VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Finansijski potres u Americi, propadaju banke

    Finansijski potres u Americi, propadaju banke

    ​Američke regulatorne vlasti zatvorile su Signačer banku (Signature Bank) sa sedištem u Njujorku, javlja CNBC.

    Signačer je jedna od glavnih banaka kripto industrije sa sjedištem u Njujorku, najveća pored Silvergejta, koji je prošle nedjelje objavio da će izvršiti likvidaciju.

    Ova banka je, takođe, jedna od žrtava trenutne krize na kripto tržištu, povezane i sa bankrotom SVB-a.

    Regulatori SAD-a su donijeli odluku u cilju sprečavanja širenja bankarske krize zatvorivši tu banku, koja je veliki povjerilac u kripto industriji. Ministarstvo finansija, Federalne rezerve i Federalno osiguranje depozita u zajedničkom saopštenju u nedjelju uveče su naveli da zatvaraju banku.

    Regulatori banaka su saopštili da klijenti Signačer banke imaju pun pristup svojim depozitima, kako bi mogli da povrate svoj novac nazad. “Svi deponenti ove institucije će biti obeštećeni, kao i u slučaju banke Silicijumske doline (SVB), tako da nijedan gubitak neće snositi poreski obveznici”, izjavili su regulatori ove banke, prenosi Telegraf.

    Regulatori su, inače, zatvorili banku Silicijumske doline u petak i zaplijenili njene depozite, što je najveći bankarski neuspjeh u SAD-u od finansijske krize 2008. godine i drugi po veličini ikada. Potez je uslijedio nekoliko dana nakon što je ta institucija objavila da ima poteškoća u poslovanju.

  • Zaharova: Štiteći svoj bankarski sistem SAD će izazvati još više problema u svijetu

    Zaharova: Štiteći svoj bankarski sistem SAD će izazvati još više problema u svijetu

    Vašington će izazvati još više problema u svijetu pokušavajući da održi svoj bankarski sistem, smatra portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    • Zašto čekati do večeri. Svako dijete može bojicama i papirom da objasni kako će američke vlasti “održavati stabilnost bankarskog sistema”. Štampaće još više neosiguranih dolara, što će izazvati još više problema u svijetu – napisala je Zaharova na svom Telegramu.

    Prethodno je američki predsjednik DŽozef Bajden izjavio da će se u ponedjeljak ujutro po lokalnom vremenu obratiti u vezi sa zaštitom američkog bankarskog sistema.

    Ranije su američka ministarka finansija DŽenet Јelen, predsjednik Federalnih rezervi DŽerom Pauel i predsjednik Federalne korporacije za osiguranje depozica Martin Grunberg izdali zajedničku izjavu u kojoj su objavili odluku Federalnih rezervi da bankama stavi na raspolaganje dodatna sredstva kako bi im pomogla da obezbijede neophodna sredstva za zadovoljenje potreba svojih štediša.

    Osim toga, američke vlasti će od 13. marta svim štedišama bankrotirane američke banke Silicijumska dolina omogućiti pristup njihovoj štednji.

    Biće zaštićeni i klijenti njujorške Signačer banke, koja je zatvorena u nedjelju.

  • Počela vojna vježba

    Počela vojna vježba

    Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države otpočele su danas redovnu vojnu vježbu.

    Vježba je otpočela usled povećanih tenzija zbog severnokorejskih raketnih testova i “pooštrene retorike protiv saveznika”, objavila je južnokorejska agencija Jonhap.

    Vježba “Fridom šilds” bazirana je na kompjuterskoj simulaciji.

    Trajaće 11 dana, a kreiraće “realne” scenarije usled, kako navode zvaničnici iz Seula, sve većih pretnji Pjongjanga zbog testiranja raketa.

    Prolećna vežba počela je u ponoć po južnokorejskom vremenu, nakon što je Severna Koreja u nedelju testirala dve strateške krstareće rakete sa podmornice i izvela “vatrenu jurišnu vežbu” u četvrtak.

