VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Gradonačelnica Čikaga: Vidovdan je praznik grada

    Gradonačelnica Čikaga: Vidovdan je praznik grada

    Gradonačelnica Čikaga Lori Lajtfut proglasila je Vidovdan praznikom grada Čikaga

    Takvu odluku je donijela s obzirom na činjenicu da grad Čikago ima jednu od najvećih srpsko-američkih zajednica u Sjedinjenim Državama, navodi se u zvaničnom ukazu gradonačelnice objavljenom na portalu „Serbijan miror“.

    Takva odluka je donijeta i jer su se srpski emigranti naseljavali u Čikagu od 1880-ih godina, doprinoseći jačanju grada u oblastima umjetnosti i muzike, biznisa i finansija, pravosuđa i državne uprave, obrazovanja i socijalnih usluga, kao i nauke i medicine.

    Podsjeća se da su Beograd i Čikago pobratimljeni gradovi od 7. juna 2005. godine, čime su formalizovani kulturni, istorijski i ekonomski odnosi koji postoje između Beograda i Čikaga decenijama.

  • Trump održao govor na masovnom skupu Republikanaca: Vratićemo Ameriku pod našu kontrolu

    Trump održao govor na masovnom skupu Republikanaca: Vratićemo Ameriku pod našu kontrolu

    Bivši američki predsjednik Donald Trump održao je u Ohiu prvi masovni skup nakon odlaska iz Bijele kuće gdje je još jednom iskoristio priliku da kritikuje rad sadašnje američke administracije, ali i da najavi svoje planove za izbore 2024. godine.

    Tokom govora pred simpatizerima njegove politike, Trump je kritikovao način vladavine Joea Bidena te je naglasio kako se protivi imigracionoj politici njegove administracije.

    “Imate milione ljudi koji dolaze u SAD. Mi ne znamo ko su oni. Joe Biden radi potpuno suprotnu stvar od onoga što smo radili mi. Bidenova administracija je već sada potpuna i totalna katastrofa. Biden uništava naciju pred našim očima”, poručio je Trump.

    Govoreći pred hiljadama svojih pristalica, Donald Trump je ponovio tvrdnju kako su izbore 2020. godine obilježile brojne prevare te da i dalje smatra kako je zapravo on trebao pobijediti i tako nastaviti svoj predsjednički mandat na čelu najjače svjetske sile.

    “Predsjednički izbori su bili namješteni. Pobijedili smo na tim izborima”, rekao je Trump okupljenima koji su počeli skandirati “Trump je pobjednik”.

    Iako je Trumpovo pojavljivanje na skupu trebalo predstavljati podršku republikancu Maxu Milleru u borbi za mjesto u Kongresu, Trump je govor iskoristio kako bi kritikovao sadašnju vlast u SAD-u, ali i najavio planove za predsjedničke izbore 2024. godine.

    Uzevši u obzir “predsjedničku” scenografiju koja ga je pratila dok je držao govor, te slogan “Spasimo Ameriku”, Donald Trump je jasno poručio kako nema namjeru odustati od politike te da je izvjesno kako će se kandidovati i 2024. godine.

    “Dobili smo izbore dva puta, i vjerovatno ćemo morati dobiti i treći put. Moguće je. Vratit ćemo Zastupnički dom, vratit ćemo Senat, i ubrzo ćemo vratiti i Ameriku”, rekao je Trump.

    Kao i tokom kampanje za izbore 2020. godine, i na ovom skupu podrške Donaldu Trumpu upućene su poruke protiv zvaničnika Demokratske stranke. Krajnja desničarska članica Kongresa iz države Georgia Taylor Greene obratila se skupu te je okupljene pitala: “Ko je vaš predsjednik?”. Svi su uzviknuli: “Trump!”.

    Greene je nakon toga poručila kako bi Trump i dalje trebao biti predsjednik, ali su “prljavi i pokvareni demokratski političari na prevaru pobijedili na izborima”.

    Brojni okupljeni na skupu također su nosili transparente i majice podrške Donaldu Trumpu na kojima su se redali natpisi poput “Trump je pobijedio, pomirite se s tim”, “Neka demokrate ponovo zaplaču” kao i natpis “Biden nije moj predsjednik”.

