VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Rusi imaju “protivotrov” za F-16

    Rusi imaju “protivotrov” za F-16

    Zapadni saveznici žele da isporuče Kijevu lovce F-16, a ruski stručnjaci navode da ruska vojska ima ta nih “protivotrov”.

    Ruski vojni eksperti tvrde da njihov glavni cilj nije da Ukrajina pobedi na bojnom polju, već da produže sukob na teritoriji ove zemlje.

    Prema rečima nemačkog kancelara Olafa Šolca, priprema pilota Oružanih snaga Ukrajine za upotrebu lovaca F-16 biće dugoročni projekat i signal za Rusiju.

    Ruski vojni ekspert Viktor Baranec kaže da je lovac F-16 ozbiljno oružje.

    “Ovaj avion leti brzinom većom od 2.200 kilometara na sat. F-16 koristi rakete ‘zemlja-vazduh i ‘vazduh-vazduh. Ova letelica se dobro pokazala u mnogim oružanim sukobima u kojima su učestvovale Sjedinjene Američke Države. I zbog toga se ne isključuje mogućnost da ukrajinske Oružane snage F-16 neće koristiti za uništavanje ruskih vojnika i oficira“, objašnjava sagovornik Sputnjika.

    Slično mišljenje deli i ruski vojni ekspert Aleksej Leonkov. On ne isključuje mogućnost da će Ukrajini biti isporučeno oko 40-50 ovih aviona čiji će zadatak biti nanošenje visokopreciznih udara na ruske trupe i objekte koji se nalaze na teritorijima koje kontrolišu Oružane snage Rusije.

    Međutim, Aleksej Leonkov veruje da će ovim avionima upravljati piloti iz zemalja-članica NATO.

    “Ukrajinskih pilota praktično da više nema. Iz ovog zaključujemo da se u ovim letelicama mogu nalaziti piloti iz Poljske ili Kanade“, decidan je stručnjak.

    Ruski vojni ekspert Viktor Litovkin takođe smatra da će ovim avionima upravljati NATO piloti. Što se tiče pilota iz Ukrajine, kako kaže, oni će morati da prođu obuku koja će trajati oko tri-četiri meseca, a možda čak i godinu dana.

    Viktor Litovkin ipak smatra da Kijevu nisu dovoljni samo avioni i NATO piloti u borbi protiv Rusije.

    “Da bi Ukrajina uopšte mogla da koristi lovce F-16, ovoj zemlji su potrebni dobro opremljeni aerodromi. Pored toga, Ukrajinci moraju imati i radarske stanice, kao i ceo pogon za održavanje ovih letelica. Ovo je ogroman i skup posao. Sve to treba da se nalazi na teritoriji ukrajinske države. Njihova primena će izazvati određene poteškoće za zemlje-članice Alijanse“, objašnjava sagovornik Sputnjika.

    Leonkov dotle iznosi pretpostavku da Ukrajina ove lovce neće koristiti sa svoje teritorije.

    “Ne isključuje se mogućnost da će ovi avioni poletati sa teritorije Rumunije. Tamo će se verovatno nalaziti cela tehnička baza iz Evrope i Amerike koja će opsluživati ove letelice. Ova zemlja je jedino koliko-toliko sigurno mesto jer se, na primer, sa teritorije Belorusije mogu kontrolisati aerodrome Poljske pomoću ruskog aviona A-50“, objašnjava naš sagovornik.

    Na pitanje da li će F-16, ako bude isporučen Ukrajini, promeniti situaciju na frontu, Litovkin kaže da od toga nema ništa. Prema rečima stručnjaka, Rusija ima “protivotrov“ za ovu američku letelicu.

    “Rusija ima avione, Su-30 i Su-35 koji će se boriti protiv američkog lovca. Oni su mnogo moćniji od F-16. Dakle, Amerikanci rizikuju da izgube svoje avione na ukrajinskom nebu“, naglašava stručnjak.

  • “1. jun – i kraj”

    “1. jun – i kraj”

    Američka ministarka finansija Dženet Jelen izjavila je da 1. jun ostaje krajnji rok za podizanje granice federalnog duga.

    Takođe je upozorila da su prilično slabi izgledi da vlada obezbedi dovoljno prihoda da premosti do 15. juna, kada treba da plati više poreskih dugova.

