritiku politike Donalda Trumpa, ali i iznio obećanja o pomoći Gazi te dobar dio posvetio pitanju prava na pobačaj u SAD-u.

    Bidenova najznačajnija najava došla je pred kraj njegovog govora koji je trajao otprilike sat vremena, kada je potvrdio da će američka vojska uspostaviti “privremeno pristanište u Sredozemnom moru na obali Gaze” koje može primiti velike pošiljke vode, hrane i lijekova. Biden je obećao da misija neće uključivati raspoređivanje američkih trupa na terenu i da će omogućiti značajnu infuziju zaliha u Gazu.

    Ponavljajući svoje uvjerenje u pravo Izraela da se brani od Hamasa, Biden je osudio humanitarnu krizu u Gazi, gdje je više od 30.000 Palestinaca ubijeno u izraelskim zračnim napadima.

    “Izraelu kažem ovo: humanitarna pomoć ne može biti drugorazredna stvar ili adut u pregovaranju. Zaštita i spašavanje nevinih života mora biti prioritet. Dok gledamo u budućnost, jedino pravo rješenje situacije je rješenje s dvije države tokom vremena”, kazao je Biden.

    Sveukupni ton Bidenova govora, koji je obilježio njegov posljednji govor o stanju nacije prije novembra, bio je izrazito borben, ali pun nade. Biden se opetovano pozivao na Trumpa podrugljivo govoreći o “mojem prethodniku” dok je kritikovao stajališta bivšeg predsjednika o svemu, od vanjske politike do reforme imigracije.

    Otvarajući svoju izjavu čvrstom odbranom američkih saveznika u inozemstvu, Biden je pozvao Kongres da odobri više sredstava za Ukrajinu usred njezina rata protiv Rusije i osudio Trumpove nedavne komentare o NATO-u.

    Biden je ovaj trenutak usporedio s 1941., kada je SAD stajao na pragu ulaska u Drugi svjetski rat, te je više puta podsjetio Amerikance da “historija gleda” kako će nacija reagovati na krize koje se odvijaju širom svijeta. Dok je govorio o smrtonosnom nasilju viđenom na Capitolu 6. januara, Biden je upozorio da se demokratija suočava s temeljnom prijetnjom.

    “Od predsjednika Lincolna i građanskog rata naša sloboda i demokratija nisu bile napadnute kod kuće kao što su danas. Ono što naš trenutak čini rijetkim jest sloboda i demokratija koje su napadnute i kod kuće i u inozemstvu u isto vrijeme”, kazao je Biden.

    Biden je tada optužio Trumpa da se “priklonio” ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nakon što je bivši predsjednik rekao da će dopustiti Rusiji da “čini što god želi” zemljama NATO-a koje ne daju dovoljne financijske doprinose savezu.

    “To je opasno i neprihvatljivo. Moja poruka predsjedniku Putinu, kojeg poznajem dugo, je jednostavna. Nećemo otići. Nećemo se klanjati. Neću se pokloniti”, kazao je Biden.

    Republikanski članovi Kongresa, koji su sjedili u dvorani dok je Biden iznosio svoje primjedbe, povremeno su napadali kritike na račun Trumpa.

    Na početku svog govora Biden je rekao: “Moj prethodnik nije ispunio najosnovniju predsjedničku dužnost koju ima prema američkom narodu: dužnost brige. Mislim da je to neoprostivo.”

    Jedan neidentificirani član Kongresa odgovorio je na opasku povikom: “Laži!”

    Biden je kasnije direktno stupio u kontakt s republikanskim članovima po pitanju imigracije, napadajući ih zbog blokiranja dvostranačkog sporazuma o granici i nacionalnoj sigurnosti koji je prošlog mjeseca zapeo u Senatu. Dok je Biden okrivio Trumpa da je spriječio usvajanje zakona upućujući članove da mu se usprotive, republikanci su počeli vikati na njega.