  • Američka vlada objavila izvještaj o NLO-ima

    Američka vlada objavila izvještaj o NLO-ima

    Američka vlada je objavila dugo očekivani izvještaj o neidentificiranim letećim objektima (NLO) u kojem je navedeno da analitičari iz sektora odbrane i obavještajnih podataka ne raspolažu sa dovoljno podataka da bi utvrdili porijeklo misterioznih letećih objekata koje su viđali vojni piloti.

    U izvještaju, koji je podnijet Kongresu i javno objavljen, obuhvaćena su viđenja 144 objekta koje je vlada zvanično nazvala “neidentifikovanim zračnim fenomenima” (UAP), a datiraju od 2004., navodi Reuters, prenosi Al Jazeera.

    U izvještaju se zaključuje da ove pojave svakako dovode u pitanje sigurnost letenja i mogu predstavljati izazov po nacionalnu sigurnost SAD-a i dodaje da za ove fenomene “vjerovatno ne može postojati samo jedno objašnjenje”.

    Izvještaj je označio prekretnicu za američku vladu nakon što je vojska decenijama odvraćala, razotkrivala i diskreditirala posmatranja neidentificiranih letećih objekata i “letećih tanjira” iz 1940-ih.

    Sva navedena viđenja, osim jednog, a to je slučaj pripisan velikom, ispuhanom balonu, ostaju neobjašnjiva i podložna daljnjim analizama, navodi se u izvještaju.

    Za ostala 143, izvještaj je utvrdilo da postoji premalo podataka da bi se moglo zaključiti predstavljaju li neki egzotični zračni sistem koji su razvili američka vlada ili komercijalni entitet, ili strana sila poput Kine ili Rusije.

    “Mada se terminologijom u izvještaju izbjegavaju eksplicitna spominjanja takvih mogućnosti, analitičari tek trebaju utvrditi vanzemaljsko porijeklo, tvrde visoki američki zvaničnici, govoreći pod uvjetom anonimnosti”, javlja Reuters.

  • Traže blizu 100 nestalih u tonama ruševina zgrade na Floridi

    Traže blizu 100 nestalih u tonama ruševina zgrade na Floridi

    Spasioci i dalje pretražuju tone ruševina u potrazi za preživjelima nakon kolapsa dijela stambene zgrade na obali okeana nedaleko od Majamija, gdje je poginula najmanje jedna osoba, a nestalo blizu 100 ljudi, izjavili su američki zvaničnici.

    Spasilački timovi detektovali su udarce i ostale zvukove, ali ne i glasove ispod ruševina nekoliko sati nakon što se urušio dio zgrade u mjestu Surfsajd, na ostrvu preko puta zaliva u kojem se nalazi Majami.

    Za sada nije poznato šta je uzrokovalo pad dijela zgrade stare 40 godina, ali je poznato da su izvođeni radovi na krovu objekta i ostale popravke.

    Lokalni gradonačelnik Levin Kava rekla je novinarima da je nepoznata sudbina 99 ljudi oko 18 časova nakon urušavanja, ali da neki možda nisu bili u objektu u trenutku tragedije.

    Još 102 osobe u međuvremenu su locirane i proglašeno je da su one na bezbjednom, dodala je Kava.

    Zvaničnik vatrogasne službe izjavio je ranije da je 35 ljudi evakuisano iz lijevog dijela stambenog komleksa koji se nije srušio.

    Specijalni timovu su uz pomoć obučenih pasa i dronova izvukli dvije osobe iz ruševina, ali je jedna bila mrtva.

    Predsjednik SAD Džozef Bajden proglasio je danas vanredno stanje u saveznoj državi Florida poslije urušavanja zgrade u Surfsajdu.

    Bajden je takođe naložio upućivanje federalne pomoći za otklanjanje posljedica nesreće.

    “Predsjednik je ovlastio Odjeljenje za nacionalnu bezbjednost, Federalnu agenciju za upravljanje vanrednim situacijama (FEMA), da koordinira sve napore za pomoć,” saopšteno je iz Bijela kuće.

