VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Ispred Pentagona ubijeni policajac i napadač

    Ispred Pentagona ubijeni policajac i napadač

    Tokom današnje pucnjave na autobuskoj okretnici kod zgrade Pentagona u Vašingtonu, jedan oficir policije Pentagona je na smrt izboden nožem, a najmanje jedna osoba je pogođena tokom pucnjava, potvrdila su dva dobro upućena anonomna izvora.

    U izvještaju AP se navodi da je napadač “ubijen na licu mjesta”, da su zgrada i okolina Pentagona više od jednog sata bili pod blokadom, kao i da je do pucnjave došlo ispred same zgrade ministarstva odbrane SAD, na okretnici gradskih autobusa sa koje hiljade zaposlenih u Pentagonu ulaze na posao, prenijeli su ranije američki mediji.

    Vozila metroa i autobusi po naređenju do daljeg zaobilaze Pentagon zbog policijske istrage.

  • Ostvaren Bidenov cilj: U SAD-u jednom dozom vakcinisano 70 posto stanovništva

    Ostvaren Bidenov cilj: U SAD-u jednom dozom vakcinisano 70 posto stanovništva

    U Sjedinjenim Američkim Državama je ostvaren cilj administracije predsjednika Joea Bidena, a to je da najmanje 70 posto odraslog stanovništva bude vakcinisano najmanje jednom dozom vakcine protiv koronavirusa.

    Namjera je bila da se ovaj cilj ostvari do 4. jula kada se u ovoj zemlji obilježava Dan nezavisnosti. Ovakav cilj je postavljen jer se pretpostavlja da najmanje 70 posto stanovništva mora biti vakcinisano kako bi postojao kolektivni imunitet.

    Kako je objavila agencija Associated Press (AP), u Bijeloj kući nisu imali razlog za zadovoljstvo jer su sada suočeni sa novim problemom, a to je kako reagovati na skepticizam dijela društva prema vakcinama. To je posebno izraženo u južnim, ruralnim i konzervativnim krajevima zemlje.

    Vlast je bila zacrtala i to da do 4. jula u potpunosti bude imunizirano 165 miliona Amerikanaca. Međutim, to se još nije desilo, tj. potrebno je da se vakciniše još 8,5 miliona ljudi da bi se to ostvarilo.

    Podsjećamo, Biden je prošle sedmice pozvao centralnu i lokalne vlasti da ponude po 100 dolara svakom ko se vakciniše.

  • Bajden traži da se novovakcinisani nagrade sa 100 dolara

    Bajden traži da se novovakcinisani nagrade sa 100 dolara

  • SAD završavaju eru rata protiv terorizma

    SAD završavaju eru rata protiv terorizma

    Nakon povlačenja iz Avganistana, Džozef Bajden je rešio da okonča borbena dejstva u Iraku i okreće se rivalstvu s Kinom

    Sjedinjene Države će do kraja godine završiti borbene operacije u Iraku, saopštio je američki predsednik Džozef Bajden, što je još jedna njegova značajna odluka u regionu nakon što je odlučio da povuče vojsku iz Avganistana.

    Bajden je obelodanio kraj ratovanja na prekjučerašnjem sastanku s iračkim premijerom Mustafom el Kadimijem u Beloj kući. Prema rečima šefa vašingtonske administracije, američke trupe se više neće uključivati u borbena dejstva, ali će ostati da obučavaju iračke snage, kojima će slati i obaveštajne podatke. Pentagon će biti tu i ako to bude zahtevala situacija sa sunitskom ekstremističkom milicijom Islamska država, dodao je Bajden.

    Kadimi je zadovoljan odlukom, pošto je pred dolazak u Vašington izjavio da više nema potreba da se američke trupe bore protiv Islamske države i da je iračka vojska sposobna da sama odbrani zemlju.

    Kako ocenjuje „Vašington post”, ovo je drugi značajan korak u američkom otklonu od ere koja je nastupila posle 11. septembra. Prva važna stvar dogodila se pre tri meseca, kad je Zapadno krilo objavilo kraj rata u Avganistanu, najdužeg rata u američkoj istoriji (trajao je 20 godina). Iako je rok 31. avgust, najveći broj američkih vojnika već je napustio Avganistan. Time je nastavljena politika bivšeg predsednika Donalda Trampa, koji je insistirao da se trupe vrate kući i u tom cilju postigao sporazum s talibanima.