    U napetom trenutku, kongresnica Marjorie Taylor Greene, ekstremno desna republikanka Georgije, preklinjala je Bidena da izgovori ime Laken Riley, studentice Georgije koju je ubio imigrant bez dokumenata.

    Greene je uručila Bidenu gumb s Rileynim imenom dok je ulazio u dvoranu, a predsjednik je držao gumb dok je izgovarao njeno ime, iako se činilo da je krivo izgovorio njeno ime. Biden je zatim izrazio sućut Rileynim roditeljima i naglasio potrebu da se “promijeni dinamika na granici”, rekavši: “S dužnim poštovanjem predlažem da moji republikanski prijatelji duguju američkom narodu [da] završe ovaj zakon. Moramo djelovati sada.”

    Čak i dok se sukobljavao s republikancima, Biden je naglasio viziju svog potencijalnog drugog mandata. Napomenuo je da je jedna od gošći prve dame Jill Biden na govoru o stanju nacije bila Kate Cox, žena iz Teksasa koja je bila prisiljena pobjeći iz svoje matične države nakon što su sudovi odbili njezine zahtjeve za pristup skrbi za pobačaj.

    “Ako mi vi, američki narod, pošaljete Kongres koji podržava pravo na izbor, obećavam vam: vratit ću Roe v Wade ponovno kao zakon zemlje”, rekao je Biden uz glasan aplauz demokratskih zastupnika u dvorani.

    Biden je zatim iznio druga obećanja u kampanji – uključujući zaštitu socijalnog osiguranja i Medicare, zabranu jurišnog oružja i ograničavanje troškova lijekova na recept. Suočen s lošim rejtingom odobravanja i široko rasprostranjenom zabrinutošću zbog svoje 81 godine, Biden nije propustio priliku da svoju viziju zemlje usporedi s Trumpovom.

    “Možda ne izgledam tako, ali tu sam već neko vrijeme. Moji sugrađani Amerikanci, pitanje s kojim se naša nacija suočava nije koliko smo stari, već koliko su stare naše ideje? Mržnja, ljutnja, osveta, odmazda su najstarije ideje. Ali ne možete voditi Ameriku s drevnim idejama koje nas samo vraćaju unatrag. Da biste vodili Ameriku, zemlju mogućnosti, potrebna vam je vizija budućnosti i onoga što se može i treba učiniti. Večeras ste čuli moje”, poručio je Biden.

    Dok se Amerika priprema za dugu sezonu općih izbora za koju se očekuje da će biti žestokai tijesna borba, Biden ima osam mjeseci da uvjeri birače u tu viziju.

  • Tramp poziva Bajdena na debatu: Bilo kad, bilo gdje

    Tramp poziva Bajdena na debatu: Bilo kad, bilo gdje

    Bivši američki predsjednik Donald Tramp izazvao je aktuelnog predsjednika SAD DŽozefa Bajdena na TV debatu, “bilo kad, bilo gdje”.

    Najvjerovatniji republikanski kandidat za predsjedničku nominaciju je dodao da poziva Bajdena, naizglednijeg rivala iz redova demokrata na izborima u novembru 2024. godine, na debatu, bilo kada, bilo gdje, na bilo kom mestu, prenosi Bi-Bi-Si.

    Trampov poziv uslijedio je nekoliko sati nakon što je njegova posljednja rivalka Niki Hejli odustala od trke za republikanskog kandidata za Bijelu kuću.

    • Važno je, za dobro naše zemlje, da DŽo Bajden i ja raspravljamo o pitanjima koja su od tolikog značaja za Ameriku i američki narod – napisao je Tramp na svojoj mreži “Truth Social”.

    Iz Bajdenovog izbornog štaba nisu rekli da li će on učestvovati u debati sa Trampom, ali su predložili da republikanski kandidat, “ako toliko očajnički želi da vidi predsjednika Bajdena u udarnom terminu, ne mora da čeka” i da može da pogleda večerašnje predsjednikovo obraćanje Kongresu o stanju nacije.