  • Kina oštro osudila prolazak američkog ratnog broda

    Kina oštro osudila prolazak američkog ratnog broda

    Kina je danas osudila SAD kao najvećeg “kreatora rizika” u regionu nakon što je američki ratni brod ponovo prošao kroz vode koje razdvajaju Tajvan i Kinu.

    Raketni razarač američke Sedme flote “USS Curtis Wilbur” obavio je “rutinski prolazak Tajvanskim moreuzom” u skladu s međunarodnim pravom, saopćila je Mornarica SAD-a.

    Istočna komanda Narodnooslobodilačke vojske Kine objavila je da su njeni pripadnici pratili kretanje broda u moreuzu i poslali upozorenje.

    “Američka strana namjerno izvodi stare trikove, izaziva nevolje i remeti situaciju u Tajvanskom moreuzu”, navodi se u saopćenju.

    To u potpunosti pokazuje da su Sjedinjene Američke Države najveći kreator rizika za regionalnu sigurnost i mi se tome odlučno protivimo”, dodaje se u saopćenju kineske armije.

    Tajvansko Ministarstvo odbrane saopćilo je da je brod plovio prema sjeveru kroz moreuz i da je “situacija normalna”.

    Isti brod prošao je kroz moreuz prije mjesec, a Kina je tada saopštila da SAD time ugrožava mir i stabilnost.

    Najnovija misija uslijedila je oko sedam dana nakon što je Tajvan objavio da je 28 kineskih borbenih aviona, uključujući bombardere, ušlo u zračni prostor tajvanske odbrambene identifikacione zone, što je bio najmasovniji ulazak do sada.

  • Amerikanci dijele 55 miliona doza vakcina: BiH na Bidenovom spisku za donaciju

    Amerikanci dijele 55 miliona doza vakcina: BiH na Bidenovom spisku za donaciju

    Američka administracija objavila je spisak za distribuciju 55 miliona, od ukupno 80 miliona doza vakcina za koje se predsjednik Joe Biden obvezao dodijeliti drugim zemljama do kraja juna. Cilj je globalno okončanje pandemije, a na spisku za donaciju je i BiH.

    “Dok se nastavljamo boriti protiv pandemije Covid-19 kod kuće i radimo na zaustavljanju pandemije širom svijeta, predsjednik Biden obećao je da će Sjedinjene Države dati vakcine za svijet. Dio tog plana je doniranje vakcina iz naše domaće zalihe, a predsjednik je obećao 80 miliona doza koje će biti dodijeljene do kraja juna. Ranije ovog mjeseca, Uprava je objavila plan za prvih 25 miliona doza koje smo započeli s isporukom, a današnja najava upotpunjava listu za preostalih 55 miliona doza. Za sve ove doze treba dati prioritet onima koji su u riziku, poput zdravstvenih radnika, na osnovu nacionalnih planova vakcina”, saopćeno je iz Bijele kuće.
    Pored podjele doza iz vlastite zalihe vakcina, administracija Joea Bidena i Kamale Harris također se zalaže za saradnju s američkim proizvođačima kako bi proizveli više vakcina za dijeljenje sa svijetom.

    Vode svijet u borbi za pobjedu nad virusom

    “U tu svrhu, prije sastanka G7, predsjednik Biden najavio je da će SAD kupiti pola milijarde doza Pfizera i donirati ih 92 države sa niskim i nižim srednjim prihodima i članicama Afričke unije. Ukupno, G7 + pristao je osigurati dodatnih više od jedne milijarde doza počev od ljeta 2021. Pored toga, SAD se zalaže za proširenje lokalne proizvodnje vakcina, a kroz naše Quad partnerstvo i podršku Međunarodne razvojne finansijske korporacije za proizvodnju vakcina, u Africi i Indiji će se proizvesti više od milijarde doza 2021. i 2022. Ova strategija vakcina je vitalna komponenta našeg ukupnog globalnog napora da vodimo svijet u borbi za pobjedu nad Covidom-19 i postizanje globalne zdravstvene sigurnosti”, objašnjavaju iz Bijele kuće.


