VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Eskobar: Upotreba dinara na KiM hitno humanitarno pitanje koje odmah treba riješiti

    Eskobar: Upotreba dinara na KiM hitno humanitarno pitanje koje odmah treba riješiti

    Izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je danas, nakon sastanka sa premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem, da je pitanje upotrebe dinara na Kosovu i Metohiji “hitno humanitarno pitanje koje odmah mora da se riješi”.

    Naši odnosi se suočavaju sa izazovima zbog tretmana srpske manjine na Kosovu. To je hitno humanitarno pitanje koje mora odmah da se riješi – rekao je Eskobar novinarima u Prištini, prenosi Koha.

    Dodao je da odluka centralne banke u Prištini o zabrani upotrebe dinara otežava život Srbima na KiM, istakavši da su SAD zabrinute zbog toga.

    Američki diplomata je naveo da je tokom posjete Kosovu i Metohiji razgovarao sa Srbima koji su mu ukazali na izazove sa kojima se suočavaju zbog uredbe o zabrani dinara.

    • To su najugroženiji građani, poput osoba sa invaliditetom, penzionera i studenata. Bio sam dirnut njihovim pričama o tome kako je uredba uticala na njih. Premijer Kurti je obećao da će pogledati neke od prijedloga koje sam mu danas dao rekao je Eskobar.
  • Inflacija u Americi blago ojačala

    Inflacija u Americi blago ojačala

    Inflacija u SAD-u blago je ubrzala u veljači, odražavajući znatno blaži pad cijena benzina i plina, pokazao je danas izvještaj ministarstva rada.

    Godišnja stopa inflacije u najvećoj svjetskoj privredi iznosila je u februaru 3,2 posto, pokazuju podaci ministarstva. U januaru iznosila je 3,1 posto.

    Kad se isključe cijene hrane i energije, temeljna inflacija iznosila je 3,8 odsto i bila je manja za 0,1 postotni bod nego u januaru, prema izračunima ministarstva. Hrana je u februaru poskupjela 1,0 odsto, nešto blaže nego početkom godine.

    Benzin je pak pojeftinio za 3,9 posto u odnosu na prošlogodišnji februar. U januaru cijene su mu bile niže za 6,4 posto nego prije godinu dana. Kućanstva su u februaru izdvajala 8,8 posto manje za plin. U januaru bio je jeftiniji čak 18 posto nego godinu dana ranije. 

    Na mjesečnom nivou potrošačke cijene porasle su u februaru za 0,4 posto, nešto jače nego početkom godine. Isti postotni rast bilježile su i kada se isključe energija i hrana, kao i u januaru, pokazuju tablice ministarstva.

    Zamjetno su na mjesečnom nivou skočile cijene benzina, za gotovo četiri posto, nakon što su u januaru bile pale više od tri posto. Cijene hrane ostale su pak na nivou iz januara, kada su bile porasle za 0,4 posto.

  • Bajden i Tramp osigurali predsjedničke nominacije

    Bajden i Tramp osigurali predsjedničke nominacije

    Predsjednik SAD DŽozef Bajden i bivši predsjednik Donald Tramp formalno su osigurali predsjedniče nominacije Demokratske, odnosno Republikanske stanke, nakon pobjeda na primarnim izborima u DŽordžiji, Misisipiju i državi Vašington, što znači da će se ponovo susresti na predsjedničkim izborima u novembru.

    Bajden je na stranačkim izborima osvojio više od 1.968 delegata, koliko je bilo potrebno da bi formalno osigurao predsjedničku nominaciju demokrata, a Tramp neophodnih 1.215 za republikansku.

    Kandidatura DŽozefa Bajdena biće ozvaničena na konvenciji Demokratske stranke u Čikagu u avgustu, a Trampova na konvenciji u Milvokiju u julu.

    Prema američkom izbornom procesu, na osnovu rezultata stranačkih izbora u pojedinačnim državama kandidatima se dodjeljuju delegati. Da bi osigurao nominaciju, kandidat mora da ima određen broj delegata koji se zatim i formalno izjašnjavaju na stranačkim konvencijama.