    Tramp je bio žestoko kritikovan nakon što je odbio da učestvuje u TV debatama sa svojim republikanskim rivalima za nominaciju ove stranke za Bijelu kuću tokom ovog izbornog ciklusa, navodi Bi-Bi-Si.

    Bajden i Tramp ostvarili su očekivane pobjede na stranačkim izborima u super utorak i skoro je izjvesno da će njih dvojica, kao i prije četiri godine, ponovo odmjeriti snage u borbi za mjesto u Bijeloj kući.

  • Putin: Amerika pustila duha iz boce

    Putin: Amerika pustila duha iz boce

    Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je danas da je Amerika pustila “duha iz boce” i da vladanje svijetom iz jednog centra podriva njegovu osnovu.

    “Same Sjedinjene Američke Države su pustile duha iz boce, ali ako je to dozvoljeno, zašto drugim zemljama nije dozvoljeno da štite svoje suštinske interese na isti način?”, poručio je Putin na ceremoniji zatvaranja Svjetskog festivala mladih koji se održava od 1. do 7. marta u Sirijusu, prenosi “RIA Novosti”.

    On je upozorio da se svijetom ne može upravljati iz jednog centra, jer je to, kako je naveo štetno i za sam centar, budući da podriva njegove temelje.

    Ruski lider je podvukao da su tradicionalne vrijednosti temelj postojanja i da na svijetu nema mjesta za bilo čiju isključivost, bahatost i segregaciju.

    “Očigledno, postoji nešto što nas sve spaja. Sada u Rusiji to zovemo našim tradicionalnim vrijednostima. To je temelj našeg života, našeg bića”, rekao je Putin.

    On je naveo da na svijetu ne postoje jednaki uslovi za sve i to je, kako je ocijenio, glavna nepravda sadašnjeg svjetskog poretka.

    “Rađamo se jednaki, ali pitanje je: rastemo li, razvijamo li se u jednakim uslovima? Odgovor je, nažalost, ne. U svijetu nema jednakih uslova za sve. I to je glavna nepravda današnjeg svjetskog poretka”, zaključio je Putin, prenosi “b92”.

  • Super-utorak: Tramp i Bajden ostvarili pobjede, izvjesna repriza izbora 2020.

    Super-utorak: Tramp i Bajden ostvarili pobjede, izvjesna repriza izbora 2020.

    Američki predsjednik DŽozef Bajden i bivši predsjednik Donald Tramp ostvarili su pobjede na primarnim stranačkim izborima tokom “super-utorka”, kada je glasalo 15 saveznih država i jedna američka teritorija.

    Prema projekcijama, Bajden je ostvario ubjedljive pobjede na demokratskim primarnim izborima u Vermontu, Ajovi, Virdžiniji, Sjevernoj Karolini, Tenesiju, Oklahomi, Masačusetsu, Mejnu, Arkanzasu, Alabami, Teksasu, Koloradu, Јuti, Minesoti i Kaliforniji.

    Јedini poraz predsjednik SAD doživio je na Američkoj Samoi, u južnom Pacifiku, gdje je pobjedu odnio DŽejson Palmer. Glas Amerike podsjeća da se 2020. godine ta američka teritorija odlučila za demokratu Majkla Blumberga.

    Na republikanskim izborima, Tramp je trijumfovao u Virdžiniji, Sjevernoj Karolini, Tenesiju, Oklahomi, Mejnu, Alabami, Masačusetsu, Arkanzasu, Teksasu, Koloradu, Minesoti i Kaliforniji.

    Јedina Trampova preostala suparnica za republikansku nominaciju, Niki Hejli, osvojila je najviše glasova u Vermontu, nakon što je prethodno pobijedila u Vašingtonu.

    Tokom super-utorka, ni Tramp ni Bajden nisu uspjeli da osiguraju nominacije svojih stranaka, ali ovih 15 država i Američka Samoa kandidatima osiguravaju više od jedne trećine delegata.

