VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Bajden nakon napada upozorio iranskog vrhovnog vođu Khameneija

    Bajden nakon napada upozorio iranskog vrhovnog vođu Khameneija

    Američki predsjednik Joe Biden poslao je poruku iranskom vrhovnom vođi ajatolahu Aliju Khameneiju upozoravajući na napade na američke trupe usred sukoba Izraela i Hamasa, saopćila je Bijela kućaa.

    “Poslana je direktna poruka. Dotle namjeravam ići”, rekao je novinarima glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby.
    Kasnije u četvrtak, ministar obrane Lloyd Austin rekao je da su američke snage izvele precizne napade na dva objekta u istočnoj Siriji koje koristi iranska Islamska revolucionarna garda.


    U udarima u Siriji navodno su pogođena skladišta oružja i streljiva koja koriste iranske snage

    Američki udari bili su “odvojeni i različiti od tekućeg sukoba između Izraela i Hamasa i ne predstavljaju promjenu u našem pristupu”, dodao je Austin, pozivajući se na akcije koje bi eskalirale u širi sukob.

    Posljednjih dana u napadima dronovima i raketama na vojne baze u Iraku i Siriji ukupno je povrijeđen 21 američki vojnik, prema izvještaju Pentagonu i svi su zadobili lakše povrede.

  • Amerikanci digli F-16; Izvedeni precizni udari

    Amerikanci digli F-16; Izvedeni precizni udari

    Američki borbeni avioni pokrenuli su rano jutros vazdušne udare na dve lokacije na istoku Sirije.

    Akcije su pokrenute na mestima gde se nalaze grupe povezane sa iranskom Revolucionarnom gardom, u znak odmazde zbog napada na američke trupe u tom regionu koji su počeli prošle nedelje, saopštio je Pentagon.

    Prema rečima visokog američkog vojnog zvaničnika, avionima F-16 izvedeni su precizni udari u blizini Bukamala, a napadnuta su skladišta municije u oblastima koje su, kako je naveo, povezana sa iranskom Revolucionarnom gardom, prenosi AP.

    Zvaničnik je dodao da je na mestu udara bilo milicije povezane sa Iranom, kao i pripadnika Revolucionarne Garde, a da civila nije bilo.

    SAD za sada nemaju podatke o žrtvama ili šteti, dodao je zvaničnik.

    Dodao je da su te lokacije napadnute jer, kako je naveo, Iranska revolucionarna garda tamo skladišti “raznu municiju koja je korišćena u napadima na američke baze i trupe”.

    Pentagon je naveo da je od 17. oktobra bilo najmanje 19 napada na američke baze i trupe u Iraku i Siriji, uključujući i tri napada izvedena u četvrtak.

    Brigadni general vazdušnih snaga SAD Pet Rajder rekao je da je 21 američki vojnik povređen u dva napada dronovima u vazdušnim bazama Al-Asad u Iraku i Al-Tanf u Siriji.

    Ministar odbrane SAD Lojd Ostin saopštio je da su “precizni napadi odgovor na niz tekućih i uglavnom neuspešnih napada na američku vojsku u Iraku i Siriji od grupa koje podržava Iran”.

    On je naglasio da je predsednik Amerike Džozef Bajden rukovodio napadima kako bi stavio do znanja da Sjedinjene Države neće tolerisati takve napade i da će se braniti svoje osoblje i svoje interese, ističući da su ove operacije odvojene od izraelskog rata protiv Hamasa.

    Ostin je rekao da SAD ne žele širi konflikt, ali da, ukoliko iranske savezničke grupe nastave napade, SAD neće oklevati da preduzmu dodatne mere da zaštite svoje snage.

    Pentagon je naveo da su pripadnici američkih snaga koji su ranjeni u napadima zadobili lakše povrede i da su se vratili na dužnost, a da je jedan američki ugovorac preminuo od srčanog udara dok je tražio sklonište prilikom napada dronom.

  • Ni traga ni glasa od ubice iz SAD: Pronađena misteriozna poruka

    Ni traga ni glasa od ubice iz SAD: Pronađena misteriozna poruka

    Nastavlja se potraga za napadačem koji je ubio najmanje 18 i ranio 13 ljudi u masovnoj pucnjavi koja se dogodila u kuglani i baru grada Lewistona u američkoj saveznoj državi Mejn. Riječ je o najsmrtonosnijoj masovnoj pucnjavi u SAD-u ove godine.