    Okončavanje borbenih dejstava u Iraku i Avganistanu trebalo bi da znači kraj rata protiv terora, koji je Amerika vodila posle terorističkih napada na Njujork i Vašington 2001. To je i početak nove ere, koja će biti obeležena rivalstvom s Kinom, o čemu su otvoreno govorile i bivša i sadašnja administracija.

    Iako ne spori da Bliski istok ima sve manji značaj za SAD, „Njujork tajms” ocenjuje da Bajdenova politika prema Avganistanu i Iraku nije jednaka. Dok Pentagon iz Avganistana povlači sve trupe, isključujući oko 600 vojnika koji će štititi američku ambasadu u Kabulu, u Iraku ostaje svih 2.500 američkih vojnika. Njihova borbena uloga biće zamenjena savetodavnom, ali ipak ne napuštaju Irak. Dok je Bajden za Avganistan otvoreno kazao da više nije vredan ni ljudskih žrtava ni para, jer je Amerika tamo pobedila Al Kaidu, Irak je druga priča i to ne toliko zbog Islamske države, čiji se ostaci i dalje bore u Iraku i Siriji, koliko zbog Irana. Vašington ne želi da povuče trupe iz Iraka da bi sprečio jačanje iranske moći u ovoj zemlji i regionu. Zahvaljujući iračkim šiitima, iranska vlada utiče na prilike u Bagdadu, a Amerika pokušava da je zauzda pa Irak ostaje važna tačka sa koje će se Vašington suprotstavljati Teheranu. Kad je Tramp naredio likvidaciju iranskog generala Kasema Solejmanija, ta akcija je bila izvedena iz američke vojne baze u Iraku. Otkako je Bajden došao na vlast, proiranske milicije u Iraku 24 puta su napale američke vojnike, na šta je Pentagon triput uzvratio. Prema oceni pojedinih analitičara, situacija u kojoj Vašington proglašava kraj rata, ali zadržava trupe u Iraku, odgovara i američkoj i iračkoj vladi. Bajden može da tvrdi da smanjuje angažovanje na Bliskom istoku, što je u skladu sa željama američkog javnog mnjenja, dok se od iračkih vlasti očekuje da će se pohvaliti da su umanjile uticaj stranaca.

    Vlada u Bagdadu godinama se suočava sa zahtevom proiranskih političara da natera sve američke vojnike da napuste Irak, a premijer je pod još snažnijim pritiskom pred parlamentarne izbore u oktobru. Kadimi se nalazi između dve vatre, pa iako je pred put u SAD izjavio da „nema potreba za bilo kakvim stranim trupama na iračkom tlu”, ipak je dodao da američka vojska i dalje treba da obučava iračke trupe.

    Amerika je napala Irak 2003. i jednom se već odatle povlačila – 2011, kad je predsednik Barak Obama proglasio kraj rata. Tri godine kasnije, Islamska država osvajala je velike delove Iraka pa je na zahtev vlade u Bagdadu Obama vratio vojsku, koja je tamo ostala do danas.

  • SAD u cijelosti podržavaju mandat OHR-a i raduju se dolasku Christiana Schmidta

    SAD u cijelosti podržavaju mandat OHR-a i raduju se dolasku Christiana Schmidta

    Sjedinjene Američke Države u cijelosti podržavaju suštinsku ulogu i mandat Ureda visokog predstavnika, te se unaprijed raduju saradnji s dolazećim visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, rečeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD u BiH.

    “Mi dijelimo stavove koje je iznijela specijalna savjetnica Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida i ratnih zločina Alice Wairimu Nderitu da su počinioci zločina pojedinci, a ne društvo ili zajednica u cjelini, te da su lideri, politički, vjerski i oni unutar vođe zajednica, kao i prosvjetni radnici i mediji, odgovorni da vode put konstruktivnog dijaloga koji se temelji na povjerenju, poštovanju i dostojanstvu. Poštivanje svih žrtava, kao pitanje opšteprihvaćenih ljudskih prava, te odbijanje politizacije patnje, doprinijet će pomirenju, koje je potrebno da bi BiH krenula naprijed”, rečeno je.

    Dalje kažu da fokusiranje na ekonomske, antikorupcijske, te reforme iz oblasti vladavine prava koje će donijeti veći prosperitet, umjesto izolacije, te učiniti napredak na evropskom putu BiH, predstavlja najbolji način na koji političari mogu služiti svojim biračima.

