Oznaka: SAD

  • Cvijanovićeva na Molitvenom doručku u Vašingtonu

    Cvijanovićeva na Molitvenom doručku u Vašingtonu

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović prisustvuje u Vašingtonu Molitvenom doručku.

    Cvijanovićeva prisustvuje Molitvenom doručku u okviru posjete Sjedinjenim Američkim Državama.

    Uoči Molitvenog doručka, Cvijanovićeva se susrela s ministrom spoljnih poslova Srbije Ivicom Dačićem.

    Tokom posjete SAD, Cvijanovićeva i članovi Predsjedništva razgovarali su sa Derekom Šoleom, višim savjetnikom američkog državnog sekretara.

    • Razgovarali smo o aktuelnim političkim prilikama u BiH i istakli značaj blagovremenog provođenja izbornih rezultata, radi što efikasnijeg suočavanja sa socio – ekonomskim izazovima – navela je Cvijanovićeva na Instagram nalogu.

    O bezbjednosnoj situaciji u BiH i drugim relevantnim temama, članovi Predsjedništva razgovarali su i sa pomoćnikom državnog sekretara za odbranu Marom Karlin.

  • Zvaničnici Pentagona tvrde da Ukrajina ne može u skorijoj budućnosti vratiti Krim

    Zvaničnici Pentagona tvrde da Ukrajina ne može u skorijoj budućnosti vratiti Krim

    Ukrajinske snage vjerovatno neće moći osloboditi Krim u bliskoj budućnosti, izjavila su četiri visoka zvaničnika Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država poslanicima Komiteta za oružane snage na povjerljivom brifingu.

    Procjena će sigurno frustrirati zvaničnike u Kijevu koji smatraju da je povratak poluostrva jedan od ciljeva.

    Nejasno je šta je zvaničnike navelo na tu procjenu. Ali jasna indikacija, kao što su prenijele tri osobe s direktnim saznanjima o sadržaju brifinga od četvrtka, bio je da Pentagon ne vjeruje da Ukrajina ima, ili će uskoro imati, sposobnost da protjera ruske trupe s poluostrva koje je Moskva zauzela prije skoro deset godina, piše The Politico.

    Četvrta osoba je rekla da je brifing bio više dvosmislen, ali je poenta ostala da pobjeda Ukrajine u ofanzivi za ponovno zauzimanje ilegalno anektirane teritorije nije sigurna. Sva četvorica su zatražila anonimnost kako bi otkrili detalje sa povjerljivog brifinga.

    Među zvaničnicima koji su sudjelovali na sastanku bili su Laura Cooper, zamjenica pomoćnika ministra odbrane za Rusiju, Ukrajinu i Evroaziju, i general-potpukovnik Douglas Sims, direktor operacija Zajedničkog štaba.

    “Nećemo komentarisati tajne brifinge iza zatvorenih vrata, niti ćemo govoriti o hipotetičkim situacijama ili spekulisati o potencijalnim budućim operacijama”, rekla je glasnogovornica Pentagona Sabrina Singh.

    “U smislu sposobnosti Ukrajine da se bori i povrati suverenu teritoriju, njihov izuzetan učinak u odbijanju ruske agresije i kontinuirana prilagodljivost na bojnom polju govore sami za sebe”, dodala je.

  • Članovi Predsjedništva BiH sa američkim državnim sekretarima

    Članovi Predsjedništva BiH sa američkim državnim sekretarima

    Članovi Predsjedništva BiH i viši savjetnik državnog sekretara za spoljne poslove SAD Derek Čole istakli su tokom današnjeg sastanka značaj blagovremene implementacije izbornih rezultata radi što efikasnijeg suočavanja sa socio-ekonomskim izazovima.
    Tokom sastanka sa Čoletom razgovarano je o aktuelnim političkim prilikama u BiH i regionu, u svjetlu globalne situacije, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

    Članovi Predsjedništva razgovarali su danas i sa pomoćnikom državnog sekretara za odbranu Marom Karlin i tom prilikom upoznali sagovornicu sa bezbjednosnom situacijom u BiH i drugim relevantnim temama.

    Ovom prilikom, članovi Predsjedništva BiH su izrazili opredijeljenost ka daljem unapređenju bilateralnih odnosa sa SAD, uključujući saradnju u oblasti bezbjednosti.

  • Direktan sukob sa Rusijom, vojska se sprema?

    Direktan sukob sa Rusijom, vojska se sprema?

