VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Peking: Američki brod ilegalno ušao u kineske vode, narušen suverenitet Kine

    Peking: Američki brod ilegalno ušao u kineske vode, narušen suverenitet Kine

    Brod američke mornarice ilegalno je ušao u vode pored Drugog Tomasovog grebena, saopštila je kineska vojska. Radi se o spornom atolu u Južnom kineskom moru u blizini kojeg je nedavno bilo nekoliko pomorskih incidenata, prenosi Rojters.

    “SAD su ozbiljno narušile regionalni mir i stabilnost”, izjavio je portparol kineskog Južnog sektora operacija, dodajući da su SAD poremetile Južno kinesko more i narušile suverenitet Kine.


    Portparol kineske vojske rekao je da je američki brod nadgledan i praćen i da su kineske trupe u sektoru sve vrijeme u stanju pripravnosti da odlučno brane nacionalni suverenitet.

    Američka mornarica je saopštila da je ratni brod USS “Gabrijel Gifords”, priobalni borbeni brod, izvodio rutinske operacije u međunarodnim vodama u Južnom kineskom moru, u skladu sa međunarodnim pravom.

    “Svakog dana 7. flota SAD operiše u Južnom kineskom moru, kao što je to činila decenijama. Ove operacije pokazuju da smo posvećeni održavanju slobodnog i otvorenog Indo-pacifičkog regiona”, dodaje se u saopštenju američke mornarice.


    Kako su istakli, neće odustati od toga “da nastavimo da radimo zajedno sa našim saveznicima i partnerima u podršci našoj zajedničkoj viziji slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika”.

    Kako navodi Rojters, Kina je u sporovima sa nekoliko svojih susjeda oko svojih zahtjeva na teritorijalne vode u Južnom kineskom moru. Posljednjih mjeseci Kina je imala nekoliko incidenata sa filipinskim brodovima i protestovala je zbog američkih brodova koji patroliraju spornim područjima.

    Filipinska obalska straža je u nedjelju rasporedila dva svoja broda u Južnom kineskom moru nakon “alarmantnog” porasta broja brodova kineske pomorske policije unutar ekskluzivne ekonomske zone zemlje.

  • SAD će zaustaviti Putina?

    SAD će zaustaviti Putina?

    Sjedinjene Države ne nameravaju da dozvole Rusiji da pobedi u Ukrajini i spremne su da i dalje pomažu Kijevu isporukama vojne pomoći.

    To je izjavio je šef Pentagona Lojd Ostin.

    “Nećemo dozvoliti palestinskom pokretu Hamas ili ruskom predsedniku Vladmiru Putinu da pobede. Nećemo dozvoliti našim neprijateljima da nas podele ili oslabe”,rekao je Ostin na Forumu o odbrani koji je nedavno održan u Kaliforniji.

    Ostin je za specijalnu operaciju ruske vojske u Ukrajini rekao da je „izazov za saveznike u NATO“ i da će ishod borbe odrediti globalnu bezbednost u narednim decenijama.

    On je dodao da je za 50 odsto povećano finansiranje proizvodnje municije u Americi zbog potreba Ukrajine i da je u vreme administracije Džozefa Bajdena proizvodnja artiljerijske municije porasla četiri puta.

  • Istraga o opozivu Bajdena: Približava li se formalno glasanje

    Istraga o opozivu Bajdena: Približava li se formalno glasanje

    Predsjedavajući američkog Predstavničkog doma Mike Johnson signalizirao je u subotu da se republikanci približavaju formalnom glasanju za pokretanje istrage o opozivu predsjednika Joe Bidena.

    Johnson smatra da republikanci u Predstavničkom domu imaju glasove da pokrenu zvaničnu istragu o opozivu predsjednika Joea Bidena, insistirajući da je takav potez “postao neophodan korak”.

    U nastupu zajedno sa zastupnicom Elise Stefanik, Johnson je na Fox News-u rekao da planira glasati o opozivu.