    “U tom smislu, SAD u cijelosti podržavaju suštinsku ulogu i mandat Ureda visokog predstavnika, te se unaprijed radujemo saradnji sa dolazećim visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, kako bismo se, zajedno sa lokalnim akterima, angažirali na ispunjavanju kriterija 5+2, koji su neophodni za okončanje međunarodne supervizije u BiH, te pružili podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu koji je potvrdio suverenitet i teritorijalni integritet BiH kao jedinstvene nezavisne države, sa dva entiteta, tri konstitutivna naroda, građanima i ostalima”, rečeno je.

    Kako se ističe, zatvaranje Ureda visokog predstavnika ne bazira se na vremenskim rokovima, već na ispunjavanju zadatih kriterija koji su komplementarni pružanju podrške funkcionalnosti i stabilnosti, koje su također potrebne imajući u vidu perspektivu BiH u odnosu na EU. Stoga se i svi lokalni akteri moraju vrijedno zalagati za postizanje konsenzusa i vođenje dijaloga usmjerenog ka napretku BiH.

    “Samo uz učešće u radu svih nivoa vlasti, političari iz bilo kojeg entiteta mogu vratiti građanima nadu i izgraditi solidniju osnovu za ekonomski rast”, rečeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD u BiH.

  • Šef Pentagona zabrinut zbog povećanog broja samoubistava u Vojsci SAD-a

    Šef Pentagona zabrinut zbog povećanog broja samoubistava u Vojsci SAD-a

    Ministar odbrane SAD-a Lloyd Austin izjavio je kako podaci o porastu broja samoubistava unutar vojnih trupa SAD-a zabrinjavaju te je naglasio kako Ministarstvo odbrane ove države radi na tome da vojnicima omogući što kvalitetniji život.

    Prema podacima Ministarstva odbrane SAD-a, tokom 2020. godine 385 aktivnih vojnika ove države počinilo je samoubistvo što predstavlja nagli porast u odnosu na 326 slučajeva koje je Pentagon prijavio dvije godine ranije.

    “Duboko sam zabrinut zbog samoubistava. U ovom slučaju, i jedno samoubistvo je previše. Iako naporno radimo na uklanjanju svih problema u vojsci, još mnogo posla je pred nama”, rekao je Austin.

    Kako je saopćeno iz Ministarstva odbrane, od 30. decembra najmanje šest vojnika počinilo je samoubistvo na području Aljaske, a faktor koji je prije svega utjecao na ovakve događaje jeste stres, odnosno nepredvidljiva budućnost pred kojom se nalaze vojnici SAD-a.

    Jedan od vojnih zvaničnika u izjavi za USA Today izjavio je kako su zahtjevi vojnih zapovjednika prema vojnicima sve veći što svakako negativno utječe na psihičko stanje vojnika.

    “Trupe stacionirane na Aljasci nailaze na surove vremenske prilike, geografsku i socijalnu izolaciju, a često odlaze i na obuku. Vojnici se također suočavaju s visokim životnim troškovima kao i poremećajem spavanja”, prenosi The Guardian.

    Osim toga, navodi se kako je u područjima gdje su zabilježena samoubistva vojnika, naročito na Aljasci, zabilježena i povećana prodaja alkohola koji je postao dio svakodnevnice vojnika raspoređenih u ovom dijelu države.

    Zbog toga, vojni zapovjednici naredili su da se u vojnim bazama ograniči radno vrijeme prodavnica za prodaju alkohola.

    Američki vojni zvaničnici već nekoliko su puta posjetili vojne baze ove države na Aljasci te su obećali kako će donijeti značajne promjene usmjerene prije svega na poboljšanje kvaliteta života vojnika.

    “Čelnici su se obavezali da će poboljšati uslove u stanovima kao i teretanama koje će raditi 24 sata dnevno. Osnovni dnevni novčani dodaci za hranu povećat će se za 10 posto kako bi se omogućio kvalitetniji život američkim vojnicima”, navodi se.

  • Kina optužuje SAD za loše odnose

    Kina optužuje SAD za loše odnose

    Kina je danas optužila Sjedinjene Države za “zastoj” u odnosima između dvije zemlje i stvaranje “zamišljenog neprijatelja”, u trenutku kada je došla u posjetu Vendi Šerman, zamjenice državnog sekretara SAD.