    Jelen je za En-Bi-Si rekla da će biti teških odluka koje treba doneti u vezi sa isplatama Amerikancima, ako Kongres ne uspe da podigne gornju granicu duga, koji trenutno iznosi 31,4 biliona dolara, pre nego što Ministarstvo finansija ostane bez novca i bude primorana da ne ispuni finansijske obaveze.

    “U poslednjem pismu Kongresu naznačila sam da očekujemo da nećemo moći da platimo sve naše račune početkom juna i možda već 1. juna. I nastaviću da redovno obaveštavam Kongres, ali ja svakako nisam promenila svoju procenu. Tako da mislim da je to krajnji rok”, rekla je Jelen.

    Na pitanje da li bi Ministarstvo finansija moglo da prebrodi do 15. juna pre nego što ostane bez novca, Jelen je rekla da postoji neka neizvesnost oko tačnog dana kada bi to moglo da se dogodi, ali da sumnja da bi novac mogao da potraje nakon 15. juna, prenosi Rojters.

    “Uvek postoji neizvesnost oko poreskih priznanica i potrošnje, i zato je teško biti potpuno siguran u to, ali moja procena je da su izgledi da dođemo do 15. juna i da budemo u mogućnosti da platimo sve naše račune prilično mali”, rekla je Jelen.

    Napeto u Beloj kući – SAD na rubu ekonomskog sloma: “Teže je nego u prošlosti”

    Pregovarački tim Bele kuće i kongresmeni iz redova republikanske većine nastavili su u petak uveče razgovore o prihvatljivom maksimumu američkog javnog duga, pitanja koje prate nemir i neizvesnost na finansijskim tržištima.

    Bez dogovora dve strane, SAD bi mogle da se nađu u situaciji da ne mogu da pokriju javni dug u iznosu od 31,4 biliona dolara, što bi značilo da američka administracia više ne bi mogla ni da se zadužuje, ni da servisira sve svoje finansijske obaveze.

  • SAD sve manje veruje u uspjeh ukrajinske kontraofanzive

    SAD sve manje veruje u uspjeh ukrajinske kontraofanzive

    Američki zvaničnici se pripremaju za sve verovatniju mogućnost da će se rat Rusije i Ukrajine pretvoriti u dugotrajan sukob niskog intenziteta.

    Opcije o kojima se razgovara u Bajdenskoj administraciji za dugoročno “zamrzavanje” uključuju pitanja gde postaviti potencijalne linije oko kojih bi se dogovorile Ukrajina i Rusija, ali koje ne bi morale da budu zvanične granice.

    Razgovori su vođeni u raznim američkim agencijama u Beloj kući.

    To je scenario koji bi se mogao pokazati kao najrealniji dugoročni ishod, s obzirom na to da ni Kijev ni Moskva nisu skloni da priznaju poraz. Scenario postaje sve verovatniji i zbog sve većeg razmišljanja u Bajdenskoj administraciji da predstojeća ukrajinska kontraofanziva neće zadati smrtonosni udarac Rusiji, piše Politiko.

    Zamrznuti konflikt u kojem borbe prestaju, ali nijedna strana nije proglašena pobedničkom niti je rat zvanično završen takođe bi mogao biti politički prihvatljiv dugoročni ishod za Sjedinjene Države i druge zemlje koje podržavaju Ukrajinu.

    To bi značilo da vojni obračun jenjava, da će se verovatno smanjiti i troškovi podrške Kijevu, a pažnja javnosti na rat opadati.

    “Mi planiramo dugoročno, bez obzira na scenario koji će se na kraju odigrati”, rekao je američki zvaničnik upoznat sa razgovorima Bajdenove administracije o Ukrajini.

    Zvaničnik je dodao da je takvo planiranje sve veći fokus administracije, dok se proteklih meseci “sve dešavalo hitno i kratkoročno”.

    SAD se priprema za zamrzavanje borbi
    Dva druga američka zvaničnika i bivši zvaničnik Bajdenove administracije potvrdili su da je produženo zamrzavanje borbi jedna od mogućnosti za koju se SAD spremaju. Američki zvaničnici takođe razmatraju dugoročne bezbednosne veze koje će Vašington imati sa Kijevom, kao i odnose Ukrajine sa NATO-om.