    “Fridom šilds” neće biti pauzirana za vikend, pa će to biti dosad najveća saveznička komandna vežba ikada.

    “Naša kombinovana vežba je defanzivnog tipa i ima za plan da odbrani Južnu Koreju od pocentijalne severnokorejske agresije”, saopštio je generalštab Južne Koreje.

    Očekuje se da će američka vojska poslati i nosač aviona na nuklearni pogon “USS Nimic”, za naknadne kombinovane pomorske vežbe sa južnokorejskim partnerima, a sve u vezi sa “Fridom šildsom”, dodali su zvaničnici iz Seula.

  • Bajden oštro upozorio: Odgovaraće

    Bajden oštro upozorio: Odgovaraće

    Predsednik SAD Džozef Bajden saopštio je da će oni koji su doveli do propasti Banke Silicijumske doline (SVB) odgovarati.

    Takođe je najavio stroži nadzor i regulisanje rada većih banaka.

    Bajden će danas saopštiti na koji način će se američka administracija uhvatiti u koštac s bankarskom krizom, najvećom u SAD od 2008. godine, koja je primorala regulatorna tela da uvedu niz vanrednih mera pošto je slom SVB-a i Signačer (Signature) banke stvorio rizik od šire, sistemske krize, prenosi Rojters.

    Američki predsednik je u nedelju saopštio da su Ministarstvo finansija i direktor Nacionalnog ekonomskog saveta vredno radili s regulatorima bankarskog sektora kako bi rešili problem SVB-a i Signačer banke, dodavši da rešenje “ne dovodi u opasnost dolare finansijskih obveznika”.

    “Američki narod i američke firme mogu da imaju poverenja da će njihovi depoziti biti na svom mestu kada im budu bili potrebni”, saopštio je Bajden.

    On je takođe naveo da je “čvrsto posvećen tome da oni koji su doveli do ovog nereda u potpunosti odgovaraju” i da se nastavi s naporima da se “ojača nadzor i regulisanje većih banaka kako ne bismo ponovo bili dovedeni u ovu situaciju”.

    Kalifornijska Uprava za finansijsku zaštitu zatvorila je u petak SVB, 16. po veličini američku banku. SVB je najveća banka koja je propala posle sloma onih u finansijskoj krizi 2008. godine.

    Američke vlasti su juče donele odluku da omoguće deponentima da imaju pristup svim svojim depozitima od 13. marta.

  • Propala jedna od najvećih banaka u SAD

    Propala jedna od najvećih banaka u SAD

    Finansijsko tržište u Sjedinjenim Američkim Državama jako je potresla propast glavne banke za tehnološke startupe, Silicon Valley Bank, koja se raspala u samo nekoliko dana i ostavila klijente i investitore u neizvjesnosti. To je najveća propast jedne banke u SAD-u od 2008. godine.

    Osnovana 1983., SVB banka se specijalizovala za bankarstvo za tehnološke startupove. Osiguravala je finansiranje za gotovo polovinu američkih tehnoloških i zdravstvenih kompanija u njihovim poduhvatima.

    Iako relativno nepoznata izvan Silicijske doline, SVB je bila među 20 najvećih američkih komercijalnih banaka, s 209 milijardi dolara ukupne imovine na kraju prošle godine, prema američkom regulatornom tijelu FDIC.

    Podsjetimo da je velika finansijska kriza 2008. godina izazvana upravo propašću nekih od najvećih američkih banaka.

    Zašto je propala ?

    Ukratko, u slučaju SVB došlo je do klasičnog “naleta na banku” tj. masovnog povlačenja novca od strane investitora i osoba i kompanija koje su novac držale u ovoj banci.

    Duža verzija je malo komplkovanija i nekoliko je faktora djelovalo skupa i dovele do propasti 16. najveće banke u SAD-u.

    Prvi faktor su bile Federalne rezerve, koje su prije godinu dana počele podizati kamatne stope kako bi smanjile inflaciju. FED je krenuo agresivno, a viši troškovi zaduživanja umanjili su zamah tehnoloških dionica koje su koristile SVB-u.