    Kako navodi Glas Amerike, glasovi super-utorka omogućiće Bajdenu i Trampu da ubrzo dobiju većinu delegata, osvoje stranačke nominacije i ponovo se susretnu na opštim izborima zakazanim za novembar.

    Nekoliko država koje su glasale u super utorak dodjeljuju sve svoje delegate na stranačkoj konvenciji pobjedniku pojedinačnih primarnih izbora, umjesto da proporcionalno dodijele glasove u skladu sa rezultatima glasanja, što bi, prema Glasu Amerike, moglo da ide u korist bivšem predsjedniku.

    Predsjednik Bajden saopštio je da su milioni Amerikanaca “jasno čuli svoj glas“ i sugerisao je da glasovi u njegovu korist pokazuju da biračko tijelo želi “da se bori protiv ekstremnog plana Donalda Trampa da nas vrati unazad“.

    Tramp je “usredsređen na sopstvenu osvetu i odmazdu“, navodi Bajden, i želi da “ukine osnovne slobode poput mogućnosti da žene same donose odluke o zdravstvenoj zaštiti“.

    Tramp je u obraćanju okupljenima u ljetovalištu Mar-a-Lago rekao da je “ovo veličanstvena noć“.

    • Ne zovu ga super-utorak bez razloga. Ovo je velika i veličanstvena noć – rekao je bivši američki predsjednik komentarišući rezultate.

    Tramp je osudio Bajdenovu ekonomsku i spoljnu politiku, a posebno odnos prema imigraciji.

    • Učinićemo Ameriku ponovo velikom, većom nego ikada ranije – poručio je on.
  • Danas “super utorak“

    Danas “super utorak“

    Takozvani “Super utorak” je najvažniji dan do sada u trci za američke predsjedničke izbore koji se održavaju u novembru ove godine.

    Danas će birači u 15 saveznih država i jednoj teritoriji van SAD-a birati kandidate za predsjednika.

    To bi trebalo ponuditi uvid u snage i potencijalne slabosti Džozefa Bajdena i Donalda Trampa dok dva ljuta rivala hrle prema revanšu na izborima.

    Što je super utorak?
    Super utorak je dan kada većina saveznih država glasa u kalendaru predsjedničkih izbora.

    Izbori za nominaciju održaće se u Alabami, Aljasci, Arkansasu, Kaliforniji, Koloradu, Mejnu, Masašusetsu, Minesoti, Sjevernoj Karolini, Oklahomi, Tenesiju, Teksasu, Juti, Vermontu, Virdžiniji i američkoj teritoriji Američka Samoa.

    Republikanski izbori održaće se u svih ovih 15 država, dok će demokrati glasati u istim državama osim Aljaske. Takođe ćemo dobiti rezultate demokratskog izbora u Ajovi.

    Na temelju rezultata svakog izbora, stranački zvaničnici poznati kao delegati dodjeljuju se najboljim kandidatima. Potreban je određen broj izaslanika za formalno imenovanje kandidata na konvenciji svake stranke ovog ljeta, prenosi Kliks.

    Otprilike jedna trećina ukupnog broja delegata – 865 republikanaca i najmanje 1.420 demokrata – mogu se izboriti za “Super utorak”.

    Trampova kampanja je projektovala da će osvojiti najmanje 773 delegata na taj dan i osvojiti nominaciju kasnije u martu. Trenutno ima procijenjenih 244 delegata, dok njegova republikanska suparnica Niki Hejli ima 43.

    Za osvajanje republikanske nominacije potrebno je minimalno 1.215 delegata, dok je za demokrate 1.968 magična brojka.

    Donald Tramp, republikanski favorit, se nada da će konačno izbaciti svog posljednjeg preostalog suparnika iz trke Niki Hejli.