    “Postoji mišljenje da bi Ukrajinci morali da zauzmu Mariupolj i dobiju pristup Azovskom moru. Ima drugih koji su manje zabrinuti za povlačenje linija, sve dok je Ukrajina bezbedna u budućnosti”, bivši američki zvaničnik rekao je, opisujući interne diskusije.

    Takvi razgovori su još u ranoj fazi, a američki zvaničnici naglašavaju da će rat biti aktivan još neko vreme i da Bajdenova administracija namerava da Ukrajini pruži oružje i podršku koja joj je potrebna da bi Ruse potisnula sa onoliko teritorije koliko je moguće.

    Ipak, čak i predlog takvog planiranja mogao bi da potkopa poverenje ukrajinskih lidera u stalnu posvećenost Amerike njihovom cilju, posebno imajući u vidu agitaciju među nekim republikancima da smanje podršku Kijevu.

    Peta osoba sa kojom je Politico razgovarao, visoki zvaničnik Bajdenove administracije koji je govorio u ime Bele kuće, rekao je da se razmatraju brojni planovi za vanredne situacije, ali je situacija fluidna i jedina izvesnost je da Rusija neće osvojiti Ukrajinu. Kao i drugi intervjuisani, i ovaj zvaničnik je želeo da ostane anoniman.

    Dok mnogi američki zvaničnici izbegavaju da javno govore o tome kako će se razvijati sukob između Rusije i Ukrajine, šef Zajedničkog štaba američkih snaga general Mark Mili je više puta predviđao da će se on završiti pregovorima, a ne vojnom pobedom bilo koje strane. A sastav nedavnih paketa vojne pomoći Ukrajini odražava pomak Bajdenove administracije ka dugoročnijoj strategiji, rekao je zvaničnik Ministarstva odbrane.

  • FBI zloupotrijebio podatke 278.000 puta

    FBI zloupotrijebio podatke 278.000 puta

    Američki sud je utvrdio da je FBI 278.000 puta nepropisno tražio informacije iz nacionalne baze podataka o stranim obavještajcima tokom nekoliko godina, uključujući i podatke o Amerikancima osumnjičenima za zločine, saopšteno je u sudskoj presudi.

    Presudu je donio Sud za nadzor stranih obavještajnih službi, a objavila ju je Kancelarija direktora nacionalnih obavještajnih službi (ODNI), prenio je Rojters.

    FBI je interesovao potencijalni strani uticaj na određene događaje, poput nereda na Kapitolu 6. januara 2021. godine i nakon protesta 2020. godine zbog ubistva Afroamerikanca Džordža Flojda, naveo je sud.

    Obavještajna baza podataka prikuplja digitalne i ostale informacije o pojedincima.

    Član 702 amandmana iz 2008. na Zakon o nadzoru stranih obavještajnih službi (FISA) iz 1978, legalizovao je tajni program prisluškivanja, koji je odobrila Bušova administracija, dozvoljavajući američkim obavještajnim agencijama da prate poruke iz inostranstva koje se šalju preko američkih mreža, poput Gugla.

    Međutim, sud je utvrdio da je FBI prekršio pravila FISA, posebno prilikom kriminalnih istraga u periodu između 2016. i 2020. godine, jer, kako se navodi, “nije bilo racionalnog razloga da očekuju da će naći dokaze o zločinima ili o radu stranih obavještajnih službi”, iako je FBI vjerovao da postoji osnova za tako nešto.

  • Preokret: SAD ipak pristale

    Preokret: SAD ipak pristale

    Američki predsednik Džozef Bajden obavestio je danas lidere Grupe 7, da će Vašington podržati obuku ukrajinskih pilota na borbenim avionima F-16.

    Bajden je obavestio lidere Grupe 7 na samitu u japanskom gradu Hirošima, da će Vašington podržati odluku prema kojoj bi, zajedno sa saveznicima, bila organizovana obuka ukrajinskih pilota na borbenim avionima F-16.Kako navodi Rojters, obuka će verovatno biti sprovedena u Evropi u narednim mesecima. SAD su danas najavile sankcije za više od 300 ruskih entiteta na sastanku lidera Grupe sedam u Japanu, zbog rata Moskve u Ukrajini, na taj način intenzivirajući najstroži korpus sankcija ikada sprovedenih. Prema novom paketu sankcija, ciljani su mehanizmi i pojednici koji pomažu Rusiji da izbegnu sankcije, potom budući prihodi od energenata i vojno-industrijskih lanaca snabdevanja.