    Nacionalna garda SAD-a održala je vežbe po hladnom vremenu zbog mogućnosti da bi Arktik u budućnosti mogao da bude žarište neprijateljstava između Rusije i SAD.

    Desetodnevne vojne vežbe Severni udar 23 u kampu Grejling u Mičigenu usledile su u trenutku kada je invazija predsednika Vladimira Putina na Ukrajinu povećala šanse da se visoke tenzije između Moskve i Zapada preliju na arktički region.

    Tokom posete mestu vežbi koje su održane između 20. i 29. januara, Militari Tajms (Military Times) je izvestio da je general američke vojske Dan Hokanson, načelnik Biroa Nacionalne garde, gledao vežbu gađanja iz haubice M777, jednog od oružja NATO-a koje koriste ukrajinske snage.

    Terenska artiljerija je bila u fokusu vežbi u kojima su učestvovale trupe iz Letonije, baltičke države koja takođe budno prati pretnju koju predstavlja Rusija.

    Malte Humpert, osnivač i viši saradnik istraživačkog centra “The Arctic Institute”, rekao je da vežbe američkih vojnih rezervnih snaga “simbolizuju da SAD zaista sve više i više napreduju”, kada je u pitanju arktički region.

    “Ne priprema se za Treći svetski rat”, rekao je on za Njuzvik. “To je samo još jedan korak, koji pokazuje da SAD razumeju da je Rusija neprijateljska nacija i da se to neprijateljstvo potencijalno može proširiti i na Arktik, koji se uvek smatrao regionom izuzetnosti”.

    Saveznici u NATO-u poput Norveške i potencijalne nove članice alijanse, Švedska i Finska, računale bi na podršku SAD ako bi došlo do konfrontacije u regionu.

    “Moramo da budemo u mogućnosti da idemo gde god da bude ta potencijalna borba, i moramo da obezbedimo prisustvo tamo”, rekao je Hokanson za “Militari Tajms”.

    Dve nedelje nakon što je Putin izvršio invaziju na Ukrajinu, članovi Arktičkog saveta odlučili su da pauziraju učešće u tom telu, čime su prekinuli saradnju sa Rusijom i njenim susedima u regionu.

    Čak i sa fokusom na snabdevanje svojih ratnih napora, Rusija je nastavila da širi svoje vojne baze na Arktiku tokom prošle godine uz poboljšanje radarskih baza i pista u regionu, izvestio je CNN u decembru, pozivajući se na satelitske snimke.

    U međuvremenu, Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) je u izveštaju objavljenom u januaru rekao da se moskovska upotreba hibridne taktike na Arktiku “čini da raste i po učestalosti i po ozbiljnosti”.

    Ovo uključuje navode koje je Moskva demantovala da stoji iza sabotaže gasovoda Severni tok i podmorskih kablova na Arktiku i blizu Arktika.

  • Željka Cvijanović se sastala sa ambasadorima iz regiona

    Željka Cvijanović se sastala sa ambasadorima iz regiona

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović boravi u radnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama.

    Cvijanovićeva je razgovarala sa ambasadorima Srbije, Mađarske, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i BiH u SAD.

    • Ugodan, prijateljski razgovor sa ambasadorima Srbije, Mađarske, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i BiH u SAD – navela je Cvijanovićeva na Instagramu.

    Cvijanovićeva je tokom ove posjete razgovorala i sa američkim senatorima, kao i sa glavnim zamjenikom savjetnika za nacionalnu bezbjednost DŽonom Fajnerom i specijalnim pomoćnikom predsjednika i višim direktorom za Evropu Savjeta za nacionalnu bezbjednost Amandom Slout.

  • Američki ambasador o sporazumu o KiM

    Američki ambasador o sporazumu o KiM

    Američki ambasador u Srbiji Kristofer Hil izjavio da sporazum o Kosovu i Metohiji neće biti lak ni za jednu stranu, kao i da je srpska strana bila konstruktivna.

    Hil je na “Tviteru” napisao da je Srbija bila spremna i konstruktivna strana u pregovorima i da se nada da i ostali učesnici pregovora mogu da urade isto.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je ranije da su francusko-njemački prijedlog normalizacije odnosa Beograda i Prištine usvojile sve države članice EU, čak i pet zemalja koje nisu priznale samoproglašeno Kosovo.