    “Elise i ja smo dva puta služili u timu odbrane Donalda Trumpa za opoziv, kada su ga demokrate koristile u drske, stranačke političke svrhe. Osuđivali smo njegovu upotrebu. Ovo je veoma različito. Zapamtite, mi smo tim za vladavinu zakona. Moramo to da uradimo veoma metodično”, rekao je on.

    Johnson je tvrdio da je Bijela kuća zamjerala tri odbora Predstavničkog doma predvođena GOP-om koji su vodili istragu o opozivu – pravosuđe, nadzor i načini i sredstva.

    “Spriječavaju najmanje dva do tri svedoka (Ministarstva pravde) da se jave i zadržavaju hiljade stranica dokaza. Dakle, formalno glasanje o opozivu će nam omogućiti da pređemo na sljedeći neophodan korak. I mislim da je to nešto što moramo učiniti u ovom trenutku”, mišljenja je Johnson.

    Dodao je da misli da će njegova stranka imati dovoljno glasova da pokrene istragu o opozivu i da ne očekuje nikakvu podršku demokrata.

    Bijela kuća, koja je napore republikanaca u istrazi o opozivu okarakterisala kao “nelegitimne”, nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar u subotu.

    Republikanci su u petak napustili sastanak zatvorenih vrata, te naznačili da bi Dom mogao glasati za formalno odobrenje istrage o opozivu predsjednika već sljedeće sedmice.

    Predsjedavajući nadzornog odbora Predstavničkog doma James Comer, koji je optuživao porodicu Biden da se bavi sumnjivim poslovnim praksama, rekao je da će rukovodstvo GOP-a odrediti vrijeme glasanja, te da on to želi “prije” nego kasnije.

    Nadzorni odbor je saopštio da je pribavio finansijsku dokumentaciju koja, kako se navodi, pokazuje da su članovi porodice Biden osnovali više od 20 lažnih kompanija. Te kompanije su, tvrdi vijeće, bile dio nastojanja da se prikriju plaćanja stranih protivnika.

    Zastupnik Bijele kuće Richard Sauber osudio je pozive kao “neopravdane”, napisavši u pismu da su “zahtjevi poslani uprkos činjenici da su, nakon godinu dana istrage, obimni zapisi i svjedočenja desetina svjedoka opovrgli vaše neosnovane navode o predsjedniku”.

  • Bivša pripadnica jedinice “Zulfikar” uhapšena u SAD

    Bivša pripadnica jedinice “Zulfikar” uhapšena u SAD

    Bivša pripadnica jednicie “Zulfikar” takozvane Armije BiH Nada Radovan Tomanić /51/ uhapšena je u SAD prema optužbama da je lagala da bi dobila američko državljanstvo, a za vrijeme oružanog sukoba u BiH učestvovala je u fizičkom i psihičkom zlostavljanju zarobljenih Srba, a objavilo je Ministarstvo pravosuđa.

    Prema optužnici, ona je služila u Specijalnoj jedinici takozvane Armije BiH “Zulfikar” tokom oružanog sukoba u BiH devedesetih godina.

    • Zajedno sa drugim vojnicima specijalne jedinice “Zulfikar”, Tomanićeva je navodno učestvovala u fizičkom i psihičkom zlostavljanju zarobljenika Srba u BiH na osnovu njihove etničke pripadnosti, vjere i pripadnosti određenoj društvenoj grupi – navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Ministarstva pravde SAD.

    U optužnici je istaknuto da se Tomanićeva prilikom podnošenja zahtjeva za naturalizaciju lažno predstavila da nikoga nije progonila zbog vjeroispovijesti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političkog mišljenja i da nikada nije počinila krivično delo za koje nije uhapšena.

    • Nada Tomanić uživa privilegije američkog državljanstva više od 10 godina, privilegije koje je navodno stekla laganjem da bi prikrila kršenja ljudskih prava koje je počinila u BiH – rekla je vršilac dužnosti pomoćnika državnog tužioca Nikol M. Argentijeri iz Kriminalističkog odjeljenja Ministarstva pravde.