  • Dodik: Konačno se slažem s jednim američkim zvaničnikom

    Dodik: Konačno se slažem s jednim američkim zvaničnikom

    BiH može da opstane baš onako kako je napisano u Dejtonskom sporazumu i Ustavu, a ne na način kako to tumače pojedini ambasadori, pa bio on i američki, rekao je predsjednik Srpske Milorad Dodik.

    “Konačno se slažem s jednim američkim zvaničnikom u vezi sa sprovođenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma. Baš kao što je Derek Šole danas rekao da ‘SAD žele puno sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma’, to želim i ja, kao i poštovanje Ustava BiH, onako kako je napisano” objavio je Dodik na Tviteru.

    Specijalni savjetnik američkog Stejt departmenta Derek Šole poručio je u obraćanju pred Komitetom za spoljnu politiku Senata SAD rekao da je “za mnoge zvaničnike aktuelne američke administracije i pitanje ovog regiona lično, jer se njime bave od raspada Јugoslavije”.

    Šole je na saslušanju na temu “Procjena politike SAD za Zapadni Balkan” naveo da je budućnost regiona prioritet za administraciju američkog predsjednika Džozefa Bajdena ali da je jedan od najvećih izazova sa kojima se region suočava dijalog Beograda i Prištine.

    Prema njegovim riječima, Amerika tijesno sarađuje sa evropskim saveznicima na tome da se osiguraju mogućnosti za proširenje EU na Zapadni Balkan, ali zemlje regiona moraju da sprovedu neophodne reforme u skladu sa uslovima za članstvo.

  • Izvještaj Stejt Departmenta: Dodik uporno Bošnjake svodi na vjersku grupu

    Izvještaj Stejt Departmenta: Dodik uporno Bošnjake svodi na vjersku grupu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pripadnike bošnjačke nacionalnosti uporno svodi na vjersku grupu, nazivajući ih muslimanima, navodi se u najnovijem izvještaju američkog State Departmenta o vjerskim slobodama u svijetu.

    “Komisija Islamske zajednice u BiH istakla je u izvještaju za 2021. godinu i retoriku tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji je Bošnjake nazivao ‘Muslimanima’ i za koga se u izvještaju navodi da je etničku pripadnost sveo na vjersku grupu, dok vjersku pripadnost Hrvata i Srba ne pominje”, piše u izvještaju State Departmenta objavljenom ove sedmice.

    U izvještaju se navodi i da je IZ u BiH jedina vjerska organizacija u toj zemlji sa kojom država još nije sklopila ugovor.

    “Predsjedništvo BiH je propustilo da razmotri sporazum države i IZ-a sastavljen 2015. koji bi, ako ga odobri Predsjedništvo i Parlament, priznavao i regulisao islamska ograničenja u ishrani u javnim institucijama, regulisao prostorije za dnevni namaz zaposlenih u javnom i privatnom sektoru i slobodno vrijeme za odlazak na džumu petkom, kao i jedno putovanje u Meku na hadž”, piše u izvještaju.

    Navode se i riječi zvaničnika IZ-a da Predsjedništvo BiH nije razmatralo taj sporazum jer je Dodik to blokirao kao član tog tijela od novembra 2018. do novembra 2022. godine, tvrdeći da bi potpisivanjem ugovora muslimani dobili veća prava u odnosu na ostale vjerske grupe.

    U izvještaju se dodaje da je IZ u BiH negirala Dodikove tvrdnje da bi muslimani ugovorom dobili veća prava u odnosu na ostale religijske grupe u BiH.

    Prema izvještaju Komisije IZ-a za 2021. godinu, odbijanje sklapanja tog ugovora smatra se diskriminacijom muslimana i njihovih vjerskih prava.

    Navodi se i da druge dvije dominantne vjerske zajednice u BiH, Rimokatolička crkva i Srpska pravoslavna crkva, imaju sklopljene ugovore sa državom.