    Kancelarija šerifa objavila je dvije fotografije osumnjičenog Roberta Karda na Facebooku, rekavši da je u bijegu. Zatražena je pomoć javnosti u identifickovanju osumnjičenog na slici, bradatog muškarca u košulji dugih rukava i farmericama, koji drži pušku. Za ubicom trenutno traga oko 350 policajaca, prenosi Index.hr.

    Robert Kard, osumnjičen za pokolj, obučeni je instruktor vatrenog oružja i vojni rezervista. Bivše kolege ga opisuju kao izvrsnog strijelca. Puška kojom je izvršen pokolj legalno je kupljena.

    Njegova porodica rekla je da je nedavno počeo tvrditi da čuje glasove u kuglani i baru, odnosno da ljudi u tom lokalima govore o njemu. Pozvali su ga da se preda vlastima.

    Juče je pretresom njegovog doma pronađena poruka, objavio je NBC. Istražioci još uvijek pokušavaju utvrditi značenje poruke i kako bi ona potencijalno mogla pomoći u njihovoj potrazi, dodaje NBC. Nisu otkrili više detalja o bilješci.

    Četrdesetogodišnjak je suočen s nalogom za hapšenje po više tačaka optužnice za ubistvo te se smatra naoružanim i opasnim, saopštila je policija. Državni i lokalni istražioci izvršili su sličan ulazak i pretragu na drugoj lokaciji, kao i pretragu Kardovog automobila.

  • Iran: Amerika ne može ni zamisliti odgovor koji će dobiti ukoliko nas napadne

    Iran: Amerika ne može ni zamisliti odgovor koji će dobiti ukoliko nas napadne

    Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Mohammad Hassan Sheikholeslami je kazao ukoliko Sjedinjene Američke Države napadnu Iran i povezanu infrstrukturu, odgovor Teherana će biti izvan svake zamisli.

    Prema njegovim riječima, Iran “30 godina brani prava Palestinaca i nastavit će to činiti”.

    “Sve zemlje trebaju poduzeti potrebne mjere [za zaštitu Palestinaca i stanovnika Pojasa Gaze]. Ovo nije prvi put da nam Sjedinjene Države prijete [udarima], navikli smo na svakodnevne prijetnje. Ali u svakom slučaju, ako ako se to dogodi, ako naprave ovu pogrešku, iranski će odgovor biti izvan svake zamisli”, rekao je Sheikholeslami.

    Dodao je da Sirijci mogu sami braniti svoju zemlju, ali ako zatraže pomoć, Iran će ih podržati.

    “Situacija je katastrofalna, mora se zaustaviti. Sada činimo sve što je u našoj moći da spriječimo širenje sukoba, zajedno s Irakom i drugima”, naglasio je Sheikholeslami.

    Dana 7. oktobra palestinska grupa Hamas sa pokrenula je masovni napad na Izrael. Kao odgovor, Izraleska vojska je pokrenula operaciju Swords of Iron.

    Izraelska vojska redovno izvodi napade na Pojas Gaze sve do danas. Izraelska vlada objavila je da je zemlja ušla u ratno stanje.

    Dana 16. otobra, prvi zamjenik šefa iranskog parlamentarnog povjerenstva za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, Ebrahim Azizi, rekao je da bi se mogle pojaviti “nove fronte” protiv Izraela ako izvrše invaziju na Pojas Gaze, zemlju.

    Prema njegovim riječima, to je “crvena linija” za Iran.

    “Rat na nekoliko frontova može uzrokovati kolaps Izraela kao države”, dodao je Azizi.

    Izraelski ministar ekonomije i industrije Neil Barkat zaprijetio je udarom na Iran ako skupina Hezbolah koju podržava Iran otvori “drugi front protiv Izraela”.

    Iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir Abdollahian rekao je 23. oktobra da su SAD zatražile od Irana da se ne miješa u palestinsko-izraelski sukob.

  • Majk Džonson na čelu Predstavničkog doma

    Majk Džonson na čelu Predstavničkog doma

    Predstavnički dom američkog Kongresa izabrao je novog predsjednika, Majka Džonsona, nakon nekoliko pokušaja.

    On je predstavnik republikanske većine i pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

    Džonson je dobio podršku 220 članova stranke, čime je premašio minimum od 218 potrebnih. Kao i u prethodnim krugovima glasanja, predstavnici Demokratske stranke jednoglasno su podržali svog lidera u Predstavničkom domu, Hakima Džefrisa.