  • Bajden: SAD neće slati avione

    Bajden: SAD neće slati avione

    Američki predsednik Džozef Bajden izjavio je da Vašington neće slati borbene avione F16 Ukrajini, javio je Rojters.

    Prošle nedelje, zapadni mediji su objavili da grupa vojnih zvaničnika “u tišini” nagovara Pentagon da pošalje avione F16 Kijevu.

    Sinoć se o ovom pitanu oglasio i predsednik Francuske Emanuel Makron, koji nije isključio mogućnost da Pariz pošalje Kijevu borbene avione, ali uz određene uslove.

    SAD će za nekoliko nedelja poslati Ukrajini tenkove tipa “M1 Abrams”.

  • “Rat je počeo pre osam godina i ovo nije prva godina rata, već deveta. Flertujemo s trećim svijetskim ratom”

    “Rat je počeo pre osam godina i ovo nije prva godina rata, već deveta. Flertujemo s trećim svijetskim ratom”

    Poznati ekonomista Džefri Saks rekao je da je rat u Ukrajini počeo pre osam godina te da ovo nije prva godina rata, već deveta, kao i da sve više eskalira.

    “U međuvremenu, papa Franja je već ocenio da je ratom u Ukrajini započeo svetski rat. Imamo sada rat u Ukrajini, Izrael bombarduje Iran, Amerika i Kina su na ivici direktne konfrontacije povodom Tajvana. Ovo su zaista opasna vremena”, rekao je Saks za beogradsku Politiku.

    Ako sve to eskalira, kako ističe, mi već sada flertujemo sa trećim svetskim ratom. On podseća da Pentagon već upozorava Vašington da je mogućnost nuklearnog rata realna.

    Saks veruje da postoji način izlaska iz krize i da to podrazumeva da SAD promene svoju spoljnu politiku, kao i da oko 150 zemalja u svetu koje nisu u NATO i nisu saveznici SAD, ne računajući Rusiju, dignu glas u Generalnoj skupštini UN i zatraže momentalni prekid vatre i početak mirovnih pregovora.

    Prema proceni Saksa, mirovna uloga velikih neutralnih država kao što su Argentina, Brazil, Kina, Indonezija, Indija, Turska i Australija, mogla bi da bude odlučujuća, jer su one članice BRIKS-a, koji održava, kako je rekao, fundamentalni fenomen – da je doba zapadne dominacije svetom završeno.

    “Indija i Kina zbirno imaju 2,8 milijardi stanovnika, odnosno 36 odsto svetske populacije. BRIKS predstavlja i veći deo proizvodnje od G7, ima veću kupovnu moć stanovništva. To je najveća geopolitička promena koja se dešava pred našim očima, a u nekim delovima američkih političkih resora toga još nisu svesni”, ocenio je Saks.

    Na pitanje kakva bi mogla da bude dalja geopolitička sudbina manjih, neutralnih država, kao i Srbije, zbog rata u Ukrajini, Saks je rekao da bi voleo da Indija, Brazil i druge zemlje kojima se “ne mogu tek tako uvrtati ruke”, pokrenu akciju da smesta počnu mirovni pregovori i da se rat što pre završi. “I tu dolazi do značaja grupacije G20 za proces koji nazivam promenom strukture sveta. Oni su složno za mirovne pregovore i prekid rata u Ukrajini”, istakao je Saks.

    Komentarišući mogućnost “podele sveta na G2” odnosno Ameriku i Kinu, Saks je kazao da je to iluzija te da SAD danas više ne upravljaju svetom, a to ne može ni Kina, odnosno nijedna država ne može da upravlja svetom.

    Saks navodi da je realnost da je svet sada multipolaran, ali da za to nema političkog priznanja, kao ni stavova koji treba da podrže siguran multipolarni svet. “Kina će nadalje biti veoma uticajna, SAD će naravno ostati uticajna. Ipak, Kina ima brojne domaće razloge za zabrinutost, na primer – osetan pad demografskog rasta. Kina ima važnijih briga od toga da li će preuzeti ‘vodjstvo’ nad svetom. Trebalo bi da imamo medjunarodni poredak zasnovan na medjunarodnom pravu i povelji UN”, zaključio je Saks.

  • Kina pozvala na prekid isporuka oružja

    Kina pozvala na prekid isporuka oružja

    Ukoliko im je stvarno stalo do ukrajinskog naroda, SAD treba da prestanu sa isporukama oružja, izjavila je portparolka Ministarstva inostranih poslova Kine.

