Oznaka: SAD

Gabrijel Eskobar, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara, saslušan je sinoć po našem vremenu u Pododboru za Evropu Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD.

Za razliku od ranijih saslušanja, Eskobar nije nijednom pomenuo “Otvoreni Balkan”, koji je ranije uvijek pominjao u pozitivnom kontekstu kao inicijativu koju njegova zemlja podržava, a retorika prema Miloradu Dodiku, predsjedniku RS, ali i Srbiji, bila je nešto zaoštrenija nego ranije, iako nije bilo prijetećih tonova ili nekih najava ozbiljnijeg pomjeranja prioriteta administracije Džoa Bajdena, američkog predsjednika, osim što je pomenuo koordinaciju s međunarodnim finansijskim institucijama na uskraćivanju novca.

Podsjećanja radi, ovo nije prvi put da je Eskobar spomenuo mogućnost finansijskih sankcija. Tokom prošlog saslušanja u sličnom odboru Senata rekao je da SAD koordinišu s EU i Velikom Britanijom o mogućim mjerama protiv RS.

Vilijam Kiting, demokrata i potpredsjednik Pododbora, spomenuo je Berlinski proces kao regionalnu inicijativu kojoj treba pokloniti povjerenje.

Činjenica da se Amerika “hladi” od podrške “Otvorenom Balkanu” govori u prilog pisanju “Nezavisnih novina” proteklih sedmica i mjeseci da bi do ovakvog razvoja situacije moglo da dođe ako ne dođe do napretka u odnosima SAD i Srbije.

“Ohrabren sam koracima ka većim regionalnim ekonomskim integracijama, poput Berlinskog procesa, koji postaje neophodan za evropske integracije regiona”, rekao je Kiting.

Republikanski članovi Pododbora, koji su prirodno kritični prema Bajdenu, pa samim tim i Eskobaru kao predstavniku Stejt departmenta, ocijenili su američku spoljnu politiku slabom jer, kako tvrde, ne uspijeva obuzdati Dodikovu “secesionističku” retoriku i poteze.

Eskobar je u više navrata ustvrdio ne samo da sankcije prema pojedincima u BiH daju rezultat, nego da u privatnim razgovorima predstavnici RS mole da se ne uvode dodatne sankcije.

“Rekao bih da sankcije djeluju, i postoje dva aršina na osnovu kojih se to može izmjeriti. Jedan je da nas u privatnim razgovorima zvaničnici iz RS stalno mole da im ne uvodimo više sankcija”, rekao je Eskobar.

Zanimljivo je i da Eskobar vjeruje da će doći do povećanja EUFOR-ovih vojnih snaga u BiH.

Napomene radi, prije nekoliko mjeseci su nam zvaničnici EU potvrdili da nema potrebe za povećanjem broja pripadnika EUFOR-a.

U ovom trenutku nije jasno da li Eskobar misli na dodatni broj vojnika EUFOR-a koji treba da dođu kako bi se popunio broj od 1.100 pripadnika u skladu sa zaključkom prošle godine, ili je u međuvremenu došlo do promjene odluke na strani EU.

“SAD su posvećene teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru BiH. Naša namjera je da iskoristimo apsolutno svaki alat koji imamo da spriječimo da se desi suprotno, a da odgovaraju oni koji bi željeli da naštete zemlji. To uključuje jače mirovne snage u misiji EUFOR Althea”, rekao je Eskobar.

Osim pružanja podrške visokom predstavniku, Eskobar je kazao da se koordiniše i s EU, EBRD, MMF-om i drugim međunarodnim institucijama da se uskrati novac onima koji bi, kako je naglasio, željeli da naštete zemlji.

Da li su na pomolu nove sankcije prema funkcionerima vlasti Republike Srpske, ali i prema Srpskoj, tema je koja se nameće nakon jučerašnjeg obraćanja specijalnog izaslanika SAD za Zapadni Balkan, Gabriela Eskobara, u Vašingtonu, gdje je optužio Milorada Dodika da ugrožava region.

Eskobar je pred Pododborom Komiteta za spoljne poslove SAD u Vašingtonu optužio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da svojim djelovanjem ugrožava region, jer pokušava da “raspakuje Dejton i Ustav BiH”.