    51-godišnji Majk Džonskon član je Predstavničkog doma od 2016. godine i bio je potpredsjednik republikanaca. On predstavlja jedan od najkonzervativnijih okruga u Louisiani, a i sam se smatra pristalicom ekstremno desničarskih stavova.

    On je poznat i po podršci bivšem predsjedniku SAD-a Donaldu Trampu, koji je odobrio njegovu kandidaturu. Predvodio je Trumpovu pravnu odbranu tokom njegovog prvog suđenja za opoziv u Predstavničkom domu i regrutovao republikance u Predstavničkom domu da potpišu peticiju kojom se od Vrhovnog suda SAD-a traži da poništi rezultate predsjedničkih izbora 2020.

  • Savjet bezbjednosti odbacilo rusku i američku rezoluciju o sukobu u Gazi

    Savjet bezbjednosti odbacilo rusku i američku rezoluciju o sukobu u Gazi

    Savjet bezbjednosti UN-a odbacilo je u srijedu naveče američku i rusku rezolucije o sukobu u Gazi.

    Rusija i Kina stavile su veto na američki nacrt rezolucije o Bliskom istoku, dok ruski nacrt rezolucije nije dobio dovoljno glasova da bude razmatran.

    U američkoj rezoluciji fokus je bio na pogoršanju humanitarne situacije u Gazi. Takođe, ova rezolucija poziva na pauze u nasilju kako bi se omogućila isporuka pomoći.

    Američka ambasadorica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield rekla je da je duboko razočarana vetom dok je njen ruski kolega Vasilij Nebenzja rekao da Rusija žali što Vijeće sigurnosti nije ispunilo nade koje je trebalo.

    Nebenzja je rekao da američka rezolucija predstavlja praktično dozvolu izraelskoj kopnenoj operaciji u Gazi, navodeći da su SAD odbile da se konsultuju sa drugim članicama Vijeća sigurnosti o nacrtu rezolucije.

    Kina je saopštila da američki nacrt rezolucije ne odslikava snažne apele svijeta za prekidom vatre u Izraelu i Gazi.

    Protiv američke rezolucije glasali su i Ujedinjeni Arapski Emirati, dok je 10 članica glasalo za, a dvije su bile suzdržane.

  • Masovna pucnjava u SAD: Najmanje 22 osobe ubijene, više od 50 povrijeđeno

    Masovna pucnjava u SAD: Najmanje 22 osobe ubijene, više od 50 povrijeđeno

    Najmanje 22 osobe su ubijene, a između 50 i 60 ljudi je ranjeno u pucnjavi u gradu Luiston, u američkoj saveznoj državi Mejn, koja je se dogodila na dvije lokacije u srijedu uveče, prenose američki mediji. Potraga za napadačem je u toku.

    Komesar za javnu bezbjednost Mejna saopštio je da policija još uvijek ne može da potvrdi tačan broj žrtava, ali je izvor iz policije saopštio za Foks njuz da su 22 osobe mrtve. En-Bi-Si njuz javlja, pozivajući se takođe na policijske izvore, da je ranjeno između 50 i 60 osoba.

    Državna policija Mejna i okružni šerif su na Tviteru saopštili da se pucnjava dogodila na više lokacija u gradu Luiston, i pozvali građane da pronađu zaklon, ostanu u svojim kućama, i zaključaju vrata, prenosi RTS.

    Saopštili su da tragaju za 40-godišnjim Robertom Kardom, koji se smatra “naoružanim i opasnim”.

    Kancelarija policije Luistona objavila je tri fotografije osumnjičenog, koji je, naoružan poluautomatskom puškom, kao i fotografiju belog vozila, pozivajući javnost da pomogne u identifikaciji i pronalaženju osumnjičenog.

    Njegov automobil je pronađen u gradiću Lizbon.

    “Policija pokušava da locira Roberta Karda, rođenog 4. aprila 1983, u vezi s masovnom pucnjavom u baru ‘Schemengees’ i ‘Sparetime Recreation’ ove večeri. Molimo kontaktirajte policiju ako znate gdje se nalazi”, poručili su iz policije.

    Kard je radio kao instruktor rukovanja vatrenim oružjem, a obučavao se u centru za američke vojne rezerviste u Mejnu.