    S druge strane, Bajdenova kampanja doživjela je neuspjeh u Mičiganu 27. februara kada se 13 odsto birača proglasilo “neopredijeljenima” usred kampanje za registraciju glasačkog listića zbog predsjednikove podrške Izraelu zbog rata u Gazi.

  • Vrhovni sud SAD presudio: Tramp može da učestvuje na izborima u Koloradu

    Vrhovni sud SAD presudio: Tramp može da učestvuje na izborima u Koloradu

    Vrhovni sud SAD presudio je danas u korist kandidata za predsjedničku nominaciju republikanaca Donalda Trampa, dozvolivši mu da ostane na glasačkom listiću i poništivši odluku savezne države Kolorado koja ga je diskvalifikovala zbog navodnog učešća u napadu na Kapitol 6. januara 2021. godine.

    Sudije Vrhovnog suda objavile su odluku dan prije sutrašnjeg “super utorka”, kada na unutarstranačke izbore izlaze birači u 15-ak saveznih država, prenosi Vašington post.

    Vlasti Kolorada su krajem prošle godine donijele odluku kojom je Tramp proglašen nepodobnim za funkciju predsjednika SAD.

  • Prvi poraz Trampa na predizborima

    Prvi poraz Trampa na predizborima

    Kandidatkinja za republikansku predsjedničku nominaciju Niki Hejli pobijedila je na stranačkim predizborima u Vašingtonu, zabilježivši svoju prvu pobjedu u kampanji za predsjedničke izbore ove godine.

    Bivši američki predsjednik i favorit za republikansku predsjedničku nominaciju Donald Tramp pretrpio je u nedjelju prvi poraz na stranačkim predizborima, pošto je Hejli pobijedila u Vašingtonu, prenosi AP.

    Hejli je u Vašingtonu osvojila glasove svih 19 delegata, javlja Tanjug.

    Ona je rekla da će ostati u trci za republikansku nominaciju barem tokom predizbora u utorak u 16 američkih država.

    Portparolka Hejli Olivija Perez-Kubas navela je da je Hejli postala prva žena koja je pobijedila na predizborima republikanaca.

    Vašington je uporište demokrata, sa samo oko 23.000 registrovanih republikanaca u gradu, napominje američka agencija, podsjećajući da je aktuelni američki predsjednik demokrata Džozef Bajden pobedio u Distriktu Kolumbija na predsjedničkim izborima 2020. godine sa 92 odsto osvojenih glasova.

    Tramp do sada u aktuelnoj kampanji ima podršku 244 delegata, dok Hejli ima podršku 43 delegata, navodi AP.

    Kandidat treba da ima podršku 1.215 delegata da bi osvojio republikansku nominaciju.

  • Trampu se otvorila šansa za predsjednički imunitet

    Trampu se otvorila šansa za predsjednički imunitet

    Američki Vrhovni sud prihvatio je zahtjev da odluči da li bivši predsjednik Donald Tramp može da se poziva na predsjednički imunitet u slučaju koji se protiv njega vodi, zbog navodnog pokušaja da poništi svoj poraz na predsjedničkim izborima 2020. godine.


    Sud je naveo da će saslušati argumente i donijeti odluku o Trampovom zahtjevu za imunitet.

    U nalogu se navodi da će taj zahtjev, čije rješavanje bi moglo da potraje mjesecima, sud početi da razmatra u nedjelji koja počinje 22. aprila.


    Taj rok omogućava donošenje odluke do kraja redovnog mandata suda u junu, što je brže nego što je uobičajeno kada sud sasluša argumentima, ali ne tako brzo koliko su tužioci željeli, navodi NBC njuz.

    Pravno pitanje o kojem će sud odlučivati je “da li i u kojoj mjeri bivši predsjednik uživa predsjednički imunitet od krivičnog gonjenja za ponašanje za koje se tvrdi da uključuje službene radnje tokom njegovog mandata”.