    “SAD su glavni inicijator i osnovna pokretačka snaga krize u Ukrajini, oni neprekidno isporučuju teško i ofanzivno naoružanje Kijevu, odugovlačeći sukob i čineći ga intenzivnijim“, rekla je na brifingu portparolka Ministarstva inostranih poslova Kine Mao Nin.

    Diplomata je istakla da ako SAD stvarno žele da se kriza uskoro okonča i “ako im je stvarno stalo do bezbednosti ukrajinskog naroda, treba da prestanu da tamo šalju naoružanje i profitiraju od rata“.

    “Neophodno je da se odgovorno doprinese brzoj deeskalaciji i stvore povoljna atmosfera i uslovi za mirne pregovore zainteresovanih strana“, istakla je Mao Nin.

    Komentarišući objave da kineske državne kompanije pružaju vojnu i finansijsku pomoć Rusiji u ukrajinskom sukobu ona je istakla da SAD iznose neosnovane optužbe na račun Kine zbog Ukrajine, a Peking neće ćutke gledati kršenje prava kineskih kompanija.

    Ranije je kineski predsednik Si Đinping izjavio da rešavanje sukoba u Ukrajini političkim sredstvima najbolje odgovara evropskim interesima i zajedničkim interesima svih evroazijskih zemalja.

  • Moskva: Odgovorićemo Americi im svim raspoloživim sredstvima

    Moskva: Odgovorićemo Americi im svim raspoloživim sredstvima

    Moskva će se svim raspoloživim sredstvima suprotstaviti američkoj liniji nanošenja strateškog poraza Rusiji, kaže zamenik šefa ruske diplomatije.

    Sergej Rjabkov je u intervjuu za Sputnjik, istakao da je, praktično, prema svim pokazateljima koji se mogu zamisliti sa stanovišta bilateralnog dijaloga sa Sjedinjenim Američkim Državama, situacija trenutno dospela u ćorsokak.

    “Naši odnosi su dospeli u ovaj ćorsokak zbog antiruske linije Vašingtona, koja se zaoštravala iz godine u godinu, iz meseca u mesec tokom poslednjih godina. Celokupna bezbednosna situacija, uključujući kontrolu naoružanja, ispostavila se kao talac u okviru linije SAD nanošenja strateškog poraza Rusiji“, objasnio je diplomata.

    Rjabkov je poručio da će se Rusija najodlučnije suprotstavljati tome, koristeći sva raspoloživa sredstva i načine.

    Ruski diplomata je naglasio da Rusiji od Zapada ne treba ništa i da Moskva želi da je ostave na miru, ali da NATO zastrašuje susedne zemlje rusofobičnim strašnim pričama.

    “Višekratno smo stavljali do znanja, objašnjavali na lep način, ali i u oštrijoj formi da to ne treba raditi, da će biti posledica. Mi se nećemo odreći naših legitimnih bezbednosnih interesa i nećemo dozvoliti vređanje ruskog naroda. Amerikanci nisu slušali niti ozbiljno shvatili naša upozorenja, već su samo nastavljali da na sve načine huškaju Kijev protiv Moskve“, ocenio je zamenik ministra.

    Prema njegovim rečima, u uslovima kada su Sjedinjene Američke Države odlučile da Ukrajini isporuče tenkove, besmisleno je razgovarati ne samo sa Kijevom, već i sa njegovim pokroviteljima koji povlače konce.

    “Naš stav povodom ovoga je dobro poznat, a mislim i Vašingtonu takođe. Spremni smo da razmotrimo sve ozbiljne inicijative o rešavanju ukrajinske krize, ali ih do sada niko nije stvarno formulisao. U trenutnim uslovima kada je Vašington objavio odluku da isporuči tenkove, a njegovi vazali se, uključujući Otavu, takmiče ko će i koliko oklopnih vozila isporučiti Ukrajini, posebno starih, besmisleno je razgovarati ne samo sa ukrajinskim nacistima, već i sa njihovim pokroviteljima koji povlače konce. Mnogi od njih su jednostavno smešni zbog svoje neupućenosti“, podvukao je Rjabkov.

    Diplomata smatra da nakon izjava bivše nemačke kancelarke Angele Merkel, nekadašnjeg francuskog predsednika Fransoa Olanda i prethodnog britanskog premijera Borisa Džonsona, “ako je neko i imao iluzije o posredovanju Zapada povodom minskih sporazuma i normandijskog procesa, one moraju konačno biti odbačene“.