– Nažalost, Dodik ostaje fokusiran na raspakivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH. Dodikovo uporno secesionističko i antidemokratsko djelovanje ugrožava stabilnost, bezbjednost i prosperitet zemlje i šireg regiona. Nastavićemo sankcionisati ove akcije i pozivati na odgovornost svakoga ko podriva Dejtonski mirovni sporazum ili ugrožava suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter zemlje – navodi se u dijelu Eskobarovog izvještaja koji govori o BiH.

Nema nazad
Eskobar kaže da će SAD nastaviti intenzivne napore da ojačaju opredijeljenost međunarodne zajednice da podrži Dejton, uključujući prikupljanje podrške misiji Evropske unije EUFOR ALTHEA.

– Nadalje, ostajemo čvrsti u podržavanju korištenja bonskih ovlaštenja kancelarije visokog predstavnika za suprotstavljanje prijetnjama Dejtonskom sporazumu – naveo je Eskobar u svom izvještaju.

Politički analitičar iz Beograda Cvijetin Milivojević ističe da Dodik već ima sankcije SAD, te da mu ovaj izvještaj ne može nanijeti dodatnu štetu.

– Stvari su otišle sada toliko daleko da više nema nazad. Trenutna situacija nema samo veze s aktuelnom vlašću u Srpskoj, jer vidjeli smo da je i najveća opoziciona partija – SDS na zadnjoj sjednici NSRS bila na istoj strani odbrane onoga što Republici Srpskoj pripada po Dejtonu – kaže Milivojević za Srpskainfo.

Ističe da neke nove sankcije Dodiku ne bi ništa značile.

Kada je u pitanju Republika Srpska, Milivojević navodi da je ona faktički neformalno već pod sankcijama dijela zemalja Evropske unije.

– To su zemlje koje su najbliže SAD, i to se vidi po tome što Srpska ne dobija ni neke grantove koji su obećani, nema novih investicija i slično. Dakle, imamo dio zemalja koje su već uvele sankcije i Srpskoj. S druge strane, imam neke zemlje EU, poput Mađarske, koje podržavaju Srpsku – objašnjava Milivojević.

Ko priča o otcjepljenju?
On dodaje da iz tog razloga ne vidi ništa „spektakularno“ da će se desiti nakon Eskobarovog izvještaja.

Milivojević kaže da Eskobar ovim izvještajem vjerovatno želi da umiri dio bošnjačkih političara koji uporno prizivaju NATO da dođe u Brčko i presiječe Srpsku na dva dijela kako ne bi došlo do njenog otcjepljenja.

– To je u principu glupost, jer niko ne priča o otcjepljenju. Dio međunarodne javnosti nikako da shvati da onaj ko želi dobro BiH treba da uvažava ono što tri naroda u BiH žele, a ne samo jedan narod. Dejtonski sporazum je jedan od najboljih kompromisa koji je riješio strašan građanski rat u kome su tri naroda ratovala jedni protiv drugih – ističe Milivojević.

Dodaje da je Dejtonski sporazum donio kompromis u smislu da su se sve strane osjetile pomalo poraženima, a i pomalo pobjednicima.

– Jedino to je kompromisni prijedlog. BiH nije od 1995. godine zajednica tri naroda. BiH je od svog nastanka kao Republika BiH u Jajcu i Mrkonjić Gradu od prvog dana definisana kao zajednica Srba, Hrvata i muslimana. Dakle, zajednica tri naroda i ako želite dobro BiH, morate da uvažavate stavove sva tri naroda – poručuje Milivojević.

Hladne sankcije
Stručnjak za međunarodne odnose Miloš Šolaja ističe da Eskobarovo obraćanje u Vašingtonu vidi kao jednu formalnu obavezu koju ovaj američki diplomata mora da obavi.

Ipak, kako dodaje on, Eskobarovo obraćanje neće proći bez nekih dodatnih sankcija.

– Ne vjerujem da će to biti zvanično saopšteno, više će to biti neke hladne sankcije. Republika Srpska je već stavljena na hladni pogon. O tome svjedoči ponašanje Kristijana Šmita, koji ima podršku SAD i EU, jer bez te podrške ne bi mogao tako da se ponaša. Vjerujem da oni rade sve koordinisano – ističe Šolaja za Srpskainfo.

Komentarišući dio izvještaja u kojem Eskobar kaže da Dodik podriva Dejtonski sporazum, Šolaja ističe da je Dejton do sada izmjenjen gotovo 70 odsto od strane visokih predstavnika i drugih institucija međunarodne zajednice.