    Šermanova je stigla u nedjelju u Kinu na rijetke, direktne razgovore koji će biti održani u gradu Tianžin, u trenutku kada se pogoršavaju odnosi između dvije najveće svjetske ekonomije, prenosi Rojters.

    “Odnosi između SAD i Kine se ne pomjeraju s mrtve tačke i suočeni su sa ozbiljnim poteškoćama”, ocijenio je zamjenik ministra spoljnih poslova Kine Ksie Feng tokom gostovanja na državnoj televiziji.

    Šermanova, čija je posjeta Kini u posljednjem trenutku dodata azijskoj turneji koja je inicijalno planirana posjetama Japanu, Južnoj Koreji i Mongoliji, trebalo bi da se sastane kasnije danas sa ministrom spoljnih poslova Vang Jijem, članom državnog saveta.

    Dan nakon što je Kina najavila da uvodi sankcije bivšem američkom ministru trgovine Vilburu Rosu i drugima, Vang je u subotu upozorio da Kina neće prihvatiti da Sjedinjene Države zauzmu “superiornu” poziciju u međusobnim odnosima.

  • “Hladan tuš” za milijardere: Amerika pooštrila kriterijume za dobijanje zvanja astronauta

    “Hladan tuš” za milijardere: Amerika pooštrila kriterijume za dobijanje zvanja astronauta

    SAD su pooštrile definiciju za astronauta što je na snove nekolicine milijardera, istraživača svemira, djelovalo kao hladan tuš.

    Nova, pooštrena pravila Federalne uprave za vazduhoplovstvo (FAA) nalažu da astronauti “moraju biti dio letačke posade i doprinositi bezbjednosti svemirskog leta”, što znači da američka administracija ne prepoznaje astronauta ni u Džefu Bezosu, ni u sir Ričardu Brensonu, prenosi BBC.

    Promjene propisa su objelodanjene prošlog utorka, u danu kada je osnivač Amazona Džef Bezos letio do ivice svemira raketom Blu Oridžin.

    Jedan od uslova da se neko kvalifikuje za komercijalnog astronauta je i da je letio na visini od najmanje 80 kilometara iznad površine Zemlje, što su postigli i Bezos, i Brenson. Ipak, novi propisi FAA nalažu da potencijalni astronauti moraju da “tokom leta demonstriraju aktivnosti koje su bile ključne za javnu bezbjednost ili su doprinijele bezbjednosti svemirskog leta i posade”.

    U saopštenju FAA se navodi da su novi propisi donijeti kako bi se zaštitila javna bezbjednost tokom komercijalnih svemirskih letova.

    Osim preko FAA, zvanje astronauta se može dobiti i od američke vojske ili od NASA.

  • Požari u Americi: Vatra sama pravi svoje vrijeme

    Požari u Americi: Vatra sama pravi svoje vrijeme

    Vreli, suvi vremenski uslovi nastavili su da šire požare širom Sjedinjenih Američkih Država.

    Vatra u Oregonu postala je toliko ogromna i intenzivna da je počela da sama pravi svoje vrijeme.

    Otkako je započeo 6. jula, požar u Oregonu – nazvan Butleg po obližnjem Butleg Springu – uništio je područje veće od Los Anđelesa – više od hiljadu kvadratnih kilometara, a gasi ga preko 2.000 vatrogasaca.

    Ovo je jedan od najvećih požara u istoriji Oregona i trenutno najveći u čitavim Sjedinjenim Državama. U Oregonu trenutno gori najmanje osam požara, a na nivou SAD ima ih preko 80 u 13 država.

    Dim i pepeo od požara Butleg visok je i do šest kilometara i zahvatio je 1.596 kvadratnih kilometara, a zadimljeno nebo od požara došlo je čak do Njujorka, čije su stanovnike ujutru dočekali pogled na crveno sunce na nebu i izmaglica.

    “Izmaglica ili dim koji vidite (u Njujorku i duž istočne obale) dolazi od šumskih požara na Zapadu”, rekao je “New York Timesu” meteorolog Džon Kistantelo, dodajući da izmaglica tokom ljeta u Njujorku “nije ništa novo”, odnoseći se na zagađenje vazduha, kojem su se sada pridodale čestice dima od požara.


    Do utorka popodne indeks kvaliteta vazduha je bio 170, daleko iznad prosjeka. Koncentracija zagađivačkih čestica PM2.5 bila je devet puta iznad preporučenog praga Svjetske zdravstvene organizacije.