    Kard je navodno nedavno imao psihičke probleme zbog kojih je bio smješten u bolnicu tokom ovog ljeta. Mediji takođe prenose da je nedavno ostao bez posla.

  • Američki obavještajci tvrde: Eksploziju u bolnici u Gazi izazvala palestinska raketa

    Američki obavještajci tvrde: Eksploziju u bolnici u Gazi izazvala palestinska raketa

    Američke obavještajne agencije vjeruju da je eksploziju u bolnici u Gazi, od koje su prije sedam dana stradale stotine ljudi, izazvala palestinska raketa kojoj je otkazao motor i raspala se na dva dijela, a bojeva glava udarila je u bolnički parking, rekli su obavještajni dužnosnici.
    Obraćajući se telefonski novinarima, zvaničnici obavještajne službe rekli su da imaju “visoko povjerenje” u svoju procjenu da nije Izrael ispalio raketu, ali su manje sigurni koji su palestinski militanti ispalili projektil uveče 17 oktobra.

    “S velikim povjerenjem procjenjujemo da Izrael nije odgovoran za eksploziju u bolnici i da su odgovorni palestinski militanti”, rekao je jedan zvaničnik.

    “S malom pouzdanošću procjenjujemo da je Palestinski islamski džihad odgovoran za lansiranje rakete koja je pala na bolnicu”, naveo je on, prenosi Index.hr.

    Američki zvaničnici ranije su naznačili da je Palestinski islamski džihad, ili PIJ, vjerovatno odgovoran, a Izrael je okrivio tu grupu za eksploziju. Militantna grupa dijeli Hamasov cilj uništenja Izraela, ali je manja od Hamasa koji vlada Pojasom Gaze.

    Dokazi koji upućuju na PIJ temeljili su se na presretnutim razgovorima među osumnjičenim “militantima povezanim s Hamasom” koji su, čini se, nagađali ko stoji iza lansiranja rakete, rekli su zvaničnici.

    “Ne možemo potvrditi ko su oni. Ne možemo potvrditi da se ono o čemu razgovaraju u prisluškivanom razgovoru stvarno dogodilo”, rekao je funkcioner.

    “Audio snimka nije ista kao ona koju je ranije javno objavila izraelska vojska te je provjerena i smatrana autentičnom”, dodao je.

    Eksplozija u bolnici Al Ahli izazvala je gnjev u cijelom arapskom svijetu, a demonstranti su prihvatili verziju događaja koju su iznijeli palestinski zvaničnici i Hamas – da je odgovoran Izrael.

    Američka procjena o raketi temelji se na obavještajnim podacima, “fizičkoj aktivnosti”, dostupnim videima i slikama koji su svi upućivali na eksploziju rakete, a ne na bombu ispuštenu iz aviona ili topničkog projektila koji su koristile izraelske snage, rekli su zvaničnici.

    “Šteta u bolnici je u skladu s onim što bismo očekivali vidjeti od rakete i nije u skladu s većim kraterima i širim učincima eksplozije koje bismo očekivali vidjeti od municije izbačene iz vazduha ili topničke granate. Eksplozija je uzrokovala samo manju strukturnu štetu u bolnici i nije bilo vidljive štete na glavnoj zgradi bolnice, što je u skladu s raketom naoružanom manjom bojevom glavom”, rekao je zvaničnik.

    Putanja rakete i pad dva ključna dijela
    “Snimke koje su geolocirane snimljene su sa četiri lokacije i pokazuju da je projektil lansiran unutar Gaze te kako putuje prema sjeveroistoku, a 10 sekundi kasnije čini se da postoji problem s motorom na temelju intenziteta vatre iz rakete”, rekao je zvaničnik.

    “Nekoliko sekundi kasnije, dolazi do bljeska, s jednim objektom koji pada, a zatim i drugim. Jedan od videa koje je analizirala obavještajna zajednica emitovan je na televiziji Al-Jazeera”, rekao je on.

    Američki obavještajci procjenjuju da je prvi objekt koji je pao bio raketni motor, a drugi je bila bojeva glava rakete, što je izazvalo veću eksploziju, rekao je funkcioner.

    “Na temelju tih videa, naš zaključak je da je vjerovatno došlo do većeg kvara motora koji je razdvojio motor i bojevu glavu. Bojeva glava je pala u krug bolnice i to je bila druga eksplozija i mnogo veća”, rekao je on.

