VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Lavrov: Makron zna da je američki vazal – ali je bespomoćan

    Lavrov: Makron zna da je američki vazal – ali je bespomoćan

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron osjeća se kao američki vazal, ali ne može ništa da uradi povodom toga, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov u intervjuu za TV kanal Carigrad.

    Makron, očigledno, osjeća svoju bespomoćnost kada već godinama govori o strateškoj autonomiji Evropske unije. On se osjeća kao vazal Sjedinjenih Američkih Država i neugodno mu je zbog toga. Pošteno, ali on ništa ne može da uradi povodom toga – rekao je Lavrov.

    On je takođe kazao da jačanje odnosa Rusije sa zemljama ASEAN-a, Indijom i Kinom od 2001. godine nije značilo da se Moskva “okrenula” od Zapada.

    • Zapad se sam okrenuo, gazeći svoje interese. Kada su potonuli odnosi sa zapadnim zemljama, intenzivirana je naša politika prema Istoku. Štaviše, pokazatelji u odnosima sa Kinom dostižu rekordne cifre – rekao je šef ruske diplomatije, istakavši da je Rusija duže vrijeme razvijala saradnju sa Kinom.

    Lavrov je dodao da je Rusija uvek bila “evro-pacifička” sila, te da je Moskva uvijek bila spremna da sarađuje sa svima koji su spremni na to pod uslovima uzajamnog poštovanja i koristi.

  • Prvi let od Beograda do Čikaga poslije 30 godina

    Prvi let od Beograda do Čikaga poslije 30 godina

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić jutros je na ispraćaju prvog leta Air Serbie sa beogradskog aerodroma “Nikola Tesla” za Čikago, rekao da je Srbija jedina zemlja u regionu iz koje se može letjeti u dva najveća grada SAD.

    “Danas nam je Beograd – Njujork najprofitabilnija linija Air Serbie. Vjerujemo da će ova linija sa Čikagom biti isto tako uspješna. Ovo povezuje Srbiju i Srbe, našu dijasporu, takođe i sa onim Srbima iz Kanade i srednjeg zapada SAD. Ovo je velika stvar, ovo će nas povezati sa američkim narodom. Naučićemo mnogo jedni o drugima”, rekao je Vučić.

    On je istakao da Air Serbia ima na računu 117 miliona evra i da ima bolje rezultate poslovanja nego što je imao JAT u Jugoslaviji, iako je tri puta manja kompanija.

    Po riječima Vučića, svi letovi iz Čikaga su popunjeni do kraja juna.

    Letovi od Beograda do Čikaga će do 11. juna biti srijedom i subotom, zatim tri puta nedjeljno – ponedjeljkom, srijedom i subotom.

    Do čikaškog Međunarodnog aerodroma “O'Her” let Air Serbia je u 06.50 i trajaće oko 11 sati, avionima Airbas A330 iz dugolinijske flote Air Serbie, dok se od Čikaga do Beograda putovati devet sati i 50 minuta.

    Generalni direktor Air Serbie Jirži Marek podsjetio je da je su letovi Air Serbie ka SAD počeli 2016. kad su pokrenuti letovi od Beograda do Njujorka.

    “Danas, skoro sedam godina kasnije do tog grada letimo svakodnevno”, rekao je Marek.

    Naveo je da je flota za ovu liniju osnažena novim avionom Airbas A330-200 za prekookeanske letove, obučeni su timovi posade i obezbjeđene sve neophodne dozvole, a sve je urađeno uz podršku Vlade Srbije, prenosi “RTCG”.

  • “Hitno…”

    “Hitno…”

    Američki zakonodavci moraju hitno da reaguju kako bi SAD mogle da nastave da plaćaju svoje račune.

    To je poručio zamenik američke ministarke finansija Vali Adejemo.

    On je dodao da bi nemogućnost plaćanja računa od strane vlade SAD, oštetio američku, ali i svetsku ekonomiju u predstojećem periodu.

    Adejemo je za američki radio NPR rekao da će doći do povećanja troškova zaduživanja, kao i da će ljudi biti manje spremni da ulažu u imovinu zasnovanu na dolarima, prenosi Rojters.

    Republikanski predsedavajući Predstavničkog doma SAD Kevin Makarti istakao je da su Kongres i Bela kuća još uvek daleko od postizanja dogovora o planu za podizanje granice državnog duga.

    Američki Kongres ima sve manje vremena da postigne dogovor o podizanju gornje granice duga savezne vlade, koja sada iznosi 31,4 biliona dolara.