  • Ostaje zabrinutost za BiH

    Ostaje zabrinutost za BiH

    Komitet za vanjske poslove Sjedinjenih američkih država ispitao je specijalne izaslanike za Zapadni Balkan, Dereka Cholleta i Gabriela Escobara. Odnos Kosova i Srbije predstavljen ja kao ključna prepreka stabilnosti Balkana. Neuspjeh pregovora između Vučića i Kurtija, izaslanici su istakli da nisu zadovoljni nijednom stranom, posebno srpskom. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, zabrinutost za njenu budućnost i dalje ostaje, alarmantni su pozivi iz Republike Srpske na otcjepljenje. Senatori su se pitali, nakon američkih sankcija, šta dalje? Moramo podržati one koji su spremni raditi, kažu Escobar i Chollet.

    Američki senatori bili su znatiželjni i prilično upućeni. Od pitanja da li je Aleksandar Vučić povezan s kriminalnim grupama u Srbiji kako je to pisao nedavno New York Times, do toga kako Chollet i Escobar misle izbjeći da Kosovo postane Republika Srpska, jer je jasno na primjeru BiH, da tako nešto, ne može funkcionisati.

    “U Bosni i Hercegovini zabrinjava da je Ured visokog predstavnika posljednjim izmjenama Izbornog zakona osnažio a ne oslabio etničke tenzije, moramo da osiguramo zaštitu prava Jevreja i Roma i drugih manjina”, kazao je Robert Menendez, predsjedavajući Komiteta.

    Izaslanici su kazali, Kosovo nam je partner, potpuno ih podržavamo. Srbiji se želimo približiti, ali držimo s njima oči, širom otvorene. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Derek Chollet, ističe, važno je da je mir.

    “Kao što smo obojica istakli, secesionistička i nacionalistička retorika je duboko, duboko zabrinjavajućai veoma je opasna, jer je zapaljiva za cijeli region, no nećemo dozvoliti Dodiku i bliskima da razbiju Bosnu i Hercegovinu. Vrlo smo posvećeni korupciji jer ono opterećuje i Srbiju i mnoge druge, to je gorivo za disfunkcionalnost Bosne”, kazao je Derek Chollet, savjetnik State Departmenta za Zapadni Balkan.

    No senatori sumnjilčavi ulogom Visokog predstavnika, jesu li njegove odluke pak donijele više štete nego koristi, je li pogodovao Hrvatima, zašto su Bošnjaci toliko nezadovoljni, na koncu pitaju se, zašto nema napretka u zemlji. Gabriel Escobar ih obavještava da je Christian Schmidt riješio dugogodišnji problem Vlade Federacije.

    “Etnonacionalisti iz svih naroda Srbi, Hrvati, Bošnjaci, uglavnom idu za ličnim uskim političkim interesima nego interesima u korist građana, SAD su angažovane da osnaže međunarodnu zajednicu. Visoki predstavnik je iskoristio svoje bonske ovlasti, kako bi osigurao održavanje izbora, ali i razbio blokadu oko formiranja federalne vlade. SAD snažno podržavaju ove teške ali nephodne odluke”, kazao je Gabriel Escobar, specijalni predstavnik SAD za Zapadni Balkan.

    Jasno je da nam je Milorad Dodik prijetnja za stabilnost i cjelovitost, no šta je s odnosom Bošnjaka i Hrvata, pitaju senatori.

    “Nisu svi Bošnjaci nezadovoljni, nego jedna etnonacionalistička stranka je bila protiv, ali je otvorilo vrata formiranju vlasti u Federaciji, i malo je oslabilo disbalans između Republike Srpske, koja je dugo dominirala jer nije bilo Vlade Federacije koja bi se suprotstavila. Ali šta treba učiniti? Moramo gurati Bosnu i Hercegovinu još jače u evropske integracije i moramo osnažiti sljedeću generaciju političara koji nisu etnonacionalisti”, kaže Escobar.

    Ono što su senatori istakli kao problematično na Zapadnom Balkanu, jeste zavisnost regije o ruskom gasu, te ih je zanimalo kako tome stati u kraj, no, specijalni izaslanici nisu imali konkretne odgovore. Jedine svijetle tačke današnjeg izvještaja bile su Sjeverna Makedonija i Crna Gora koje su pozitivno shvatile svoju ulogu izvršavanja obaveza i približavanja Evropskoj uniji.