    Ona je naglasila da će Ministarstvo energično provoditi zakone o imigraciji da bi osiguralo da SAD ne služe kao sigurno utočište za progonitelje.

    Tomanićeva se tereti po dvije tačke za nezakonito pribavljanje naturalizacije. Ako bude proglašena krivom, prijeti joj maksimalna kazna od 10 godina zatvora po svakoj tački. Osuda bi takođe rezultirala automatskim oduzimanjem američkog državljanstva.

  • Blinken: Želimo pomoći zapadnom Balkanu

    Blinken: Želimo pomoći zapadnom Balkanu

    Državni sekretar SAD Entoni Blinken izjavio je danas da se na sastanku ministara spoljnih poslova članica NATO u Briselu razgovaralo i o tome kako povećati pomoć pri pružanju podrške evroatlantske budućnosti zapadnog Balkana.

    On je na Tviteru napisao da je NATO alijansa jedinstvena.

    “Tokom sastanka ministara spoljnih poslova pokrili smo mnogo toga – od naših očekivanja na Vašingtonskom samitu sljedeće godine, preko načina na koje možemo da produbimo naše partnerstvo sa Ukrajinom, do toga kako možemo da pomognemo u podršci evroatlantskoj budućnosti zapadnog Balkana”, napisao je on.

  • Iz Amerike saopštili: Poznato kada je kraj rata u Ukrajini?

    Iz Amerike saopštili: Poznato kada je kraj rata u Ukrajini?

    Ruski predsednik Vladimir Putin neće sklopiti mir u Ukrajini pre objavljlivanja rezultata američkih izbora , saopštio je visoki američki zvaničnik.

    “Očekujem da Putin neće sklopiti mir ili bar ne u značajnoj meri, pre nego što vidi rezultate naših izbora”, rekao je zvaničnik, koji je želeo da ostane anoniman, preneo je Rojters.

    Američki izbori zakazani su za novembar sledeće godine.

    On je dodao da je alijansa ponovila da će nastaviti da podržava Ukrajinu, iako zna da je malo verovatno da će mirovni sporazum u narednoj godini biti postignut.

    Rojters navodi da je neimenovani američki zvaničnik izneo ovu ocenu usred zabrinutosti da bi potencijalna pobeda bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa mogla da preokrene podršku Zapada Kijevu.

  • Sjeverna Koreja tvrdi da je njen špijunski satelit napravio detaljne snimke Bijele Kuće i Pentagona

    Sjeverna Koreja tvrdi da je njen špijunski satelit napravio detaljne snimke Bijele Kuće i Pentagona

    Sjeverna Koreja tvrdi da je njen nedavno lansirani satelit poslao detaljne slike Bijele kuće, Pentagona i američkih nuklearnih nosača aviona koje je vidio vođa režima Kim Jong-un.

    Postojanje fotografija nije nezavisno potvrđeno, a stručnjaci kažu da je prerano utvrditi funkcionira li špijunski satelit Malligyong-1 ispravno, sedam dana nakon lansiranja.

    U utorak je državna novinska agencija KCNA rekla da je Kim Jong-un, koji je promatrao lansiranje, a zatim ugostio banket za naučnike i radnike svemirskog programa, pogledao fotografije dvije lokacije američke vlade koje su snimljene u ponedjeljak kasno navečer.

    Satelit je također snimio fotografije američke mornaričke baze, brodogradilišta i aerodroma u Virginiji, rekla je KCNA, dodajući da slike sadrže četiri američka nuklearna nosača aviona i britanski nosač aviona.

    Režim u Pjongjangu nastojat će izvući maksimalnu propagandnu vrijednost iz lansiranja prošlog utorka, koje je odmah izazvalo osudu Washingtona i podiglo napetosti duž teško naoružane međukorejske granice.

    Sjeverna Koreja je također tvrdila da je satelit snimio fotografije vojnih postrojenja u Južnoj Koreji, kao i američki pacifički teritorij Guam i država Havaji. Nijedna od slika nije javno objavljena.