    Dostizanje gornje granice duga značilo bi da američka vlada više nije u mogućnosti da pozajmljuje novac i, istovremeno, dovele je u situaciju da ne može da otplati dug, što bi uzdrmalo globalna finansijska tržišta i srušilo poverenje u SAD kao globalnog poslovnog partnera.

    Američka ministarka finansija Dženet Jelen upozorila je ranije da bi vlada SAD mogla ostati bez novca do 1. juna ako Kongres ne uspe da podigne ili suspenduje gornju granicu duga.

    Republikanci u Predstavničkom domu zahtevaju da se prethodno drastično smanji potrošnja i ponište neke odluke demokratskog predsednika SAD Džozefa Bajdena, uključujući njegov program otpisivanja studentskih kredita i poreske olašice za zelenu energiju.

    S druge strane, Bajden insistira na podizanju gornje granice duga bez ikakvih uslova, a kaže da se o tom pitanju ne može pregovarati.

    Gornja granica američkog državnog duga je podizana, produžavana ili revidirana 78 puta od 1960. godine.

  • Dokumenti Pentagona otkrivaju da je Zelenski predlagao zauzimanje ruskih pograničnih gradova

    Dokumenti Pentagona otkrivaju da je Zelenski predlagao zauzimanje ruskih pograničnih gradova

    Tajni dokumenti Pentagona koji su nedavno procurili u javnost otkrili su brojne zanimljive i važne informacije. Iako su dokumenti otkriveni prije više od mjesec, još uvijek se pronalaze novi podaci.

    Američki list The Washington Post (WP) proučio je neke od tajnih dokumenata obavještajnih službi i američkog Ministarstva odbrane, koji su procurili prošlog mjeseca. Iz njih proizilazi da je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u privatnim razgovorima predložio udar na teritoriju Rusije, zauzimanje nekih ruskih pograničnih gradova, kao i napad na naftovod Družba kojim ruska nafta ide u Mađarsku.

    Ovi dokumenti, navodi list, prikazuju Zelenskog “kao lidera s agresivnim instinktima, što je u oštroj suprotnosti s njegovom javnom slikom mirnog državnika koji odolijeva brutalnom napadu Rusije”. Američke obavještajne službe su takve informacije dobile iz presretnutih digitalnih poruka. Pentagon, ističe WP, nije osporio autentičnost materijala.

    Prema jednom od tajnih dokumenata, Zelenski je na sastanku krajem januara predložio da Ukrajina “izvede udare protiv Rusije”, prebaci svoje kopnene snage na teritoriju Ruske Federacije i “okupira pojedine ruske pogranične gradove” kako bi pridobila “poluge” u pregovorima sa Moskvom.

    U drugom dokumentu se tvrdi da je krajem februara Zelenski, na sastanku sa vrhovnim komandantom Oružanih snaga Ukrajine Valerijem Zalužnim, izrazio žaljenje što Ukrajina nema rakete dugog dometa sposobne da pogode lokacije ruskih trupa u Rusiji. Istovremeno, predsjednik je predložio da Ukrajina, koristeći bespilotne letjelice, “napadne neutvrđene lokacije u Rostovu” (govori se o Rostovu na Donu). CNN je u aprilu izvijestio o ovom prijedlogu Zelenskog.

    Osim toga, kako navodi Washington Post, ukrajinski predsjednik je na sastanku sa zamjenicom ukrajinske premijerke Julijom Sviridenkom predložio dizanje u zrak naftovoda Družba kako bi se poremetile isporuke sirovine Mađarskoj i tako “udario” na predsjednika Viktora Orbana, koji se smatra jednim od glavnih saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina na Zapadu. Američki obavještajci su smatrali da je Zelenski “izrazio bijes prema Mađarskoj i da bi stoga mogao uputiti pretjerane, besmislene prijetnje”.

    Volodimir Zelenski je, odgovarajući na pitanje Washington Posta da li je predložio okupaciju ruskih teritorija, izjave američkih obavještajaca nazvao “fantazijom”, ali je naglasio da se Ukrajina brani od agresora i da ima pravo na različite metode borbe.

    “Ukrajina ima svako pravo da se brani i mi to činimo. Ukrajina nije nikoga okupirala, nego obrnuto. Kada je toliko ljudi umrlo, postoje masovne grobnice, a naši ljudi se muče, siguran sam da moramo koristiti bilo koja sredstva”, rekao je Zelenski.

    Predsjednik Ukrajine rekao je da Oružane snage Ukrajine ne razmatraju mogućnost upotrebe raketa dugog dometa za udare na Rusiju. “Niko u našoj zemlji nije izdavao naređenja za ofanzivne operacije ili udare na ruskoj teritoriji“, rekao je on.