    • Suočeni smo sa otrežnjujućom realnošću. Sloboda i demokratija su u opasnosti ovdje u Americi kao nikada ranije od Građanskog rata. Donald Tramp vodi kampanju ogorčenosti i osvete koja ugrožava samu ideju Amerike. Vjerujem da će Amerikanci izabrati da nastave da idu u budućnost – poručio je Bajden u saopštenju nakon što je osigurao nominaciju.

    Istakao je i da mu je čast što je osvojio drugu predsjedničku nominaciju demokrata.

    Nakon što se prethodne nedjelje iz trke za republikansku nominaciju povukla Trampova jedina preostala rivalka, Niki Hejli, kandidat te stranke je već bio poznat.

    Na skupu u DŽordžiji, Donald Tramp je ponovio tvrdnje da su izbori 2020. godine bili pokradeni, a Bajdena je kritikovao i zbog toga što nije uspio da spriječi priliv migranata na granici sa Meksikom.

    Pitanje imigracije je centralno u njegovoj kampanji, kao i druga pitanja bitna za republikance, kao što je abortus i slanje američkih fondova u inostranstvo.

    Poslije izbora u utorak u četiri države, uključujući DŽordžiju i Havaje, postalo je jasno da će Bajden i Tramp ponovo biti u trci za predsjednika na izborima 5. novembra, iako još uvijek nije održana ni polovina stranačkih izbora, a to će biti prvi put od 1912. godine da su kandidati na izborima dva američka predsjednika.

    Takođe, prvi put od 1956. godine dogodilo se da su isti kandidati u dva izborna ciklusa. Tada je republikanski predsjednik Dvajt Ajzenhauer drugi put porazio bivšeg demokratskog guvernera Ilinoisa Adlaija Stivensona.

    Najviše delegata u utorak dodjeljivala je DŽordžija, koja bi mogla da bude ključna za ishod predsjedničkih izbora u novembru.

  • “Sarmat” nanišanio 14 američkih meta

    “Sarmat” nanišanio 14 američkih meta

    Predsednik Rusije Vladimir Putin upozorio je Zapad da rizikuje nuklearni rat ukoliko pošalje svoje trupe u Ukrajinu. Sada ga već shvataju ozbiljno.

    Ukoliko bi do toga zaista došlo i delikatna ravnoteža relativnog mira u svetu se srušila, postoje određene lokacije u SAD koje bi Moskva verovatno imala na metu u nuklearnom ratu.

    Putin je u svom obraćanju naciji krajem februara tvrdio da se NATO i SAD pripremaju da “udare na rusku teritoriju”. Tada je rekao Zapadu da “moraju da shvate da Rusija takođe ima oružje koje može da pogodi mete na njihovoj teritoriji. Sve ovo zaista preti sukobom sa upotrebom nuklearnog oružja i uništenjem civilizacije”. “Zar oni to ne shvataju?”, upitao je Putin.

    On je aludirao na nedavne komentare francuskog predsednika Emanuela Makrona, koji je rekao da ne može da isključi slanje NATO trupa u Ukrajinu da pomognu u borbi protiv Rusije.

    Kako piše Msn.com, ovo nije prvi put da Putin zvecka nuklearnim oružje, “ali svet ga shvata sve ozbiljnije, kako vreme prolazi”.

    Prema Putinu, Rusija ima nov interkontinentalni balistički projektil “sarmat” RS-28 (na Zapadu poznat kao Satana II) i potpuno je operativan. Projektil je dug 35 metara, težak 220 tona i navodno ima domet od 10.000-18.000 kilometara. Ukoliko bi se te pretnje obistinile, postoji više od 10 lokacija u SAD koje bi Moskva verovatno imala na svojoj meti, preneo je Blic.

    A ono što bi Rusija potencijalno gađala u SAD, u slučaju nuklearnog rata, najpre je Pentagon. Reč je o štabu američkog Ministarstva odbrane u Arlingtonu, u Virdžiniji.