    Vojni dužnosnici u Južnoj Koreji kažu da vjeruju da je Malligyong-1 ušao u orbitu, ali do sada nisu mogli reći je li sposoban snimati i slati slike iz svemira.

    Špijunski satelit, za koji se smatra da je nastao uz rusku tehnološku pomoć, izazvao je ljutite scene u Vijeću sigurnosti UN-a u ponedjeljak.

    Sankcije UN-a odnose se na sjevernokorejske satelite jer sadrže zabranjenu tehnologiju koja se koristi u režimskom programu balističkih projektila.

    “DNRK je jasno stavila do znanja svoje motive”, rekla je vijeću ambasadorica Washingtona pri UN-u, Linda Thomas-Greenfield, koristeći službeni naziv Sjeverne Koreje Demokratska Narodna Republika Koreja.

    “DNRK nesramežljivo pokušava unaprijediti svoje sisteme za isporuku nuklearnog oružja testiranjem tehnologije balističkih projektila čime jasno krši rezolucije ovog vijeća. Ovo bezobzirno nezakonito ponašanje prijeti svim susjedima DNRK-a i svim državama članicama”, kaala je ona.

    U rijetkom pojavljivanju u Vijeću sigurnosti, ambasador Sjeverne Koreje pri UN-u, Kim Song, optužio je kritičare za licemjerje. “Nijedna druga nacija na svijetu nije u tako kritičnom sigurnosnom okruženju kao DNRK”, rekao je Kim. “Jedna zaraćena strana, Sjedinjene Države, prijeti nam nuklearnim oružjem.

    “Legitimno je pravo za DNRK kao drugu zaraćenu stranu da razvija, testira, proizvodi i posjeduje sisteme oružja ekvivalentne onima koje Sjedinjene Države posjeduju ili razvijaju.”

    Također je ismijao američke kritike da se satelitska tehnologija koristi za poboljšanje raketnih sposobnosti Sjevera, pitajući je li Washington lansirao vlastite satelite “katapultom”.

    Južnokorejski obavještajni dužnosnici rekli su kako vjeruju da je Rusija pomogla Sjeveru da lansira Malligyong-1 u zamjenu za municiju za rat u Ukrajini.

  • Vašington i Berlin “guraju” Kijev u pregovore

    Vašington i Berlin “guraju” Kijev u pregovore

    SAD i Njemačka tajno pokušavaju da prisile ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da pregovara sa Rusijom, piše list “Bild”.

    Pozivajući se na neimenovane izvore list navodi da Vašington i Berlin smanjuju isporuke oružje u nadi da će Kijev shvatiti da ne može povratiti izgubljene teritorije.

    List, takođe, ističe da Berlin i Vašington daju Kijevu količinu oružja dovoljnu samo da drže liniju, ali ne i da vrate izgubljene teritorije.

    “Bild” navodi, pozivajući se na “Vladine krugove”, da Njemačka sada pokušava da stavi Ukrajinu u “strateški dobru pregovaračku poziciju” radi eventualnih razgovora sa Rusijom. Ovaj stav dijele i SAD, ističe list.

    Međutim, kako navodi “Bild”, nijedna zemlja neće otvoreno gurati Kijev ka dijalogu. Umjesto toga, Vašington i Berlin navodno koriste kao svojevrsnu polugu svoju poziciju dva najvećih snabdjevača oružjem.

    Plan je da se Ukrajini obezbijedi dovoljno naoružanja da zadrži trenutnu liniju fronta, ali ne i da napravi bilo kakav značajan prodor.

    Izvor iz Vlade je rekao da se očekuje da će ovo navesti Zelenskog do zaključka da njegova zemlja ne može da pobijedi u vojnom smislu, već da treba da pregovara o miru sa Rusijom, prenosi “Srna”.

    Takođe, list ističe da zapadne sile imaju “plan B”, koji predviđa zamrzavanje neprijateljstava bez ikakvog formalnog mirovnog sporazuma između Moskve i Kijeva.