    Izvor iz Bijele kuće rekao je za Washington Post da je Zelenski obećao američkom predsjedniku Joeu Bidenu da Ukrajina neće koristiti američko oružje za napad na Rusiju i “održao svoja obećanja”.

    Zelenski je u intervjuu za tu publikaciju rekao da Sjedinjene Države Ukrajini ne daju rakete dugog dometa jer se “boje da ih možemo koristiti na ruskoj teritoriji”.

    “Ali, uvijek bih rekao našim partnerima… Imamo prioritetni cilj za koji trošimo primljenu municiju, a trošimo je na deokupaciju isključivo ukrajinskih teritorija“, dodao je Zelenski.

    U jednom od tajnih dokumenata, ističe list, ukrajinski predsjednik je “obuzdavao ambicije svojih podređenih”. Prema tim materijalima, vojna obavještajna služba Ukrajine je 2022. godine razvila plan za napad na ruske snage u Siriji uz pomoć Kurda, ali je u decembru Zelenski iz nepoznatog razloga naredio “da se obustavi planiranje operacija protiv ruskih trupa u Siriji”.

    Napadi dronovima postali su redovna pojava u raznim regionima Rusije, uključujući i Rostovsku oblast, gdje je početkom maja, prema navodima vlasti, dron napao rafineriju nafte. Transneft je u martu izvijestio da su dvije bombe pronađene na naftovodu Družba, a u maju da su tamo pokušali da izvedu teroristički napad.

  • Pred slomom najveća ekonomija svijeta: Americi ostalo samo 88 milijardi dolara

    Pred slomom najveća ekonomija svijeta: Americi ostalo samo 88 milijardi dolara

    Americi je ostalo samo 88 milijardi dolara s kojima mogu da plaćaju račune do trenutka kada Kongres podigne limit zaduživanja postavljen trenutno na 31,4 hiljada milijardi američkih dolara.

    Ako pak Kongres ne odobri dizanje limita zaduživanja najveća ekonomija svijeta će bankrotirati sa teško predvidivim posljedicama na globalna tržišta kapitala.

    Jedna od posljedica će biti, barem kratkotrajno, eksplozija cijene zaduživanja za državu, kompanije i građane kao i, s obzirom na aktuelnu krizu povjerenja u američki bankarski sistem, takozvani kreditni lom.

    Sukob između Demokrata i Republikanaca za sada je toliko nepopustljiv kako više ne bi bilo iznenađenje da šefica Trezora Dženet Jelen ne dobije autorizaciju Kongresa za probijanje limita zaduživanja. Prije nedjelju dana Trezor je još imao manevarski prostor za plaćanje računa širok 110 milijardi dolara, a do danas je sužen na 88 milijardi.

    Drugim riječima, Amerikancima je preostalo tek nešto od više četvrtine sredstava koje su oslobodili (333 milijardi) vanrednim mjerama kako bi mogli da nastave sa plaćanjem računa.

    Podaci US Debt Clock.org, koji u realnom vremenu prate finansijske podatke Sjedinjenih Država, otkrivaju kako je Amerika već premašila limit zaduživanja jer je američki nacionalni dug u ovom trenutku premašio 31,74 milijardi dolara.

    Naime, Debt Clock procjenjuje da Amerika plaća dospjele obaveze, ali u stvarnosti Trezor kupuje vrijeme knjigovođstvom i odlaganjem plaćanja.

    O tome koliko je situacija ozbiljna govori snažni rast američkih CDS-ova. CDS-ovi ili credit default swapovi su ugovori između prodavaca i kupca hartija od vrijednosti prema kojem će prodavac isplatiti kupca u slučaju bankrota.

    U suštini, prodavac kroz CDS-ove osigurava kupca od rizika bankrota. Cijena američkih CDS-ova od početka godine dramatično raste.

    Jelenova je objavila prije nekoliko nedjelja da će SAD ostati bez novca za plaćanje računa 1. juna ako se ne podigne limit zaduživanja.

    Podatak da im je preostalo još samo 88 milijardi ukazuje kako sasvim sigurno američka administracija ne može izbjegavati bankrot duže od tog roka.

    Jelenova je više puta naglasila kako je prema njenom mišljenju jedina mogućnost da Kongres odobri dizanje limita, a Džozef Bajden, predsjednik Amerike, nije isključio ustavno-pravni manevar korišćenjem 14. amandmana za nastavak plaćanja bez autorizacije Kongresa, ali je isto tako rekao da još nije “stigao tamo”, piše “Jutarnji”.