    “New Yotk Times ” piše da je dim od požara Butleg prvi put stigao do Njujorka oko 15. jula.

    Najveći požar u Oregonu i SAD je tokom noći ponedeljak na utorak narastao je na preko 157.000 hektara, a 30 odsto je pod kontrolom, prenio je CNN.

    Požar Butleg istjerao je najmanje 2.000 ljudi iz njihovih domova u pretežno ruralnim područjima. Do sada je uništeno oko 160 objekata, ali srećom još nema prijava o smrtnim slučajevima.

    Vatrogasci Oregona rekli su da požar Butleg pokazuje “agresivno površno širenje sa pirokumulusnim razvojem”.

    Pirokumulusni oblaci formiraju se kad se vazduh naglo podigne gore usled ekstremne toplote od šumskih požara, kondenzujući i hladeći vlagu na česticama dima od vatre.

    Ti oblaci suštinski postaju svoja sopstvena oluja i mogu ih pratiti munje i snažni vetrovi.

    “Vatra je toliko velika i generiše toliko mnogo energije i ekstremne vreline da mijenja vrijeme. Obično vrijeme predviđa šta će vatra da uradi, ali u ovom slučaju vatra predviđa šta će vrijeme da uradi”, objasnio je Markus Kaufman, portparol državnog Ministarstva šumarstva.


    Duga suša samo dodatno raspiruje uslove požara, a Kaufman predviđa da će ogromni plamen nastaviti da raste.

    Požari su podstaknuti nedavnim talasom vrućine i jakim vetrovima.

    Klimatska kriza dovela je do toga da su smrtonosniji i destruktivniji šumski požari postali nova realnost, ističe CNN.

    Klimatske promjene povećavaju rizik od toplog, suvog vremena koje podstiče i jača požare. Svijet se već zagrijao za oko 1,2 stepeni Celzijusa od početka industrijske ere, a temperature će nastaviti da rastu ukoliko svjetske vlade ne učine korake da smanje emisije štetnih gasova.

    “Apsolutno nema sumnje da se klimatske promjene odvijaju pred našim očima”, rekla je guvernerka Oregona Kejt Braun na konferenciji za štampu, prenio je “Blic”.

    “Prije nekoliko nedjelja vidjeli smo toplotnu kupolu. Nažalost, tada smo izgubili mnogo stanovnika Oregona. U februaru smo imali razorne ledene oluje. Preko pola miliona ljudi ostalo je bez struje prošle jeseni. Imamo požare bez presedana”, istakla je.

    Većina američkog Zapada je pod alarmom zbog prijetnje od požara, sa više od 3,5 miliona ljudi koji su primili “crvenu zastavicu”, upozorenje da se kritični uslovi požara ili odvijaju trenutno ili će ubrzo.

    CNN navodi da će temperature u regionu ostati 10 stepeni iznad normalne tokom sledećih 48 sati.

    Postoji i mogućnost suvih oluja, rekao je meteorolog Majkl Gaj. Sporadična kiša je moguća u planinskim dijelovima, ali to neće mnogo značiti u borbi protiv požara.


    Satelitske slike koje je objavila Nacionalna agencija za okean i atmosferu (NOAA) pokazuju dim od požara na zapadu Kanade i planinskom regionu američkog zapada.

    Požar Butleg samo je jedan od najmanje osam koji gore u Oregonu, kao i jedan od 83 koji plamte širom 13 država SAD, prema podacima Nacionalnog međuagencijskog požarnog centra.

    Požari su takođe rasli sa obje strane kalifornijske Sijere Nevade. U okrugu Alpine, takozvanim kalifornijskim Alpima, požar Tamarak je izazvao evakuaciju nekoliko zajednica i proširio se na 158 kvadratnih kilometara. Požar Diki, u blizini mjesta smrtonosne vatre Paradajs, bio je na više od 163 kvadratnih kilometara i prijetio je malim zajednicama u regionu doline Fedr River.

    CNN piše da je teška suša u kombinaciji sa ljudski uzrokovanom klimatskom krizom podstakla sezonu požara koji u Kaliforniji ove godine spržili tri puta veću površinu u odnosu na prošlogodišnji rekord.

    Kalifornija je najgoru sezonu požara zabilježila 2020, sa oko 1,6 miliona hektara izgorenog zemljišta. Vatrogasna služba je u ponedjeljak saopštila da je preko 5.000 požara progutalo skoro 60.000 hektara površine, što je za 42.000 ha veće u odnosu na isti period prošle godine.