    Depositphotos/icholakov01
    Zatim, tu je i pomorska baza Norfolk, koja je najveća na svetuna svetu. Pomorska baza Norfolk na jugoistoku Virdžinije. Prostire se na čak 14 kilometara kvadratnih.

    Takođe, Satana II bi mogla da pogodi i područje pomorske baze Komfort sjuts Kings Bej. Nalazi se blizu gradova Sent Meri u Džordžiji i Džeksonvila na Floridi. Baza podmornica je matična luka Atlantske flote za nuklearne podmornice sa balističkim projektilima, sposobne da budu naoružane nuklearnim oružjem sa projektilima “trident”, prema javno dostupnim podacima.

    Meta bi bila i vazduhoplovna baza Barksdejl, koja se nalazi u okrugu Božer u Luizijani i dom je 2. bombaškog krila SAD.

    Zatim, vazduhoplovna baza Vajtmen, u blizu Nob Nostera u Misuriju. Baza je trenutno dom bombardera B-2 “spirit”.

    Strateška komanda SAD, (USSTRATCOM) jedna je od 11 ujedinjenih borbenih komandi Ministarstva odbrane, sa sedištem u bazi Ofat u Nebraski. Odgovorna je za stvari poput strateškog nuklearnog odvraćanja, globalnog udara i sajber odbrane.

    Takođe pruža niz mogućnosti za podršku drugim borbenim komandama, uključujući integrisanu protivraketnu odbranu.

    Dalje, Putin bi mogao da nacilja i VLF predajnik Lualualei, što je objekt američke mornarice kod Lualualeja na Havajima. Prenosi vojna naređenja potopljenim podmornicima na veoma niskim frekvencijama (VLF).

    Tu je i vazduhoplovna baza Kirtland, smeštena u Albukerkiju u Nju Meksiku, pored međunarodnog aerodroma Sanport, a kojim deli piste, što je čini civilno-vojnim aerodromom.

    EPA PHOTO/USAF
    U njoj se nalazi Centar za nuklearno oružje Komande vazdušnih snaga, odgovornog za nabavku, modernizaciju i održavanje programa nuklearnog sistema i za Ministarstvo odbrane i za Ministarstvo energetike. Takođe je dom 58. krila za specijalne operacije (58 SOW), jedinice koja pruža obuku na tipovima, modelima i serijama letelica.

    Moguća ruska meta je i 21. eskadrila za podršku snagama – što je jedinica američkih svemirskih snaga sa sedištem u bazi Piterson u Koloradu. Pruža operativnu i administrativnu podršku sa informacijama o vremenu i obaveštajnim podacima, te koordiniše operacijama za Spejs Delta 2.

    Sledeća je vazduhoplovna baza Voren, koja se nalazi u Šajenu u Vajomingu i jedna je od tri strateške raketne baze.

    Dom je 90. raketnog krila (90 MW) koje upravlja interkontinentalnim balističkim projektilom LGM-30G “minuteman”. Tu se takođe nalaze 20. vazduhoplovne snage koje komanduju svim američkim interkontinentalnim balističkim projektilima.

    Zatim, vazduhoplovna baza Majnot. Nalazi se kod Majnota u Severnoj Dakoti. Tu je smešteno 5. bombaško krilo, kao i 91. raketno – oba iz Komande za globalni udar vazduhoplovstva. Snage se koriste za održavanje i upravljanje bombarderima B-52H.

    Vazduhoplovna baza Hil, gde je smeštena komanda vazdušnih snaga, a nalazi se u okrugu Dejvis u Juti, kod grada Ogdena.

    U pitanju je glavna baza američkog ratnog vazduhoplovstva i u njoj se nalazi vazdušno logistički kompleks Ogden, svetski centar za široki spektar letelica, motora, projektila, softvera, avionike i komponenti dodatne opreme. Tu je i smešteno 75. krilo vazdušne baze, koje pruža podršku logističkom kompleksu.

    Vazduhoplovna baza Malmstrom, koja se nalazi u okrugu Kaskejd u Montani. Dom je 341. raketnog krila, jedinice za interkontinentalne projektile Komande za globalni udar vazduhoplovstva. Imenovana je u čast pukovnika Ajnara Aksela Malmstroma zarobljenog u Drugom svetskom ratu.