  • U Bostonu uhapšen čuvar zloglasnog logora Čelebići

    U Bostonu uhapšen čuvar zloglasnog logora Čelebići

    Specijalni agenti Ministarstva za unutrašnju bezbjednost SAD uhapsili su u srijedu Kemala Kemu Mrndžića (51) u njegovoj kući u Svompskotu, blizu Bostona. Federalci kažu da je Mrndžić bio službenik bezbjednosti u zloglasnom zarobljeničkom logoru Čelebići u centralnoj Bosni, gdje su srpski zatočenici ubijani, te sistematski izgladnjivani, mučeni i zlostavljani.

    Mrndžić je optužen za falsifikovanje i prikrivanje materijalnih činjenica od vlade SAD; korišćenje američkog pasoša stečenog na prevaru; i posjedovanje i korišćenje potvrde o naturalizaciji stečene na prevaru i kartice socijalnog osiguranja stečene na prevaru. Mrndžić je uhapšen jutros i nakon prvog pojavljivanja pred federalnim sudom u Bostonu danas popodne pred glavnim sudijom za prekršaje M. Pejdžom Kelijem pušten je uz kauciju od 30.000 dolara.

    Optuženi ratni zločinac živio je uglavnom anonimnim životom u predgrađu Bostona nekih 25 godina. Prema novootkrivenoj krivičnoj prijavi, Mrndžić je bio nadzornik stražara u zloglasnom zarobljeničkom logoru u BiH tokom građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih. Međunarodni krivični sud Ujedinjenih nacija za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) utvrdio je da su stražari u logoru Čelebići počinili brojna ubistva, silovanja i da su se bavili torturom i drugim oblicima progona srpskih zatvorenika u logoru. Tri Mrndžićeve kolege, upravnika logora Zdravka Mucića, njegovog zamjenika Hazima Delića, te stražara Esada Landžu, osudio je MKSJ nakon suđenja u Hagu, na kojem su preživjeli svjedočili o mučnim uslovima u logoru.

    Mucić je osuđen na 9 godina zatvora, Delić na 18 a Landžo na 15.

    Prema tužbi, brojni preživjeli su od tada identifikovali Mrndžića kao umješanog u premlaćivanje i druga zlostavljanja koja su tamo počinjena.

    Prema sudskim dokumentima, nakon završetka rata, istražitelji MKSJ-a su razgovarali sa Mrndžićem u Sarajevu i optužili ga da je umješan u zlostavljanja u Čelebićima. Mrndžić je potom smislio šemu da pobjegne iz zemlje tako što će preći granicu sa Hrvatskom i navodno se prijaviti kao izbjeglica u Sjedinjene Države koristeći izmišljenu priču. Navodi se da je u svom zahtjevu za izbjeglicu i intervjuu lažno tvrdio da je pobjegao iz svog doma nakon što su ga srpske snage zarobile, ispitivale i zlostavljale, i da nije mogao da se vrati kući iz straha od budućeg progona. Primljen je u SAD kao izbjeglica 1999. godine, a na kraju je postao naturalizovani američki državljanin 2009. godine.

    Za korišćenje lažno dobijenog pasoša i lažno stečenog sertifikata o naturalizaciji predviđena je kazna do 10 godina zatvora, nakon čega slijedi tri godine pod nadzorom i novčana kazna od 250.000 dolara. Za svaku od dvije preostale optužbe, maksimalna kazna prema statutu je pet godina zatvora, nakon čega slijedi tri godine pod nadzorom i novčana kazna od 250.000 dolara. Kazne izriče sudija saveznog okružnog suda na osnovu smjernica i statuta Sjedinjenih Država koji regulišu određivanje kazne u krivičnom predmetu.

    Međunarodni krivični sud Ujedinjenih nacija za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i drugi “dokumentovali su sistematski progon, premlaćivanje, mučenje i izgladnjivanje srpskih zatočenika od strane stražara” u Čelebićima, zajedno sa “ubistvima, silovanjima i drugim seksualnim zlostavljanjem Srba”. Preživjeli su opisali nasilje koje su izvršili čuvari logora dok su uzvikivali: “Aušvic, Aušvic”, govoreći zatvorenicima da nikada neće napustiti logor živi i, “ponekad, pozdravljajući jedni druge nacističkim ‘Sieg Heil’ pozdravom”, nastavlja se.

    “Jedan preživeli je nedavno ispričao da su krici zatvorenika u logoru izazvani premlaćivanjem ‘odjekivali kilometrima’ “, navodi se u žalbi.

