VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Naređena evakuacija Kongresa

    Naređena evakuacija Kongresa

    Zaposlenima u zgradi američkog Kongresa naređeno je danas da se evakuišu nakon što je policija koja obezbeđuje Kapitol hil saopštila da istražuje “aktivnu prijetnju bombom”.

    Policija je na Tviteru navela da je dobila dojavu o sumnjivom vozilu ispred biblioteke Kongresa i upozorila ljude da se drže dalje od ove oblasti, prenosi Si-En-Bi-Si.

    Prema navodima neimenovanih izvora iz policije, primljena je dojava o eksplozivnoj napravi u kamionu, u blizini biblioteke, dodaje Si-En-En.

    Policija je poslala pregovarače da pregovaraju sa muškarcem koji prijeti, a koji se nalazi u kamionu, naveo je jedan od izvora.

    “U toku je istraga. Pažljivo pratimo situaciju i ažuriraćemo informacije na ovom nalogu kada dobijemo one koje možemo da objavimo”, navela je policija Kapitol hila na Tviteru.

    Pojavili su se i snimci ispred Kapitola.

    Objavljena je i fotografija mejla koji su dobili zaposleni u zgradi Kongresa.

  • Biden: Američke snage mogle bi ostati u Afganistanu i nakon 31. augusta

    Biden: Američke snage mogle bi ostati u Afganistanu i nakon 31. augusta

    Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da će američke snage ostati u Afganistanu dok svi Amerikanci ne budu evakuirani, čak i ako to znači da su ostali nakon datuma povlačenja 31. augusta.

    “Ako ostane još američkih građana, ostat ćemo tamo dok ih sve ne izvučemo”, rekao je Biden u intervjuu za ABC News.
    On je dodao da talibani za sada sarađuju u pomaganju da Amerikanci napuste Afganistan, ali da postoje dodatne teškoće u izvlačenju Afganistanaca koji su sarađivali s Amerikancima.

    “Uradit ćemo sve što možemo da pokušamo eliminisati konflikt i stvoriti prolaze za njihov dolazak na aerodrom. Trenutno nisam u mogućnosti da produžim operacije u Kabulu”, izjavio je novinarima američki ministar odbrane Lloyd Austin.

    Nakon što su talibani ušli u glavni grad Afganistana Joe Biden, koji je prošli mjesec hvalio afganistanske snage kao “najopremljenije na svijetu”, trenutno ima najmanju podršku od tri američka predsjednika koji su vladali tokom tog najdužeg američkog rata.

    Nedavna anketa Reutersa i Ipsosa pokazuje da je podrška Bidenu pala za sedam postotnih bodova, na najniži nivo do sada.

    Biden je ove sedmice poručio da je američka vojna intervencija u Afganistanu imala jasne ciljeve, a to je u prvom redu eliminacija onih koji su odgovorni za teroristički napad 11. septembra 2001. Tvrdi da su uspjeli u tome, a kao dokaz toga je naveo ubistvo vođe terorističke grupe Al Kaida Osame bin Ladena.

    Ocijenio je da se američka vojska ne treba miješati u borbe, sve dok to ne počne raditi afganistanska vojska. Napomenuo je da su Sjedinjene Američke Države potrošile milijarde dolara da bi se afganistanska vojska mogla boriti.

  • Konačna odluka: Svi Amerikanci će moći biti vakcinisani trećom dozom vakcine, iz WHO-a kritika

    Konačna odluka: Svi Amerikanci će moći biti vakcinisani trećom dozom vakcine, iz WHO-a kritika

    Nadležni u Sjedinjenim Američkim Državama su danas saopćili da će svim građanima omogućiti vakcinaciju trećom dozom vakcine protiv koronavirusa. U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) negoduju zbog toga.