    Mornarička radio stanica Džim Krik, isto bi mogla biti meta ruskih napada. Radio predajnik veoma niske frekvencije američke mornarice. Uglavnom se bavi jednosmernim komunikacijama sa podmornicama – primarna misija je da prenosi naređenja podmornicama Pacifičke flote. Sedište stanice je blizu Osa u Vašingtonu.

  • Eskobar: Kurti pravi probleme

    Eskobar: Kurti pravi probleme

    SAD imaju problem u komunikaciji sa premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem, kao i EU, NATO, Velika Britanija, ali i mnogi drugi poput Albanije i Sjeverne Makedonije.

    Ovo je danas izjavio zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar.

    On je to rekao na onlajn konferenciji za novinare na pitanje da li SAD i dalje vide Prištinu kao partnera.

    “Partnerstvo SAD i naroda Kosova ne zavise od jednog čovjeka ili stranke, ali imamo problem u komunikaciji sa Kurtijem. Imali smo, uživali u veoma, veoma bliskom partnerstvu sa Kosovom u prošlosti. Veoma bismo voljeli da se taj odnos vrati na onaj kakav je bio prije”, rekao je Eskobar.

    Na pitanje o Zajednici srpskih opština, Eskobar je rekao da Priština nikada nije rekla da li prihvata prijedlog statuta ZSO koji je predložila Evropska unija, kao i da je SAD teško da razumije zašto to ne čine.

    “Želim da ponovim, ZSO ne bi bila druga Republika Srpska. To ne bi bila država u državi. U statutu koji dozvoljava izvršnu vlast, izvršnu vlast ili bilo šta što bi moglo da stvori ustavna ili funkcionalna pitanja za Kosovo. To je jednostavno prilika za opštine sa srpskom većinom, da koordiniraju pružanje opštinskih usluga na srpskom jeziku za građane Kosova. To je to. I to je pravno obavezujuća obaveza. Tako da smo čuli mnogo različitih razloga zašto to nije podnijeto ili zašto nije napredovalo, nijedan ne prihvatamo. Trebalo bi da se krene dalje”, rekao je Eskobar, a prenosi “b92”.

  • Višković: Američki izvještaji zlonamjerni, žele da nam uzmu rudna bogatstva

    Višković: Američki izvještaji zlonamjerni, žele da nam uzmu rudna bogatstva

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da su američki izvještaji zlonamjerni i da žele da Srpskoj uzmu rudna bogatstva.

    Premijer Srpske je kazao da se u BiH vještački pravi priča o narušenoj bezbjednosti, rekavši da predsjednik Srpske Milorad Dodik i svi drugi pojednci i institucije štite Ustav.

    • Ako neko naruši mir to će biti isključivo djelovanjem stranaca. To pitanje treba postaviti Ambasadi SAD – rekao je Višković.

    On je naglasio da postoje pritisci stranaca, te podsjetio kako su pokušali da zaustave transakciju prilikom isplate bečkih obveznica.

    • Mi smo platili dva dana ranije. Oni bi to zaustavili da mogu pričati da Republika Srpska nema novaca. Prijete sankcijama, ucjenama i sprečavanjem projekata. Miješaju se i u ono što sami želimo da gradimo – rekao je Višković.

    Kancelarija direktora Nacionalne obavještajne službe Sjedinjenih Država navela je u godišnjem izvještaju da će se “zapadni Balkan vjerovatno suočiti s povećanim rizikom od lokalizovanog međuetničkog nasilja tokom 2024. godine”.

    Zapadni Balkan, konkretno BiH i Kosovo i Metohija, pominju se u poglavlju “konflikti i nestabilnost”, a upozorava se kako bi “nacionalistički lideri mogli pogoršati napetosti, dok će spoljni akteri iskoristiti etničke razlike da bi povećali ili zaštitili svoj regionalni utocaj i osujetili širu integraciju Balkana u EU ili evroatlantske institucije”.