    Source: Youtube.com/@BobSharpe
    Više kamatne stope također su smanjile vrijednost dugoročnih obveznica koje su SVB i druge banke masovne koristile tokom ere ultraniskih, gotovo nultih kamatnih stopa. SVB-ov portfelj obveznica vrijedan 21 milijardu dolara donosio je u prosjeku 1,79 posto, a naprimjer trenutni prinos od 10-godišnjih obveznica je oko 3,9 posto.

    U isto vrijeme, rizični kapital počeo je presušivati, prisiljavajući startupove da povuku sredstva koja drži SVB. Dakle, banka je sjedila na brdu nerealiziranih gubitaka u obveznicama baš u trenutku kada je tempo povlačenja klijenata eskalirao.

    Početak panike

    U srijedu je SVB objavio da je prodao hrpu vrijednosnih papira s gubitkom, te da će također prodati 2,25 milijardi dolara u novim dionicama kako bi ojačao svoju bilancu. To je izazvalo paniku među ključnim kompanijama za rizičnu kapital, koje su navodno savjetovale kompanijama da povuku svoj novac iz banke.

    Dionice banke počele su padati u četvrtak ujutro, a do poslijepodneva su povukle dionice drugih banaka prema dolje jer su se ulagači počeli bojati ponavljanja finansijske krize iz 2007.-2008 godine.

    Do petka ujutro trgovanje dionicama SVB-a je zaustavljeno i odustalo je od nastojanja da brzo prikupi kapital ili pronađe kupca. Kalifornijski regulatori su intervenirali, zatvorili banku i stavili je u stečaj pod Federalnom korporacijom za osiguranje depozita.

    Strah od širenja propasti se smanjuje

    Uprkos početnoj panici na Wall Streetu, analitičari kažu da je malo vjerovatno da će kolaps SVB-a pokrenuti domino efekt koji je zahvatio bankarsku industriju tokom finansijske krize 2008.

    “Sistem je bolje kapitaliziran i likvidan nego kao što je ikada bio”, rekao je glavni ekonomist Moody'sa Mark Zandi. “Banke koje su sada u problemima su premale da bi predstavljale značajnu prijetnju širem sisitemu.”

    Najkasnije do ponedjeljka ujutro, svi osigurani deponenti imat će puni pristup svojim osiguranim depozitima, prema FDIC-u. Isplatit će neosiguranim štedišama “unaprijed dividende unutar sljedeće sedmice.”

    Nije bilo jasno koliko je njenih depozita trenutno iznad granice osiguranja od 250.000 dolara, ali prethodna regulatorni izvještaji pokazali su da je velik dio depozita Silicon Valley Bank premašio tu granicu.

    Dakle, iako je šira propast malo vjerovatna, manje banke koje su nesrazmjerno vezane za industrije bez novca kao što su tehnološka i kripto mogu biti u teškoj iskušenju, smatra Ed Moya, viši tržišni analitičar u Oandi.

    “Svi na Wall Streetu su znali da će Fed-ova kampanja povećanja kamatnih stopa na kraju nešto slomiti, a upravo sada to ruši male banke”, rekao je Moya u petak.

  • Dogovor Bajdena i EU

    Dogovor Bajdena i EU

    Američki predsednik Džozef Bajden i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen dogovorili su se da odmah počnu pregovori o sporazumu o mineralima.

    Razlog tome je da bi se olakšalo subvencionisanje evropskih proizvođača na osnovu američkog Zakona o smanjenju inflacije.

    U zajedničkom saopštenju, Bajden i Fon der Lajen su naveli da sporazum ima za cilj da omogući da se relevantni kritični minerali ekstrahovani ili obrađeni u EU uvrste za mogućnost dobijanja poreskog kredita za električna vozila na osnovu Zakona o smanjenju inflacije, preneo je Rojters.