    Stražari su danima uskraćivali hranu zatvorenicima, povremeno im dajući po jednu kašičicu supe, kažu federalci. Mnogi su kasnije prijavili da su izgubili do jedne trećine svoje tjelesne težine dok su bili tamo zatvoreni. Tokom suđenja MKSJ-u, bivši ratni zarobljenici su svjedočili o tome da su im jezici spaljeni usijanim komadima metala, paljene ruke i noge, i da su u najmanje jednom slučaju imali upaljeni fitilj vezan za genitalije.

    Više od deset ljudi koji su živi izašli iz Čelebića identifikovali su Mrndžića pred MKSJ kao jednog od svojih najbrutalnijih progonitelja. Još trojica su “zasebno ispričali kako je Mrndžić koristio ‘karate’ tehniku da tuče zatvorenike i da vježba svoje borilačke poteze”, navodi se u tužbi. Jedan od njih opisao je Mrndžića kao “posebno opakog” čuvara jer je birao i tukao zatvorenike samoinicijativno, a ne da mu je to naređeno.

    Mrndžić je sve to negirao. On je istražiocima MKSJ-a rekao da nikada nije bio svjedok maltretiranja zatvorenika i da su svima obezbjeđena tri puna obroka dnevno. Ali prije nego što je Mrndžić mogao da bude optužen za ratne zločine, uključujući ubistvo zatvorenika u Čelebićima, on je podnio zahtjev za izbjeglički status u SAD a na svom zvaničnom obrascu za useljeničku molbu Mrndžić je “izmislio svoju ličnu istoriju”, lažno tvrdeći da je zarobljen i zatvoren od strane srpskih snaga zbog njegovog muslimanskog porijekla, navodi se u žalbi. Lagao je o svojim porodičnim vezama, rekavši da ima polubrata u Linu, u Masačusetsu, kome je želio da se pridruži.

    Mrndžić je lažno tvrdio da se plaši ‘povratka’ svoju kući u Nevesinju, gdje je rekao da će biti maltretiran, proganjan i zatvaran od strane Srba na tom području, dijelom zbog njegovog navodnog bjekstva iz njihovog zatočeništva, ali i zbog toga što je bio Musliman, nastavlja se u pritužbi. Sve u svemu, Mrndžić je lažno tvrdio da je bio meta vrste progona koji je vršio nad drugima.

    Pošto su prevarili američke imigracione vlasti, Mrndžić i njegova supruga stigli su u Sjedinjene Države 4. marta 1999. godine, navodi se u prijavi. Nastanio se u Masačusetsu i ubrzo kasnije dobio karticu socijalnog osiguranja. Mrndžić je dobio status stalnog boravka u oktobru 2008, naturalizovan je kao američki državljanin sljedećeg aprila, a američki pasoš je dobio dva mjeseca kasnije.

    Ali Mrndžićeve laži su ga na kraju sustigle. U martu 2022. godine, agenti su ga suočili sa pisanim izjavama koje je prethodno dao istražiocima MKSJ, što je dovelo do priznanja Mrndžića da je zaista bio stražar u Čelebićima i da su dijelovi njegovog zahtjeva za izbjeglice lažni, navodi se u žalbi. Međutim, on je negirao da je ikada učestvovao u bilo kakvom nasilju nad zatočenicima, ili čak bio svjedok. U drugom intervjuu nedjelju dana kasnije, Mrndžić je ponovo insistirao da nikada nikome nije naudio kao stražar u Čelebićima.

    U ponedjeljak su se agenti DHS-a sastali sa Mrndžićem u njegovoj kući u Svampskotu. Ovaj put je, prema pritužbi, “rekao da se stidi načina na koji je došao u Sjedinjene Države. Identifikovao se i na dva video-snimka snimljena u Čelebićima 1992. godine, na kojima se pojavljuje u uniformi sa puškom.”

    Mrndžić je dalje “poimenično identifikovao fotografije mnogih drugih stražara koji su radili u logoru 1992. godine”, navodi se u prijavi.

    “Međutim, on je i dalje negirao da je umiješan u direktan ili indirektan progon zatvorenika u Čelebićima”, zaključuje se.

    Nejasno je kako se Mrndžić izdržavao u SAD, iako javna evidencija pokazuje da je radio kao menadžer supermarketa u Novoj Engleskoj.