  • Dodik: Izvještaj SAD pokazuje da Amerika priželjkuje novo žarište u BiH

    Dodik: Izvještaj SAD pokazuje da Amerika priželjkuje novo žarište u BiH

    Izvještaj koji je objavila Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe SAD, u dijelu koji se odnosi na zapadni Balkan, pokazuje da Amerika priželjkuje neko novo žarište na kojem bi opet jedan od najneuspješnijih predsjednika u istoriji Amerike mogao da dobije neki poen uoči izbora, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Uspjeli su da u jednoj rečenici napišu toliko laži i saspu sav svoj otrov kako bi stvorili prostor za dalje intervencije i blokiranje i Republike Srpske i Federacije. Amerika je još jednom potvrdila svoju čvrstu odlučnost da rasturi evropski put BiH kako bi zadržala lažljivog Šmita i gospodarila ovim prostorom – napisao je predsjednik Srpske na nalogu Iks, reagujući na tekst Kancelarije direktora nacionalne obaveštajne službe (ODNI), koja je objavila godišnju procjenu prijetnje Obavještajne zajednice SAD za 2024.

    Dodik navodi da je zabrinjavajuće da Amerikanci s takvom sigurnošću govore o mogućim sukobima u BiH.

    • Čovjek ne može da se ne zapita šta bi se to moglo desiti ako ispune svoje prijetnje i da li pričaju o sankcijama ili o nekim novim vojnim intervencijama. Cijeli svijet bi trebalo da se plaši šta još može da uništi taj čovjek, koji je uspio čak i veliku i moćnu Ameriku potpuno da podijeli i učini nestabilnom – piše Dodik.

    Navodi da u izvještaju govore i o tome da imaju saznanja da će se bošnjačke snage pokušati naoružati i to sve zbog toga što Republika Srpska poštuje Ustav i želi da sačuva dejtonsku BiH.

    • Govore i o riziku novih sukoba na KiM i time ponovo pokazuju u samo dvije rečenice licemjernu politiku koju vode svih ovih godina ne samo prema Balkanu, nego prema cijelom svijetu. Ako optužuju Republiku Srpsku da priprema secesiju, šta je onda sa samoproglašenim Kosovom, kojem Amerika daje podršku – navodi Dodik.

    Srbiji je oduzet dio teritorije i to može proći, kaže Dodik, samo dok se Srbima oduzima sve je u redu, ali Republika Srpska je problem, ističe on.

    • Republika Srpska ne planira nikakvu secesiju i nećemo dozvoliti da bilo ko ugrozi mir i stabilnost. Ponovio sam više puta i ponoviću opet, ja sam čovjek mira i neću nikada dozvoliti da se ugrozi bezbjednost ljudi. Sva ova priča pokazuje čime će se sve služiti najnesposobnija administracija Amerike u njenoj istoriji u svojim posljednjim danima dok je na vlasti – kaže Dodik.

    Dodik isriče da su natjerali Evropu da vodi njihov rat protiv Rusije i sada ljudi u Evropi ispaštaju zbog toga.

    • To se nikada ne bi desilo da je Tramp bio predsjednik Amerike. Srećom, sve je više onih koji shvataju da takva politika odlazi u prošlost. Niko više i ne govori da postoji i najmanja šansa da Bajden ostane predsjednik, sve zanima šta će uraditi Tramp kada ponovo dođe na predsjedničko mjesto. I Republika Srpska čeka – zaključio je Dodik.
  • Tramp: Pomagao sam Masku dok sam bio predsjednik

    Tramp: Pomagao sam Masku dok sam bio predsjednik

    Bivši predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je pomogao američkom milijarderu Ilonu Masku na različite načine dok je bio u Bijeloj kući i potvrdio da se prošle nedjelje sastao sa njim i nekoliko bogatih republikanskih donatora dok je tražio novac za svoju kampanju.


    Tramp je rekao da ne zna da li će dobiti pomoć od Maska.

    • Vidi, bio sam prijatelj sa njim tokom godina. Pomagao sam mu dok sam bio predsjednik. Svidio mi se – rekao je Tramp u intervjuu za CNBC, ne navodeći na koju pomoć je mislio.