    Za ovih 80 miliona doza, SAD će podijeliti 75 posto putem COVAX-a, a 25 posto će biti usmjereno na pomoć u rješavanju prenapona širom svijeta.

    “Naši ciljevi su povećati globalnu pokrivenost COVID-19 vakcinacijom, pripremiti se za prenaponske udare i dati prioritet zdravstvenim radnicima i ostalim ranjivim populacijama na osnovu podataka iz javnog zdravstva i priznate najbolje prakse, te pomoći našim susjedima i drugim zemljama u potrebi. I, kao što smo ranije rekli, Sjedinjene Države neće koristiti svoje vakcine da osiguraju usluge od drugih zemalja”, navodi se u saopćenju Bijele kuće.

    Plan raspodjele 55 miliona doza

    Na osnovu ovog okvira i na čekanju zakonskih i regulatornih odobrenja, plan raspodjele za ovih 55 miliona doza bit će sljedeći:

    Otprilike 41 milion će se podijeliti putem COVAX-a, na sljedeći način:

    Otprilike 14 miliona za Latinsku Ameriku i Karibe za sljedeće: Brazil, Argentina, Kolumbija, Peru, Ekvador, Paragvaj, Bolivija, Urugvaj, Gvatemala, El Salvador, Honduras, Haiti i druge zemlje Karipske zajednice (CARICOM), Dominikanska Republika, Panama i Kostarika.

    Otprilike 16 miliona za Aziju: Indija, Nepal, Bangladeš, Pakistan, Šri Lanka, Avganistan, Maldivi, Butan, Filipini, Vijetnam, Indonezija, Tajland, Malezija, Laos, Papua Nova Gvineja, Tajvan, Kambodža i Tihi ostrva .

    Otprilike 10 miliona za Afriku treba podijeliti sa zemljama koje će biti odabrane u koordinaciji s Afričkom unijom.

    Otprilike 14 miliona – ili 25% od ovih 55 miliona vakcina – podijelit će se s regionalnim prioritetima i drugim primaocima, kao što su: Kolumbija, Argentina, Haiti, druge zemlje CARICOM-a, Dominikanska Republika, Kostarika, Panama, Afganistan, Bangladeš, Pakistan, Filipini, Vijetnam, Indonezija, Južna Afrika, Nigerija, Kenija, Gana, Kabo Verde, Egipat, Jordan, Irak, Jemen, Tunis, Oman, Zapadna obala i Gaza, Ukrajina, Kosovo, Gruzija, Moldavija i Bosna.

    “Dijeljenje miliona američkih cjepiva s drugim zemljama signalizira veliku posvećenost američke vlade. Baš kao što imamo u našem domaćem odgovoru, kretat ćemo se što je brže moguće, poštujući regulatorne i zakonske zahtjeve SAD-a i zemlje domaćina, kako bismo olakšali siguran i siguran transport cjepiva preko međunarodnih granica. Za to će trebati vremena, ali predsjednik je naložio administraciji da koristi sve mogućnosti američke vlade kako bi zaštitila pojedince od ovog virusa što je brže moguće. Određene vakcine i količine određivat će se i dijeliti dok uprava bude radila kroz logističke, regulatorne i druge parametre specifične za svaku regiju i zemlju”, zaključuju iz Bijele kuće.

  • SAD: Uvodimo nove sankcije Rusiji zbog Sjevernog toka 2

    SAD: Uvodimo nove sankcije Rusiji zbog Sjevernog toka 2

    Sjedinjene Američke Države nastaviće da uvode sankcije ruskim kompanijama i organizacijama koje učestvuju u projektu Sjeverni tok 2, izjavio je danas savjetnik američkog predsednika nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven.

    On je za CNN rekao da su dosad sankcionisane određene ruske kompanije i organizacije, kada je riječ o Sjevernom toku 2, a da su ukinute samo za dva entiteta – jednu osobu njemačke nacionalnosti i jednu švajcarsku kompaniju. „Kada je predsjednik (Džoze) Bajden preuzeo funkciju, Severni tok 2 je bio 90 odsto završen. To se desilo u vrijeme administracije Donalda Trampa. Pitanje koje nam je bilo upućeno bilo je – da li ćemo ići sankcijama na naše evropske saveznike i prijatelje, Bajden je rekao da nije spreman za tako nešto”, dodao je Saliven.