    “Ne možemo isključiti da će nove informacije izaći na vidjelo koje bi promijenile našu procjenu o ovome. S tim u vezi, imamo veliko povjerenje u naše zaključke”, dodao je, prenosi Index.

    Palestinske rakete često zataje i promaše svoje ciljane mete, rekao je obavještajac.

    “Stopa kvarova za ove domaće proizvedene rakete je prilično visoka”, dodali su.

    “Ima mnogo incidenata u kojima ne uspijevaju izaći iz Gaze. Slijeću u more, ne uspijevaju doći do svojih ciljeva. Dakle, to se uklapa u dugogodišnji, višegodišnji obrazac u smislu performansi rakete”, rekao je on.

  • CIA istrenirala Ukrajince da napadnu Kremlj

    CIA istrenirala Ukrajince da napadnu Kremlj

    Uz velik angažman američke CIA, ukrajinske tajne službe mjesecima izvode napade na ruske mete u pozadini, od napada dronovima na Kremlj do podmetanja bombe pod automobil ruskog ratnog huškača Aleksandra Dugina, u kojem je u avgustu 2022. smrtno stradala Duginova 30-godišnja kći Darija.

    Detalje intenzivnog angažmana CIA oko obuke i opremanja ukrajinskih tajnih službi objavio je Washington Post, nakon razgovora s 20-ak funkcionera Ukrajine i SAD-a. Od ruske aneksije Krima 2014. CIA intenzivno obučava ukrajinske obavještajce za izvođenje zahtjevnih operacija.

    Ukrajinci u posljednje vrijeme priznaju izvođenje akcija za koje su dosad odbijali preuzeti odgovornost, kao što je to atentat u kojem je ubijena Duginova kći. To ubistvo izazvalo je nelagodu u Vašingtonu: američki funkcioneri naglašavaju da nisu uključeni u operacije ciljanih ubistava, nego da su njihovi napori koncentrisani na jačanje sposobnosti ukrajinskih službi da prikupe obavještajne podatke.

    Bomba koja je ubila Dariju Duginu dio je žestokog pozadinskog rata, u sklopu kojeg su ukrajinske službe dvaput bombardovale most koji povezuje Rusiju s Krimom, poslale dronove s eksplozivom na krovove Kremlja i probile trupove ruskih brodova u Crnom moru. U proteklih 20 mjeseci, tvrdi Post, ukrajinski SBU i vojna obavještajna služba GUR “izveli su desetine atentata na ruske funkcionere na okupiranim teritorijima, ukrajinske kolaboracioniste i istaknute zagovornike rata u Rusiji”.

    Ukrajina čini sve kako bi osigurala da pravedna kazna stigne izdajice, ratne zločince i kolaboracioniste, poručio je direktor SBU Vasil Maljuk, koji se prošli mjesec sastao sa šefovima CIA u Vašingtonu. U strahu od infiltracije ruskih službi, CIA je radila sa SBU-om na stvaranju nove uprave za operacije protiv Rusa, izolovane od drugih odjela.

    Novi odjel nazvan je Peta uprava, u međuvremenu je osnovana i šesta, koja radi s britanskim MI6. Cilj prvih misija ukrajinskih agenata koje je obučila CIA bilo je regrutovanje doušnika među ruskim snagama. SBU je potom počeo diverzantske akcije, pa krenuo hvatati separatističke vođe. Potom su krenuli s atentatima.

    Ambiciozniji plan
    CIA je istovremeno krenula u mnogo ambiciozniji projekt s ukrajinskom vojnom obavještajnom službom GUR. Puno je manja, s mlađim zaposlenicima, CIA ju je u nekoliko godina “ponovno izgradila od nule”.

    U Ukrajini, a poslije i u SAD-u, operativci GUR-a obučavani su vještinama u rasponu od tajnih manevara iza neprijateljskih linija do rukovanja s oružjem i eksplozivima. Cilj obuke bio je pomoći im da se zaštite na teritoriju pod kontrolom Rusije, a ne da nanose štetu ruskim ciljevima, ograđuju se Amerikanci.

    Zabrinuta da Rusi kontrolišu sjedište GUR-a, CIA je platila dvije nove zgrade za sjedište GUR-ove jedinice za specijalne operacije, i uprave za elektronsku špijunažu. Ukrajinci su dobili pristup ogromnoj količini informacija: u jednom danu bi presreli 250.000 do 300.000 zasebnih komunikacija, pa su gomile podataka prosljeđivali u Washington, gdje bi ih analizirali analitičari CIA i NSA, prenosi Jutarnji.hr..