  • Njemački list Taz: SAD žele da podijele Balkan na tri zone uticaja, srpsku, hrvatsku i albansku

    Njemački list Taz: SAD žele da podijele Balkan na tri zone uticaja, srpsku, hrvatsku i albansku

    Dugogodišnji dopisnik lista Taz (Die Tageszeitung) Erich Rathfelder se u svoj posljednjem članku pita da li politike SAD-a i Evropske unije podržavaju antidemokratske snage na Balkanu i stvaraju opasan potencijal za sukob.

    Mišljenje Rathfeldera je da se dosadašnja strategija Zapada na Balkanu okreće naglavačke. SAD i Evropska unija s jedne strane podržavaju borbu Ukrajinaca za demokratske i zapadne vrijednosti, a s druge strane na Balkanu prihvaćaju etnonacionalističke pozicije, nadajući se da će ograničiti utjecaj Moskve.

    “Dugo je zapadna strategija bila demokratizacija zemalja Zapadnog Balkana i njihovo uvođenje u zajednicu vrijednosti Evropske unije. Prema nekim američkim kritičarima, od toga se odustalo”, piše list, citirajući mišljenje politologa Janusza Bugajskog, koji ocjenjuje da “demokratizacija društava, suočavanje s prošlošću i ljudska prava u konačnici više ne igraju nikakvu ulogu”.

    “SAD zapravo želi podijeliti Balkan na tri zone utjecaja: srpsku, hrvatsku i albansku”, navodi se u listu.

    Prema Bugajskom, SAD i EU sada teže dogovoru s etnonacionalističkim snagama na Balkanu i napuštaju dotadašnje prozapadne i demokratske pozicije. S obzirom na rat u Ukrajini, u Washingtonu se nadaju da će autokratskog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića povući na stranu Zapada.

    “Je li to još jedna prekretnica” postavlja pitanje autor članka. A onda ocjenjuje: “Pod utjecajem rata u Ukrajini Zapad mijenja balkansku politiku”. No, ustupci Srbiji mogu dovesti do opasnih sukoba, smatra jedan od najboljih stručnjaka za regiju Balkana Kurt Basuener iz berlinskog think tanka Vijeća za politiku demokratizacije (DPC).

    “SAD i EU jednostavno su prihvatile činjenicu da su u Crnoj Gori nakon posljednjih izbora ojačale prosrpske, a time i proputinovske snage. U Bosni i Hercegovini je oslabio otpor Miloradu Dodiku, koji se često otvoreno ponaša kao Putinov prijatelj”, navodi se u članku.

    “Dodik želi da vedri i oblači u čitavoj BiH, bez obzira na državnu vladu, Vrhovni sud, međunarodne institucije i većinsko bošnjačko stanovništvo u Sarajevu. Dodik bi čak najradije ukinuo poziciju visokog predstavnika međunarodne zajednice koju trenutno obavlja nemački političar iz redova Christian Schmidt. On, naime, sa svojim posebnim ovlašćenjima, još uvek ima važnu riječ u BiH. No, Dodik to više ne mora da radi, jer SAD, EU i visoki predstavnik mu čak više ni ne prijete posljedicama zbog njegove politike”, piše Taz.

    Dodaje se da “antidemokratski, nacionalistički ekstremisti hrvatskog naroda” u Bosni i Hercegovini izgleda imaju podršku, čak i protiv volje Bošnjaka.

    “Uz podršku iz Zagreba i opsežno lobiranje iz Brisela, hercegovačka ekstremistička stranka HDZ uspjela je preuzeti vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine. Escobar, Borell i Lajčak mjesecima su vršili pritisak na nenacionalističke stranke da pristanu na koaliciju s hrvatskim nacionalistima. Cilj je bio izbacivanje iz vlasti bošnjačke muslimanske nacionalne stranke SDA”, piše u članku.

    U zaključku se navodi da Politika SAD-a i EU podupire antidemokratske snage na Balkanu i stvara opasan potencijal za sukob.

    “Mnogi se u Sarajevu pitaju gdje je tu glas njemačke politike, koji se donedavno doživljavao kao pozitivan. Trenutno je nedostupan. Hoće li Berlin, ministar vanjskih poslova, Zeleni i njemački aktivisti za zaštitu ljudskih prava bez pogovora prihvatiti promjenu paradigme na Balkanu?”, zaključuje se.

  • Kina i SAD obećale da će održati otvorene linije komunikacije

    Kina i SAD obećale da će održati otvorene linije komunikacije

    Bijela kuća danas je saopštila da je savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven na sastnku sa visokorangiranim kineskim diplomatom Vang Jijem obećao da će linije komunikacije između dvije zemlje ostati otvorene.