    Sjeverni tok 2 je međunarodni projekat izgradnje gasovoda koji će ići ispod Baltičkog mora od Rusije do Njemačke, zaobilazeći tranzitne zemlje, kao što su Ukrajina, Bjelorusija, Poljska i još neke istočnoevropske i baltičke zemlje, podsjeća TAS S.

    SAD su u maju uvele sankcije protiv 13 brodova i tri ruske organizacije koje su učestvovale u projektu.

    Saliven je danas ranije izjavio da će SAD uvesti dodatne sankcije Rusiji zbog tretmana Moskve opozicionara Alekseja Navaljnog, čim bude „utvrdila prave mete.”

    „Spremamo novi paket sankcija. Pokazali smo da nećemo uzmicati ni pred kojim pitanjem, pa ni kada je riječ o slučaju Navaljnog. Ovo je odgovor na ruske štetne aktivnosti”, rekao je Saliven za CNN.

    Prema Salivenu, nove sankcije će biti uvedene čim SAD budu sigurne da su utvrdile „prave mete”.

    „Čim budemo sigurni, uvešćemo nove sankcije”, dodao je Saliven, a prenio TAS S.

  • SAD: Za 150 dana dato 300 miliona doza vakcina

    SAD: Za 150 dana dato 300 miliona doza vakcina

    U Sjedinjenim Američkim Državama za 150 dana dato je 300 miliona doza vakcina protiv korona virusa, saopštila je Bijela kuća.

    “Kada je predsjednik Bajden preuzeo dužnost prije 150 dana, dnevno je umiralo više do 3.300 Amerikanaca, a više od 185.000 građana se zaražavalo dnevno, dok su u privredi izgubljeni milioni radnih mjesta”, navodi se u saopštenju na sajtu Bele kuće.

    Kako se dodaje, danas zahtaljujući Bajdenovoj strategiji borbe protiv kovida 19, virus se povlači. Za 150 dana dato je 300 miliona doza vakcina, broj novozaraženih i smrtnih slučajeva opao je za više od 90 odsto, a ekonomija doživljava najsnažniji oporavak u posljednjih nekoliko decenija.

    “Rezultat je jasan: Amerika počinje da ponovo izgleda kao Amerika i ulazi u ljeto radosti i slobode”, navela je Bela kuća.

    Više od 175 miliona Amerikanaca dosad je primilo barem jednu dozu vakcine, a 55 miliona odraslih je u potpunosti imunizovano.

  • Amerika i Rusija smanjuju tenzije na Balkanu?

    Amerika i Rusija smanjuju tenzije na Balkanu?

    Iako su mnogi detalji razgovora Džoa Bajdena, američkog predsjednika, i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina, koji su vodili na samitu u Ženevi, i dalje nepoznati javnosti, opšti utisak novinara koji su prisustvovali samitu je da su odnosi u određenoj mjeri popravljeni i da postoji prostor za dalje unapređenje. Nijedna od relevantnijih publikacija nije objavila da su odnosi nakon samita pogoršani.

    Ako se ovo pokaže tačnim, moguće je očekivati i popravljanje odnosa na prostoru zapadnog Balkana te smanjivanje tenzija.

    Podsjećanja radi, “Nezavisne novine” su proteklih mjeseci pisale, pozivajući se na njemačke i američke izvore, da bi samit mogao dovesti do boljeg razumijevanja između ove dvije zemlje, a da je jedna kockica u tom mozaiku i sređivanje odnosa između dvije supersile na prostoru zapadnog Balkana, iako je većina medija i analitičara očekivala suprotne rezultate.

    Objašnjeno nam je da je Evropa, a posebno Njemačka, snažno insistirala i posredovala da SAD i Rusija postignu dogovor kako bi evropski kontinent izbjegao da ponovo postane središte hladnog rata između dvije najveće nuklearne sile. U tom kontekstu, objašnjeno nam je, a što se pokazalo tačnim, da ni Rusija ni Amerika neće odbiti njemačku inicijativu da dobije novog visokog predstavnika u BiH, koji će od 1. avgusta zamijeniti Valentina Incka.