    Tramp se ranije ovog mjeseca obratio Vrhovnom sudu SAD, tražeći da interveniše nakon što su niži sudovi odbacili njegov zahtjev za imunitet od krivičnog gonjenja zbog navodnog pokušaja da poništi svoj poraz na predsjedničkim izborima 2020. godine i da produži odlaganje suđenja protiv njega zbog tih optužbi.


    Tramp tvrdi da je tada imao imunitet kao predsjednik SAD, prenosi Rojters.

    Tramp je zatražio od sudija Vrhovnog suda da obustave sprovođenje presude Apelacionog suda u Vašingtonu o odbijanju njegovog zahtjeva za imunitet.

    Suđenje Trampu pred federalnim sudom u Vašingtonu, koje je bilo planirano za 4. mart, je odloženo, a novi datum nije određen.


    Tužioci su tvrdili da je Tramp djelovao kao kandidat, a ne predsjednik, kada je vršio pritisak na zvaničnike da ponište izborne rezultate i podstakao svoje pristalice da izvrše napad na Kapitol 6. januara 2021. godine i izvrše pritisak na Kongres da ne potvrdi pobjedu Džozefa Bajdena na predsjedničkim izborima.

  • Bajden: Izrael spreman na prekid vatre tokom Ramazana

    Bajden: Izrael spreman na prekid vatre tokom Ramazana

    Predsjednik SAD Džozef Bajden rekao je tokom posjete Njujorku da bi Izrael bio spreman na prekid vatre u Gazi tokom predstojećeg mjeseca, u toku muslimanskog praznika Ramazana, ako se postigne dogovor o oslobađanju nekih od talaca koje drži palestinska militantna grupa.

    “Bliži se Ramazan i došlo je do dogovora Izraelaca da se neće uključivati u aktivnosti tokom praznika, kako bi nam dali vremena da izvučemo sve taoce”, rekao je Bajden na američkoj televiziji En-Bi-Si.

    Ramazan počinje 10. marta i smatra se nezvaničnim rokom za postizanje sporazuma o prekidu vatre.

    Predsjednik SAD je, u emisiji “Late Night With Seth Meyers”, dodao da vjeruje da je Izrael smanjio bombardovanje Rafe, grada na jugu Pojasa Gaze, i istakao da su se Izraelci obavezali da evakuišu veći dio tog grada prije kopnene invazije, prenosi AP.

    Bajden je naglasio da se nada da bi prekid vatre između Izraela i Hamasa koji omogućio oslobađanje preostalih talaca mogao da stupi na snagu početkom sljedeće nedjelje.

    “Moj savjetnik za nacionalnu bezbjednost mi kaže da smo blizu, ali još nismo gotovi. Nadam se da ćemo do sljedećeg ponedjeljka imati prekid vatre”, rekao je Bajden, prenosi Tanjug.

    U toku su pregovori o višenedjeljnom prekidu vatre između Izraela i Hamasa kako bi se omogućilo oslobađanje talaca koje militantna grupa drži u Gazi u zamjenu za palestinske zatvorenike u Izraelu.

    Predložena šestonedjeljna pauza u borbama bi takođe uključivala omogućavanje stotinama kamiona da svakodnevno isporučuju potrebnu pomoć u Gazu.

    Izrael nije ispunio nalog Međunarodnog suda pravde (MSP) da pruži hitno potrebnu pomoć ljudima u Pojasu Gaze, saopštila je grupa za ljudska prava “Hjuman rajts voč” u ponedjeljak.

    U odluci izrečenoj 26. januara, MSP je naložio Izraelu da slijedi šest privremenih mera, uključujući preduzimanje “efikasnih mjera kako bi se omogućilo pružanje hitno potrebnih osnovnih usluga i humanitarne pomoći” Gazi.

    Prema odluci MSP, Izrael takođe mora da podnese izvještaj o akcijama koje preduzima kada je u pitanju distrubucija pomoći u Pojas Gaze u roku od mjesec dana.

    Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je kasno u ponedjeljak da je podnijelo takav izvještaj, ali zvaničnici nisu komentarisali sadržaj.