    “Iako su šumski požari prirodan dio kalifornijskog pejsaža, sezona požara u Kaliforniji i širom Zapada počinje ranije i završava se kasnije svake godine. Klimatske promjene se smatraju glavnim motorom ovog trenda”, saopštili su iz vatrogasne službe.

    Ove godine je uništeno ili oštećeno 119 objekata, ali nema prijavljenih smrti, dok je prošle godine uništeno 10.000 objekata, a umrlo je 33 ljudi. Od januara je u Kaliforniji bilo 4.991 požar, uglavnom usljed ekstremno toplih i suvih uslova, prenio je CNN.

    O katastrofalnom stanju svjedoče i satelitske slike jezera Šasta, najvećeg rezervoara Kalifornije koje je sada na oko 35 odsto svog kapaciteta. Fotografije iz svemira američke agencije NASA pokazuju koliko je dramatično opao nivo vode u odnosu na 2019. “Los Angeles times” navodi da je i nivo vode u jezeru Orovil takođe opao u istom periodu.

    Požari i suvi uslovi su doveli dotle da je guverner Kalifornije Gevin Njusam zatražio od stanovnika da smanje potrošnju vode za 15 odsto. Takođe je proglasio regionalno vanredno stanje usljed suša u 50 kalifornijskih okruga, što je otprilike 42 odsto populacije, prenio je “Blic”.

    U susjednoj Kanadi, preko 150 novih požara izbilo je samo protekle nedjelje, prema kanadskim požarnim centrima. Do sada je zabilježeno više od 4.3000 požara. Samo u Britanskoj Kolumbiji vatrogasci se bore sa stotinama požara, a u utorak je provincija proglasila vanredno stanje, prenio je BBC.

    Izdato je i zdravstveno upozorenje zbog dima koji se raširio na skoro 2.000 kilometara širom nacije. Stariji, djeca i srčani bolesnici su savjetovani da smanje izlaske i piju više vode dok ne prođe dim.

    “Vinipeg miriši na logorsku vatru”, “tvitovao” je jedan novinar. “Nikad nisam vidio ovakav dim u čitavom svom životu”.

    U Kanadi trenutno gori skoro 800 požara, a nema znakova da će biti kiše u prognozama za zapadne provincije. Stručnjaci su rekli BBC-u da je zbog višegodišnjih suša potencijal za istorijsku sezonu požara u Sjevernoj Americi porastao “do neba”.

  • SAD i Njemačka postigle sporazum kojim će biti omogućen završetak plinovoda “Sjeverni tok 2”

    SAD i Njemačka postigle sporazum kojim će biti omogućen završetak plinovoda “Sjeverni tok 2”

    Prema zvaničnicima iz Berlina i Washingtona, Sjedinjene Američke Države i Njemačka postigle su sporazum kojim se dopušta dovršetak ruskog plinovda, koji očekuju da će sporazum objaviti u srijedu, čime će se okončati godine napetosti između dva saveznika.

    Bidenova administracija će se odreći dugogodišnjeg protivljenja Washingtona plinovodu Sjeverni tok 2, što predstavlja promjenu američkog stava. Time su završavena višegodišnja nagađanja o sudbini projekta. Njemačka će se prema sporazumu složiti da će pomoći Ukrajini u energetskim projektima i diplomaciji.

    Američki zvaničnici u prethodne dvije predsjedničke administracije usprotivili su se Sjevernom toku 2 iz straha da će to pojačati ekonomski i politički utjecaj Moskve u Evropi. Plinovod će Kremlju omogućiti da poveća evropsku zavisnost o ruskom prirodnom plinu, a zatim ga koristiti za ucjenu američkih saveznika, rekli su kritičari. Takve optužbe Rusija je odbacila.

    Predsjednik Biden, tražeći tješnje veze s Evropom, a posebno s Berlinom, odrekao se američkih sankcija protiv ruske kompanije Nord Stream 2 AG, registrovane u Švicarskoj, i njenog izvršnog direktora u maju, što je nagovijestilo promjenu američkog stava.

    Zvaničnici su kazali da se Biden nastavlja protiviti naftovodu i smatra ga potezom Kremlja da proširi svoj utjecaj na druge, međutim, savez s Evropom je najučinkovitiji način da se suprotstavi Moskvi.