    Predsednica Evropske komisije rekla je da se saglasila sa američkim predsednikom tokom sastanka u Beloj kući da se vodi dijalog o podsticajima čistim tehnologijama.

    Fon der Lajen je ocenila sastanak sa Bajdenom kao veoma dobar, navodeći da je postignuta saglasnost da minerali iz EU dobiju pristup američkom tržištu.

    Američkim Zakonom o smanjenju inflacije obezbeđene su ogromne investicije u čiste tehnologije, uključujući proizvodnju električnih vozila, podseća britanska agencija.

  • Zaharova: Amerika podržava teritorijalni integritet BiH, a ruši Srbije

    Zaharova: Amerika podržava teritorijalni integritet BiH, a ruši Srbije

    Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova je na izjavu portparola američkog Stejt departmenta Neda Prajsa, da će SAD nastaviti da podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multientički karakter Bosne i Hercegovine, reagovala podsjećanjem da je Vašington, suprotno odluci Savjeta bezbjednosti UN, 2008. godine priznao nezavisnost Kosova, narušivši teritorijalni integritet i suverenitet višenacionalne Srbije.

    Zaharova se, u objavi na Telegramu, osvrnula na izjavu Prajsa da će SAD “nastaviti da podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine i da pozivaju na odgovornost one koji žele da potkopaju institucije BiH i Dejtonski mirovni sporazum”.

    Zaharova citira Prajsa da “SAD odbacuju primjedbe predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika od 9. marta u kojima je nastojao da potkopa poziciju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i u više navrata prijetio otcjepljenjem Republike Srpske od BiH”.

    “Član 3. Dejtonskog ustava jasno kaže da Republika Srpska mora u potpunosti da sporovodi odluke institucija Bosne i Hercegovine, uključujući konačnu i (pravno) obavezujuću odluku Ustavnog suda BiH”, rekao je Prajs prema navodu Zaharove.

    “Neverovatno. Nede, pokušajte da zamijenite ‘BiH’ sa ‘Srbija’, ‘Republika Srpska’ sa ‘Kosovo’, ‘Dejtonski sporazum’ sa ‘Rezolucija 1244’, i dobićete dijagnozu podvojene ličnosti”, napisala je Zaharova.

    Ona je podsjetila da je Vašington, suprotno odluci Savjeta bezbjednosti UN, 2008. godine priznao nezavisnost Kosova, narušivši teritorijalni integritet i suverenitet višenacionalne Srbije.

  • Kovačević: Saopštenje američke Ambasade vrhunac licemjerja

    Kovačević: Saopštenje američke Ambasade vrhunac licemjerja

    Saopštenje američke Ambasade u Sarajevu u vezi sa predloženim zakonima u Republici Srpskoj ne može se nazvati nikako drugačije nego kao krajnje licemjerje, izjavio je portparol SNSD-a Radovan Kovačević.

    “Kako drugačije nazvati to da ambasada, odnosno predstavnici strane države u jednoj zemlji, nazivaju represivnim, gušenjem demokratije i narušavanjem građanskih sloboda činjenicu da želimo u potpunosti da prekopiramo jedan njihov zakon i da samo na onim mjestima gdje piše SAD, mi napišemo Republika Srpska, a da sve ostalo ostavimo poptuno istim. Da ne ulazim u to da se po ko zna koji put miješaju u unutrašnja pitanja u BiH, da uvijek imaju favorite u BiH, iako je zvanična politika SAD da poštuju BiH sa dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda, očigledno je da se trenutni ambasador ni na koji način ne ponaša tako”, rekao je Kovačević.

    On je podsjetio da je prije par dana, kada je poglavar Islamske zajednice dao sramnu, ratnohuškačku izjavu da će oni da brane institucije i oružjem i najavljivao oružani sukob u BiH, taj američki ambasador ponovo našao način kako da i u takvoj izjavi ponovo baci kamen na Milorada Dodika koji je samo tražio da se u BiH poštuje Ustav i ona prava koja po Ustavu pripadaju i BiH, ali i Republici Srpskoj.