  • EU i SAD žele da se na izbore uvedu skeneri

    EU i SAD žele da se na izbore uvedu skeneri

    Evropska unija i SAD su spremne da pomognu Centralnoj izbornoj komisiji BiH i Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH da naredni izbori budu održani uz pomoć skeniranja glasačkih listića, otiska prsta i provlačenja ličnih karata, čime bi se jednom za sva vremena stalo na kraj sumnjama u integritet izbornog procesa.

    Kako su ekskluzivno saznale “Nezavisne”, Delegacija EU, odnosno Kancelarija specijalnog izaslanika EU u Sarajevu, i USAID spremni su da finansiraju pilot-projekat koji bi u narednih nekoliko mjeseci omogućio nabavku kompletne opreme i softvera kako bi se ove tehnologije primijenile u praksi.

    Prema riječima Suada Arnautovića, predsjednika CIK-a, EU je već pomogla da se nabavi hardver, odnosno oprema za skeniranje otiska prsta i lične karte, čime bi se omogućila dvostruka autentifikacija birača.

    SAD su, kako nam je rekao, spremne da kroz USAID omoguće nabavku skenera autentifikacija birača i na taj način spriječe “bugarski vozovi”, lažne glasače i slične manipulacije. Ova oprema, koju je nabavila EU, mogla bi “pokriti” 165 biračkih mjesta u deset opština, što bi bilo dovoljno da se sprovede pilot-projekat. Arnautović je za “Nezavisne” rekao da se još čeka softver za prenos rezultata glasanja sa biračkih mjesta na server CIK BiH i istakao da se nada da će i taj softver uskoro biti spreman za glasačke listiće, kako bi se to testno glasanje sprovelo u potpunosti, odnosno omogućilo da birači glasaju “ručno” kao i do sada, a da nakon glasanja ubace glasačke listiće u skener, koji bi onda transferirao sve rezultate i omogućio brzo objedinjavanje rezultata.

    Arnautović kaže da će se u narednom periodu sastati svi akteri u ovom procesu kako bi se postigao dogovor o tačnoj prirodi ovog pilot-projekta. U igri su, kako nam je rečeno, tri varijante: jedna da se pilot-projekat sprovede na simuliranim izborima u prvoj polovini naredne godine, kojom prilikom bi se građani u izabranim opštinama pozvali na simulirane izbore s izmišljenim imenima i strankama, da se testira kompletan proces. Druga opcija je da se na sam dan lokalnih izbora odvoji dio biračkih mjesta na kojima bi se glasalo i korištenjem tehnologija, a najoptimističnija varijanta je da se kompletni lokalni izbori sprovedu korištenjem novih tehnologija. Arnautović ističe da bi CIK BiH želio da čuje šta o ovom projektu misli parlament BiH.

    “Važno nam je da čujemo političku volju Parlamentarne skupštine BiH. Ako već ne možemo da donesemo zakon, PS bi mogla da usvoji političku deklaraciju ili izjavu kojom bi se mogla iskazati volja u kom pravcu žele da idemo i da se zaduži CIK da s tehničkog aspekta pripremi sve što je potrebno. To bi nama bio dobrodošao signal. Sljedeće bi moglo biti usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona, jer ima stvari koje se tiču ličnih podataka, upotrebe tehnologija. Ne zahtijevaju svi koraci koje pripremamo izmjene zakona, ali bi bilo najbolje da se sve to u kompletu reguliše kroz Izborni zakon”, kaže on.

    Podsjećanja radi, CIK je 2017. godine predstavio neke moguće novine u izborni proces, ali je rasprava u parlamentu prošla mimo CIK-a, pa bi zakon, i da je bio usvojen, bio teško primjenjiv. Sada CIK želi da iskoristi autoritet EU i SAD i da zajedno s IDDEEA i ostalim akterima promoviše ove korake, posebno što i EU i SAD sve više osjećaju pritisak bh. javnosti da ne čine dovoljno kako bi politički akteri krenuli u jačanje integriteta izbornog procesa. Arnautović smatra da bi primjena ovih rješenja mogla značajno unaprijediti izborni proces.

    “Ako se sve dobro pripremi i kontrolira, u svakom pogledu bi to jako puno pomoglo u smislu potpune tačnosti izbornih rezultata”, kaže on.