    On je napomenuo da se sa Maskom ne slaže jedino po pitanju električnih automobila, napominjući da se protivi saveznoj regulativi osmišljenoj da poveća proizvodnju električnih vozila.

    Američki TV kanal podsjeća da je izvršni direktor „Tesle“ i „SpejsIksa“ godinama dobijao državnu pomoć za svoje kompanije, uključujući regulatorne kredite za „Teslu“, poreske kredite za Tesline kupce i ugovore o raketnim uslugama za „SpejsIksa“.

    Tramp i njegovi saveznici žele da Mask govori na republikanskoj konvenciji u julu.

    Mask nije rekao kog kandidata će podržati za predsjednika. On je prošle godine za CNBC rekao da je glasao za predsjednika Džoa Bajdena 2020, iako je takođe rekao biografu Volteru Ajzaksonu da uopšte nije glasao na opštim izborima te godine.

    Mask je prošle godine rekao da neće glasati za Bajdena protiv Trampa 2024. godine, i iznio je niz uvreda na račun aktuelnog predsjednika.

    Nakon vijesti o njegovom sastanku sa Trampom, Mask je na platformi Iks objavio da neće donirati novac nijednom predsjedničkom kandidatu.

    Ishod predsjedničke trke mogao bi da ima veliki uticaj na Maskovo poslovanje.

    Mask je uključen u najmanje 11 regulatornih ili pravnih sukoba sa Bajdenovom administracijom ili nezavisnim saveznim agencijama, a regulatorni stručnjaci kažu da bi drugi Trampov mandat mogao da znači da se te borbe rješavaju na načine koji su povoljniji za Maska.

  • Avion pun putnika počeo da propada, veliki broj povređenih

    Avion pun putnika počeo da propada, veliki broj povređenih

    Nakon tehničkog problema, koji je izazvao propadanje na letu Sidnej-Oukland, lekarsku pomoć zatražilo je više od 50 putnika.

    Više njih prevezeno je u bolnicu nakon sletanja.

    Incident se dogodio oko 16 časova po lokalnom vremenu, a brojne ekipe hitne pomoći sačekale su putnike na pisti po sletanju u Oukland.

    Kako navode zvaničnici, najmanje jedna osoba je u teškom stanju.

    U pitanju je let kompanije LATAM Airlines Group.

    “Povređeni su putnici i kabinska posada. Odmah im je pružena medicinska pomoć”, naveli su nadležni.

    Jedan od putnika rekao je za NZ Herald da je osetio brzo naglo propadanje dok su bili na visini.

    “Naše ekipe su izvršile prihvat 24 pacijenta, osam u ozbiljnom stanju i 16 u lakšem stanju”, saopštili su iz Hitne pomoći i dodali da su dve osobe prevezene u bolnicu.

    Mediji prenose da je u pitanju bio avion Boeing 787-9 Dreamliner.

    U ovom trenutku nije poznato kakvi tehnički problemi su uzrokovali propadanje letelice.

  • Stejt department odobrio prodaju taktičkih vozila Severnoj Makedoniji

    Stejt department odobrio prodaju taktičkih vozila Severnoj Makedoniji

    Stejt department je odobrio moguću prodaju lakih taktičkih vojnih vozila vladi Sjeverne Makedonije, opreme i programa, čija je vrijednost procijenjena na oko 111 miliona dolara, saopštila je američka Agencija za bezbjednosnu saradnju u oblasti odbrane.

    Agencija je dostavila odgovarajuću dokumentaciju Kongresu o mogućoj prodaji, navodi se na sajtu Stejt departmenta i dodaje da će ova predložena prodaja podržati stranu politiku i nacionalnu bezbjednost SAD jer će pojačati bezbjednost NATO saveznika.

    Predložena prodaja će pojačati kapacitet Sjeverne Makedonije da se izbori sa trenutnim i budućim prijetnjama uz pomoć taktičkih vozila za odvraćanje protivnika i učešće u operacijama NATO, dodaje se.

    Navodi se i da predložena prodaja opreme i podrške neće poremetiti vojni balans u regionu.