    “Sad vidimo da govore o ova dva zakona i pokušavaju da naprave veliki problem. Dakle, ono što smo mi rekli jeste da u zakonsku proceduru ide usvajanja zakona kojim je predviđeno da kleveta i uvreda postanu dio Krivičnog zakona, ali poslije toga smo već najavili javnu raspravu koja će trajati minimalno 60 dana i u kojoj će biti saslušani i uvaženi argumenti svih zainteresovanih strana”, pojasnio je Kovačević.

    Ono što je evidentno i čega smo svi svjesni u Republici Srpske, i predstavnici medijske zajednice i svi građani, kaže Kovačević, jeste da u tom polju imamo problem i to je nešto što zajedno treba da riješimo i moramo da riješimo.

    “Kada su u pitanju slobode građana, mi u Republici Srpskoj smo uvijek bili slobodno i demokratsko društvo i bez bilo čijeg miješanja smo bili sposobni i bićemo sposobni i u budućnosti da zaštitimo građane i omogućimo im slobodu. Za to nam sigurno ne treba bilo kakvo sufliranje bilo koga, pa ni američke Ambasade. Ono što mi želimo sa svim ambasada i predstavnicima svih, pogotovo, značajnih svjetskih sila kao što je između ostalog Amerika jeste saradnja, razgovor, ali ne na ovaj licemjeran način da u situaciji kada želimo da preuzmemo jednu dobru praksu iz američkog zakonodavstva oni to nazivaju represivnim i gušenjem demokratije”, istakao je Kovačević.

    On je naveo da je to tema o kojoj su tek počeli razgovori u Republici Srpskoj, te da svi znaju kako je u najboljem interesu zaštiti građane Republike Srpske i interese Republike Srpske.

    “Vidimo da oni ponovo tumače šta građani u Republici Srpskoj žele. Ono što građani Srpske žele oni iskažu na izborima, a iako to nije bila želja američke Ambasade, građani su izabrali SNSD, Milorada Dodika i vladajuću koaliciju u Republici Srpskoj. To je ekipa koja i te kako zna kako da štiti interes Republike Srpske i svih njenih građana”, naglasio je Kovačević.

  • Stejt departemnt reagovao na komentare Dodika

    Stejt departemnt reagovao na komentare Dodika

    Sjedinjene Američke Države odbacuju komentare predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika od 9. marta, u kojima je, kako se navodi, nastojao da potkopa Ustavni sud Bosne i Hercegovine i iznio višestruke prijetnje o otcjepljenju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.

    “Član III Dejtonskog ustava jasno kaže da Republika Srpska mora u potpunosti poštovati odluke institucija Bosne i Hercegovine, uključujući konačne i obavezujuće presude Ustavnog suda BiH”, navodi se u saopštenju Stejt departmenta.

    Kako se dodaje, SAD su “ponosne što stoje uz narod BiH dok grade budućnost u evroatlantskoj zajednici naroda i jačaju državne institucije potrebne da ih tamo odvedu. Separatistička retorika i prijetnje Dejtonskom mirovnom sporazumu su neodgovorne, opasne i štetne za napredak BiH ka daljim euroatlantskim integracijama”.

    “SAD su bile i ostaće najsnažniji oslonac i partner BiH i njenom narodu. Obavezujemo se da ćemo nastaviti podržavati suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH, te smatrati odgovornim one koji nastoje potkopati institucije BiH i Dejtonski mirovni sporazum. Naša opredijeljenost je čvrsta, a SAD neće odustati od naroda BiH”, navodi se u saopštenju.

  • SAD odustaju od embarga koji je mogao da sruši Putina?

    SAD odustaju od embarga koji je mogao da sruši Putina?

    Očigledno je ključni razlog reakcije američkih vlasti strah da se ne dogodi ozbiljni poremećaj snabdjevanja.