    Iako na pres-konferenciji nijedan predsjednik nije govorio o zapadnom Balkanu, Putin je novinarima objasnio da su o svim temama o kojima se raspravljalo ostvareni konstruktivna atmosfera i razumijevanje.

    “Mislim da smo zaista imali ispravne procjene po brojnim pitanjima. Obje strane su izrazile želju da se međusobno bolje razumijemo, da tražimo zajednička stajališta. Razgovor je bio sasvim konstruktivan”, rekao je Putin.

    Sa druge strane, Bajden je na pitanja novinara odgovarao s određenom nervozom, jer je dio američkih medija izvještavao da je popustio pred Putinom, što nije tačno. Međutim, Bajden je između redova izjavio da su se SAD i Rusija dogovorili o nekim pitanjima u vezi sa Kinom.

    “Rusija se nalazi u teškoj situaciji, jer je pritisnuta od strane Kine. Oni očajnički žele da ostanu velika sila”, rekao je Bajden.

    Da zapadni Balkan bude na agendi dva lidera, pobrinula se Angela Merkel, njemačka kancelarka.

    Naime, upravo je Merkelova u pripremnim razgovorima pred samit spomenula zapadni Balkan u razgovoru s obojicom lidera. Iz Ministarstva spoljnih poslova Njemačke je, nakon razgovora sa Bajdenom krajem januara ove godine, u saopštenju objavljeno šest tema o kojima se razgovaralo, među kojima je bio i zapadni Balkan. U saopštenju nakon razgovora Merkelove s Putinom, koji je telefonski obavljen 8. aprila, a koji ima svega tri vrlo kratka pasusa, čak je direktno spomenuta i BiH, što je vrlo neuobičajeno za tako važan razgovor. Iz ovog se može zaključiti da je s Putinom razgovarala o novom visokom predstavniku.

    Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, međutim, smatra da nije došlo do napretka u odnosima SAD i Rusije. On je za “Nezavisne novine” ocijenio da je veći rezultat samita Bajdena s Putinom učvršćivanje odnosa Amerike i Evrope.

    “Meni se čini veoma bitnom izjava koju je dao visoki predstavnik EU Žozef Borel da EU mora biti spremna na još lošije odnose sa Rusijom, a to bi onda značilo da se Bajden i Putin u suštini nisu ništa dogovorili”, smatra Kočan.

  • Glavni zaključci samita Bajden-Putin: Zajednička deklaracija, prozivka za Kapitol i potpuni razlaz oko jednog teškog pitanja

    Glavni zaključci samita Bajden-Putin: Zajednička deklaracija, prozivka za Kapitol i potpuni razlaz oko jednog teškog pitanja

    Ruski i američki predsjednik Vladimir Putin i Džo Bajden sastali su se juče u Ženevi, što je ujedno bio i prvi zvaničan susret dvojice lidera na mjestu predsednika.

    Održana su dva sastanka u užem i širem obliku koji su trajali kraće nego što je bilo predviđeno oko četiri sata.

    Osim Bajdena i Putina sastanku su prisustvovali američki državni sekretar Entoni Blinken i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov, kao saradnici oba predsednika.


    Nakon samita dvojica predsjednika su održali odvojene konferencije za novinare – Putinova je trajala sat vremena, Bajdenova pola sata, a mediji koji su izvještavali bili su puni utisaka i prenosili su svaki potez i jedne i druge strane.

    Nakon sastanka izdato je zajedničko saopštenje u koje je navedeno da su obje strane dokazale da su sposobne da postignu napredak u zajedničkim ciljevima, čak i u periodima napetosti, kao i da rusko-američka saradnja pomaže u smanjenju pretnji sukoba i nuklearnim ratom.

    Na konferencijama za novinare predsjednici su istakli da je postignut sporazum o vraćanju ambasadora u diplomatska predstavništva u Moskvi i Vašingtonu i planom da se započne sa radom na postižanju novog sporazuma o ograničenju nuklearnog naoružanja.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov američki kolega usvojili su danas i zajedničku deklaraciju o strateškoj nuklearnoj stabilnosti s ciljem da se spriječi nuklearni rat.