  • Tramp se vjerovatno vraća, ali Evropa ima rješenje

    Tramp se vjerovatno vraća, ali Evropa ima rješenje

    S obzirom da su Džo Bajden i njegov prethodnik međusobno sve bliži u predizbornim anketama, Evropa se sve više privikava na mogućnost da će Donald Tramp ponovo useliti u Bijelu kuću. A priprema za mogući Trampov novi mandat, nešto je što zaokuplja mnoge evropske umove, piše “Politico” u tekstu pod naslovom “Evropa bi trebala ponuditi Trampu dogovor u vezi Ukrajine koji on ne može odbiti”.

    Kako sada stvari stoje, Evropu najviše brine mogućnost da bi republikanski radikal mogao prestati slati pomoć Ukrajini. Republikanci u Kongresu već sada blokiraju 24 milijarde dolara nove pomoći Ukrajini, a od Hamasovog masakra 7. oktobra mnogi smatraju da bi slanje vojne pomoći Kijevu moglo potkopati ratne napore Izraela.

    U isto vrijeme, evropski čelnici ne gaje nikakve iluzije: u kratkom roku, Evropa ne može zamijeniti svo oružje, obavještajne podatke i diplomatsku podršku koju sada Kijev dobija od SAD-a.

    Ali ono što Evropa ima jeste novac – a upravo to bi mogao biti ključan argument koji bi uvjerio republikance da ostanu uz Ukrajinu.

    Tramp je, s vremena na vrijeme, začuđujuće iskren. U intervjuu kojeg je dao ovog proljeća, kad je utvrdio da bi zaustavio rat Rusije protiv Ukrajine u roku od 24 sata, bivši je predsjednik odbio reći čijoj se pobjedi nada: Kijeva ili Moskve. Umjesto toga je odgovorio: “Znate šta ću vam reći? Reći ću sljedeće. Želim da Evropa dâ više novca. Oni misle da smo mi gomila budala. Trošimo 170 milijardi dolara na neku daleku zemlju, a oni su prve komšije i troše 20. Mislim da to tako neće ići.”

    Bilo kako bilo, kritikovanje “vječnih ratova” u Americi je uvijek donosilo glasove, ali za Trampa je ukrajinska računica prvenstveno finansijska. “Ne moram vjerovati u Feng Šui, radim to jer mi donosi novac”, rekao je jednom čovjek koji je svoje hotele uredio prema praksi harmoničnog dizajna.

    I poput načela Feng Šuija, Trampa takođe nije briga za sigurnosni poredak u Evropi. Ali ipak bi mogao doći u iskušenje ako mu se to učini unosnim.

    Kao predsjednik, Tramp je u početku izražavao skepticizam prema isporuci oružja Ukrajini sve dok ga njegovi saradnici nisu uvjerili da bi izvoz oružja bio unosan za američku industriju i da bi Kijev sve to platio.

    Ista logika motivisala je i njegovo razmišljanje o gasovodu Sjeverni tok 2. Dok se većina američkih čelnika protivila gasovodu jer bi potkopao sigurnost Ukrajine, Trampovo protivljenje bilo je uglavnom motivisano željom da Evropa kupi američki LNG, a ne da finansira Moskvu.

    Stoga bi Evropa trebala iskoristiti ovaj fokus na novcu kako bi osigurala pomoć Ukrajini i najavila da će u idućim godinama kupiti mnogo američkog oružja koje će poslati Kijevu. To bi pomoglo Ukrajini, pomoglo bi Evropi, a pomoglo bi i na zaradu fokusiranom Trampu koji bi uvidio da tu postoji računica.

    Da pokrije američku podršku Ukrajini, Evropa bi morala dati otprilike 45 milijardi evra godišnje. To je 0.3 odsto BDP-a Evropske unije, ili otprilike razlika između NATO-vog cilja od 2 odsto i onoga što je Njemačka stvarno potrošila na odbranu u posljednje dvije godine.