    Ranije ove godine, Srbin koji je 1998. godine osuđen u odsustvu zbog sopstvenih ratnih zločina otkriven je kako živi u Ohaju i radi kao proizvođač kobasica.

    Mrndžić se pojavio pred sudom u srijedu popodne i pušten je uz kauciju od 30.000 dolara. Ako bude osuđen po sve četiri tačke, Mrndžić se suočava sa maksimalnom ukupnom kaznom od više od 40 godina zatvora i novčanom kaznom do 500.000 dolara, prenosi “SerbianTimes”.

  • Njujork tone

    Njujork tone

    Njujork zbog velike težine zgrada i oblakodera tone prosečno do dva milimetra godišnje, pokazalo je istraživanje Geološkog zavoda SAD.

    Težina zgrada u Njujorku uzrokuje ne samo da grad tone između jednog i dva milimimetra godišnje već ga to čini i ranjivim za prirodne katastrofe, kaže glavni istraživač i geolog Tom Parsons, dok studija pokazuje da je posebno ugožen Donji Menhetn, ali i da postoji zabrinutost za Bruklin i Kvins.

    Američki istraživači izračunali su kumulativnu masu tih više od milion zgrada na oko 764.000.000 tona, a zatim su ceo prostor podelili na površine od 100 kvadrata i tako izračinali pritisak na svaku zonu, prenose američki mediji.

    Kako mediji dodaju, izračunata je i brzina kojom svaka od tih zona tone, ali istraživači u tom proračunu nisu uzeli u obzir i kumulativnu težinu mostova, železnica, puteva i drugih konstrukcija, što znači da podaci koje imaju daju blaže vrednosti.

    Pritisak koji se vrši na tlo već dovodi do deformacija, na isti način koji se uočava na tektonskim pločama u slučaju otapanja glečera, a što može, kako ocenjuju, dovesti do problema za 8,4 miliona stanovnika metropole. Njujork se, kako naglašavaju suočava sa značajnim izazovima i zbog opasnosti od poplava. Pretnja od porasta nivoa mora je tri do četri puta veća od globalnog proseka duž atlantske obale Severne Amerike.

    Velika koncentracija Njujorčana suočava se sa različitim stepenom opasnosti od poplava, navedeno je u izveštaju u kome se podseća da je ”Velika Jabuka” već pretrpela posledice na koje upozoravaju. Dva nedavna uragana izazvala su žrtve i veliku štetu u Njujorku – ”Sendi” je 2012. ubacio morsku vodu u grad, dok su jake padavine iz uragana ”Ida” 2021. preplavile sisteme za odvodnjavanje.

    Njujork tajms piše o sličnoj ali i težoj sudbini indonežanske prestonice Džakarte koja, kako naovde stručnjaci, ima mnogo probelma, a jedan je da tone brzinom znatno većom od Njukorka. Pojedini delovi grada tonu više i od stope godišnje (30,48 cm) zbog čega predviđanja kažu da će najmanje četvrtina prestonice Indonezije, ako se ništa ne promeni, biti pod vodom do 2050. godine.

    Veliki deo od 30 miliona stanovnika Džakarte zbog toga će morati biti preseljen u bliskoj budućnosti. Nivo mora koji raste predstavlja pretnju jednom od najgušće naseljenih gradova na svetu, u kome 10 miliona ljudi živi na području veličine kao pola Njujorka, a još 20 miliona u okolnom regionu.

    Predsednik Indonezije Joko Vidodo, u devetoj godini predsedničkog mandata doneo je, da bi se izborio sa tom pretnjom, odvažnu odluku da glavni grad zemlje premesti i to već sledeće godine – pre isteka njegovog drugog mandata, po zakonu i poslednjeg.

    Nova prestonica, sada u izgradnji, zove se Nusantara. Dopisnik NJujork tajmsa koji je sa predsednikom Indonezije obišao budući glavni grad, podseća da se ona gradi iz temelja, na oko 1.300 kilometara udaljenosti od Džakarte. Dodaje da Joko Vidodo obećava da će grad za nekoliko decenija biti model upravljanja životnom sredinom, neutralan ugljenik.

    Za razliku od Džakarte, koja se nalazi na Javi, regionu koji je dugo dominirao politikom i ekonomijom zemlje, Nusantara je na Borneu, gde su se stanovnici osećali zanemareno.