    Ipak, dvojica lidera izrazila su veoma različita mišljenja o teškim pitanjima u koja spadaju i nasumični sajber-napadi koji se izvode sa teritorije Rusije. Putin je ponovo insistirao na tome da Moskva nema nikakve veze sa sajber-napadima iako američke obavještajne strukture tvrde suprotno.


    Bajden je naglasio da je Putina jasno upozorio da će ukoliko Rusija prekorači crvene linije i npr. izvrši napade na vitalne dijelove američke infrastrukture, njegova administracija odgovoriti i “posljedice tog odgovora će biti poražavajuće”.

    Predsjednik SAD Džo Bajden rekao je da su se on i ruski predsjednik Vladimir Putin saglasili da se nastave razgovore o čuvanju određenih dijelova ključne infrastrukture van domašaja sajber-napada.

    Bajden je najavio da će se dodatno razgovarati i o potrazi za izvršiocima nasumičnih sajber-napada i preložio da se 16 elemenata ključne infrastrukture, uključujući energetski sektor i vodosnabdevanje, zaštite od takvih diverzija.

    Iako se odnosi pogoršavaju od kako je Bajden u januaru stupio na dužnost oba lidera su potvrdila da su razgovori bili konstruktivni.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je ocijenio da tokom tročasovnih razgovora nije bilo “neprijateljskih tonova” i podsjetio da je pitanje ljudskih prava bilo jedna od tema, kao i da je Bajden izrazio zabrinutost za sudbinu ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog.

    Govoreći o kritikama na račun gušenja opozicije u Rusiji predsjednik Putin je predočio da ne želi da vidi pobunu u Rusiji kao onu na Kapitol hilu u januaru, niti događaje kakvi su doveli do organizovanja pokreta “Crni životi su važni”.

    On je ukazao na sve slične događaje u SAD i podsjetio na odgovor američkih snaga bezbjednosti tokom upada nezadovoljnih pristalica Trampa na Kapitol hil.

    Iako je izrazio sumnju da bi se odnosi SAD i Rusije uskoro mogli vratiti u ravnotežu, Putin je sugerisao da je Bajden iskusan političar s moralnim vrijednostima i neko s kim bi se moglo sarađivati.

    – Sastanak je zapravo bio vrlo efikasan, raspravljali smo o suštinskim pitanjima i na veoma određen način. Cilj je bio da se postigne ruzultat, a jedan od njih je i da se prošire granice povjerenja – rekao je Putin i posebno istakao da je predsjednik Bajden prihvatio da se nastave pregovori na novom sporazumu o kontroli nukleranog naoružanja nakon što postojeći sporazum Novi START prestane da važi 2026. godine.

    Putin je na konferenciji za novinare nakon susreta sa Bajdenom komentarisao raniju reakciju američkog predsjednika koji je potvrdno odgovorio kada je upitan da li smatra da je Putin “ubica”.

    – Uzmimo primer Avganistana. U samo jednom napadu je ubijeno 120 ljudi na jednom vjenčanju. Hajde da pretpostavimo da je to bila greška, jer takve stvari se događaju. Ali šta da kažemo na ubijanje ljudi u Iraku iz helikoptera ili dronova koji su očigledno civili. Šta je to? Ko je odgovoran za to? Ko je ubica – upitao je Putin.

    Mediji su zabilježili tokom kratkog zajedničkog forografisanja dvojice lidera pred početak ražgovora u vili La Granž na Ženevskom jezeru da govor tijela Putina i Bajdena nije odavao naročitu naklonost.

    Ipak, nakon višemjesečne oštre retorike iz Moskve i Vašingtona i uzajamnih optužbi, Putin i Bajden su se rukovali prije početka sastanka.

    Samit u Ženevi pratio je veliki broj novinara i medijskih kuća, a gotovo svi portali prenosili su konferencije uživo i izvještavali iz munuta u minut.

    Nakon sastanka u Ženevi, Putin se vratio u Moskvu, a Bajden u Vašington.