    A paket dugoročne kupnje oružja obavezao bi republikance na podršku Ukrajini. Ni Tramp ni ukrajinski skeptici u Kongresu vjerovatno ne bi otkazali ugovore koje finansira EU, a koji podržavaju američku industriju. U međuvremenu, Ukrajina bi dobila višegodišnju garanciju da će dobiti oružje koje joj treba.

    Transatlantska diplomatija kojoj je u prvom planu samo zarada može se činiti grubom, ali to nije ništa novo. Tokom Zalivskog rata 1991., na primjer, Njemačka je odbila poslati jedinice da se pridruže koaliciji koja je tjerala Irak iz Kuvajta i umjesto toga odlučila dati doprinos od 17 milijardi tadašnjih njemačkih maraka.

    Ako Tramp u novembru iduće godine zaista pobijedi, Brisel će se ionako morati posve okrenuti razgovoru o novcu. Postoji nekoliko ključnih razloga zbog kojih bi to bilo dobro učiniti preventivno.

    Kao prvo, to bi signaliziralo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da se zapadna podrška Ukrajini neće smanjiti. Što prije Kremlj shvati da ne može pobijediti odugovlačenjem, to bolje.

    Čak i ako Bajden bude ponovno izabran, republikanci će vjerovatno na kraju imati kontrolu u barem jednom američkom zakonodavnom domu. Dakle, Evropi će trebati podrška republikanaca i bez Trampa.

    I konačno, Evropu muči ratni zamor. Ankete pokazuju da podrška Ukrajini opada, što znači da bi evropski čelnici trebali djelovati sada, dok za to imaju političku snagu i javnu podršku.

    Jedne ljetne večeri na terasi kafića u Parizu, jedan je američki turista pitao pušače za susjednim stolom koliko mora platiti da ugase cigarete. Jedan od njih mu je potpuno šokiran odgovorio: “Ovo je Europa! Ovdje ne možete baš sve kupiti!”

    Ali da bi Evropa vezala SAD uz Ukrajinu, ipak će biti potrebno postaviti pitanje “koliko to košta”?

    Bez obzira na ishod predsjedničkih izbora 2024., za Evropu bi bilo dobro da ne stavi sva svoja jaja u američku košaru i da ojača vlastite odbrambene sposobnosti i industrije, prenosi “Jutarnji”. Ali potrebe Ukrajine su kratkoročne. Veliki višegodišnji paket za kupovinu oružja proizvedenog u SAD-u za Ukrajinu stoga bi bio velika investicija u evropsku sigurnost.

    Bila bi to ponižavajuća ponuda. Ali to bi bilo nešto što Tramp ne bi mogao odbiti, navodi “Politico”.

  • Vašington očekuje nova oslobađanja talaca

    Vašington očekuje nova oslobađanja talaca

    Američki predsjednik Džo Bajden rekao je da SAD očekuju da će palestinski pokret Hamas osloboditi dodatni broj izraelskih talaca u narednih nekoliko dana.

    “Današnja oslobađanja samo su početak procesa, očekujemo oslobađanja talaca sutra, zatim dan kasnije i još više narednih dana. U narednih nekoliko dana očekujemo da će se desetine talaca vratiti svojim porodicama”, rekao je Bajden na konferenciji za novinare.

    Bajden je podsjetio da ima još talaca i da će SAD nastaviti da rade na njihovom oslobađanju.

    Američki predsjednik je istakao da su potrebni dodatni napori da se riješi sukob Izraela i Palestinaca u okviru “rješenja koje podrazumijeva dvije države”.

    On je rekao da postoje velike šanse da će humanitarne pauze između Izraela i Hamasa biti produžene.

    Borci Hamasa oslobodili su danas 24 taoca tokom prvog dana primirja, uključujući izraelske žene i djecu i tajlandske radnike na farmi, prenosi “Srna”.

    Taoci su prebačeni iz Gaze i predati egipatskim vlastima na graničnom prelazu Rafa, u pratnji osam predstavnika Međunarodnog komiteta Crvenog krsta.