    “Dvije strane su imale iskrene, suštinske i konstruktivne razgovore o ključnim pitanjima vezanim za bilateralne odnose SAD i Kine, o pitanjima globalne i regionalne bezbjednosti, ruskom ratu protiv Ukrajine i pitanjima vezanim za Tajvanski moreuz”, navodi se u saopštenju, prenosi Rojters.

    Dodaje se da je sastanak “dio napora da linije komunikacije ostanu otvorene”.

    “Dvije strane su se složile da održe ovaj važan strateški kanal komunikacije”, navela je Bijela kuća.

    U saopštenju se ističe da će na razgovor dvojice zvaničnika nadovezati sastanak predsjednika SAD Džoa Bajdena i kineskog predsednika Si Đinpinga u novembru u Indoneziji.

  • CIA objavila šemu velikog podmićivanja

    CIA objavila šemu velikog podmićivanja

    CIA objavljena šemu velikog podmićivanja u koju je upleten i lider Narodne stranke Vuk Jeremić.

    I ranije su američki mediji objavljivali da je lider Narodne stranke upleten u veliku korupcionašku aferu u SAD, a u koju je upletena i porodica američkog predsednika Džoa Bajdena.

    Na konferenciji za medije američki zvaničnici su objavili da je čitava šema komplikovana, kao i da je i zamišljena da bude komplikovana.

  • Trump: Ako budem ponovo izabran za predsjednika, riješiti ću pitanje rata u Ukrajini za 24 sata

    Trump: Ako budem ponovo izabran za predsjednika, riješiti ću pitanje rata u Ukrajini za 24 sata

    Bivši predsjednik SAD-a Donald Trump javno je poručio da će ako ponovo bude izabran kao predsjednik riješiti pitanje rata u Ukrajini za 24 sata.

    “Ako budem ponovo predsjednik, taj ću rat riješiti u jednom danu, za 24 sata. Oba predsjednika, Putin i Zelenski, imaju slabosti i snage, ali ja vam kažem, u roku od 24 sata, taj rat će biti riješen. Bit će gotovo, bit će apsolutno gotovo”, kazao je Trump u intervjuu za CNN.

    Na pitanje CNN-ove novinarke Kaitlan Collins, vjeruje li da je ruski predsjednik ratni zločinac u kontekstu rata u Ukrajini, on nije želio odgovoriti. Kazao je da je to nešto o čemu bi trebalo razgovarati kasnije. Ipak, priznao je kako misli da je Putin pogriješio.

    “Ako kažete da je on ratni zločinac, bit će puno teže sklopiti dogovor da se ova stvar zaustavi. Ako će on biti ratni zločinac, ljudi će ga zgrabiti i pogubiti, on će se boriti puno žešće nego što se bori pod drugim okolnostima. To je nešto o čemu ćemo raspravljati kasnije”, istakao je Trump.
    Napomenuo je ipak da je ulazak u Rusije u Ukrajinu bila greška.

    “Njegova pogreška bila je ulazak. Nikada ne bi ušao da sam ja bio predsjednik”, naveo je Trump.

    O tome koga vidi kao pobjednika u ratu, nije dao konkretan odgovor.

    “Ne razmišljam u smislu pobjede i poraza. Mislim u smislu da se to sredi kako bi se ti ljudi prestali ubijati”, dodao je.

    Kada ga je novinarka Collins drugi put upitala želi li da Ukrajina pobijedi ili ne, Trump nije izravno odgovorio, već je rekao da želi da svi prestanu umirati.

    “Rusi i Ukrajinci, želim da prestanu umirati. I to ću učiniti za 24 sata… Reći ću ovo: želim da Evropa uloži više novca”, poručio je.

  • Amerika odobrila transfer oduzetih ruskih para Ukrajini

    Amerika odobrila transfer oduzetih ruskih para Ukrajini

    Američki državni tužilac Merik Garland odobrio je prvi transfer oduzetih ruskih sredstava koja će biti iskorišćena za pomoć Ukrajini.

    “Iako je ovo prvi transfer oduzetih ruskih sredstava za obnovu Ukrajini, neće biti i poslednji”, poručio je Garland, prenosi Rojters.

    Ministarstvo pravde SAD je prošle godine optužilo ruskog oligarha Konstantina Malofejeva zbog kršenja sankcija uvedenih Rusiji nakon njene invazije na Ukrajinu, piše Rojters.

    Kako se navodi, Malofejev je finansirao Ruse koji promovišu separatističke snage na Krimu.

    Garland je tada najavio zaplenu miliona dolara sa računa ruskog oligarha.

    U februaru ove godine, američki državni tužilac je odobrio da taj novac bude upotrebljen za pomoć Ukrajini.