    “Fajnenšel tajms” je objavio informaciju prema kojoj su se predstavnici Bajdenove administracije sastali s najvećim igračima u globalnoj trgovini robama kako bi dogovorili da se trgovina ruskom naftom zadrži na odgovarajućem nivou, prenosi Jutarnji list.

    To je veliki pomak od ranijih proklamacija Sjedinjenih Država, EU odnosno članica G7, prema kojima je nužno minimalizovati ili potpuno ukinuti uvoz ruske nafte kako bi se što više srezali devizni prihodi Kremlja i tako destabilizovala ruska ekonomija i možda čak srušio režim Vladimira Putina. Međutim, sada se u razgovorima oko ruske nafte više ne spominju pojmovi poput “embarga”, koji asocira na potpuni prekid trgovine. Upravo suprotno.

    Predstavnici američkog Trezora, piše FT, sastali su se između ostalih i s menadžerima Trafigure i Gunvora, najvećim kompanijama u svetskoj trgovini robama, pa tako i naftom. Poruka američkog Trezora menadžerima je da slobodno šire svoju ulogu u trgovini ruskom naftom. Jedino bitno ograničenje koje bi američka administracija zadržala je dogovoreni limit cene na rusku naftu.

    “Amerikanci su nas aktivno ohrabrivali da ponovo učestvujemo u prevozu nafte”, izjavio je za FT jedan od učesnika sastanka s američkim Trezorom.

    “Na individualnim kompanijama je da donesu svoje vlastite odluke. Naš cilj je da prikažemo dopuštenu arhitekturu ograničenja cena”, izjavio je jedan od predstavnika Trezora (pandan evropskim ministarstvima finansija) i pojasnio je kako je sastanak s menadžerima kompanija imao fokus na strukturi tržišta.

    Neki od globalnih trgovaca naftom, poput Trafigure, Vitola i Gunvora svojevoljno su drastično smanjili biznis s ruskom naftom jer su se bojali javnih reakcija ako nastave da isporučuju milione barela dnevno. Sada ih Amerika uverava da nemaju čega da se boje.

    Bez obzira na to što su se veliki igrači suzdržavali od trgovine ruskom naftom, ona je pronalazila put do kupaca preko manjih trgovaca, koji su je pretežno isporučivali na azijskim tržištima. To je izazvalo ekološke brige jer su korišćeni stari tankeri bez zapadnih osiguranja i ostalih pratećih brodarskih usluga.

    Kako prenosi Jutarnji list, očigledno je ključni razlog reakcije američkih vlasti strah da se ne dogodi ozbiljniji poremećaj u snabdevanju.

    Na težini zato dobijaju ranija upozorenja onih koji su tvrdili kako puni naftni embargo, pa i ograničenje cena, može više ozbiljno da naudi zapadnoj alijansi liberalnih demokratija, a posebno Evropskoj uniji, ako dođe do prekida isporuka.

    Treba voditi računa i o tome da održavanje stabilnih isporuka omogućava održavanje relativno stabilnih, prihvatljivih cena. Obnovu vere u tržišne zakonitosti u odnosu na zabrane potvrđuju i zvaničnici Trezora: “Jedan od naših ciljeva je da nafta ostane na tržištu… Ohrabreni smo jer je tržište nafte ostalo stabilno nekoliko meseci unazad, iako je ruski prihod pao 60 odsto od početka rata”, izjavio je za FT drugi zvaničnik Trezora.

    Razgovori američke administracije i trgovaca naftom vodili su se u Hjustonu tokom CERAWeek konferencije.

    Većina članica G7 i EU zabranile su prekomorski uvoz ruske nafte, ali je izvoz u druge države i dalje dopušten. Indija, Kina i Turska znatno su povećale uvoz ruske nafte.

    “Amerikanci zaista žele da se kreće”, izjavio je jedan od trgovaca sa sastanaka, misleći na rusku naftu.

    Rusija je zapretila da će prekinuti isporuke nafte nakon što su zapadne zemlje povećale vojnu pomoć Ukrajini.