    Objavljen je plan vakcinacije trećom dozom, a kao razlog za to navedeni su zaštita od trenutno dominantnog delta soja koronavirusa i smanjivanje učinkovitosti vakcine. Amerikanci su pozvani da se vakcinišu trećom dozom vakcine, koja se naziva “pojačivač” ili na engleskom “booster”, a to se može učiniti osam mjeseci nakon vakcinacije drugom dozom vakcine proizvođača Pfizer/BioNTech ili Moderna. Vakcinacija će početi u drugoj polovini septembra.

    Zdravstveni stručnjaci su ukazali da će vjerovatno drugom dozom vakcine morati biti vakcinisani oni koji su vakcinisani vakcinama proizvođača Johnson & Johnson. Podsjećamo da se vakcinacija ovom vakcinom vršila jednom dozom.

    Odgovorni su napomenuli da je “vrlo jasno” da se učinkovitost vakcine vremenom smanjuje. Ocijenili su da SAD mora reagovati na problem prije nego što on postane još smrtonosnijim.

    Američki zdravstveni radnici pozdravljaju ovu odluku, dok je u WHO-u kritikuju. Kritiku argumentiraju i činjenicom da većina siromašnih država još nema ni prve doze vakcine.

    “Planira se dati prsluke za spašavanje onima koji već imaju prsluke za spašavanje. Druge ostavljamo da se utope jer nemaju prsluke za spašavanje”, upozorio je dr. Michael Ryan iz WHO-a.

    Glavna naučnica WHO-a Soumya Swaminathan je izjavila da u ovoj instituciji, kako je rekla, jasno vjeruju da podaci ne ukazuju na to da je treća doza vakcine potrebna svim ljudima. Napomenula je da bi uskraćivanje vakcina milionima ljudi širom svijeta moglo značiti nastanak novih sojeva virusa i uzrokovati još opasnije posljedice.

    Američki zdravstveni zvaničnik Vivek Murthy ne pristaje na to da njegova država mora birati između “Amerike i svijeta”.

    “Jasno vidimo odgovornost i prema SAD-u i prema svijetu. Moramo učiniti sve kako bismo zaštitili naše građane, ali prepoznajemo da će suzbijanje pandemije u cijelom svijetu biti ključno”, mišljenja je Murthy.

    SAD je donirao 115 miliona doza vakcina u 80 država, što je najviše u odnosu na ostale zemlje. Vlasti tvrde da imaju dovoljno doza za treću vakcinaciju svih stanovnika, prenosi agencija Associated Press.

    U Izraelu je prošli mjesec počela vakcinacija trećom dozom, a to planiraju učiniti i pojedine evropske zemlje.

  • Tramp: Bajden ponizio SAD kao niko do sada u istoriji

    Tramp: Bajden ponizio SAD kao niko do sada u istoriji

    Bivši američki predsjednik Donald Tramp poručio je da je zbog katastrofe koja se dogodila u Avganistanu njegov nasljednik Džozef Bajden ponizio SAD više nego bilo koji drugi predsjednik u istoriji.

    “Ovo je užasno vrijeme za našu zemlju. Mislim da svih ovih godina naša zemlja nije bila toliko ponižena. Ne znam kako to da nazovete, vojnim porazom ili psihološkim porazom”, rekao je Tramp u utorak za “Foks njuz”.

    Bivši američki predsjednik uporedio je situaciju s iranskom talačkom krizom 1979. godine i zapitao da li će sadašnja administracija SAD svojim odlukama izazvati gori razvoj događaja, pošto talibani svojim punktovima okružuju međunarodni aerodrom u Kabulu, a postoje izvještaji o premlaćivanju i drugom nasilju.

    Tramp je rekao i da su scene zabilježene tokom vikenda, kada su Avganistanci koji su visili uz trup teretnog aviona vojske SAD, a kasnije i nastradali kada je avion počeo da uzlijeće, veće poniženje nego evakuacija američke ambasade u Sajgonu 1975.

    On je kazao i da je, tokom prošlogodišnjih pregovora, upozorio talibanskog vođu mulu Abdula Ganija Baradara da će SAD deset puta jače uzvratiti udarac ako neki Amerikanac bude povrijeđen ili ako snage militanata prodru u zabranjena područja.

  • Zbog odnosa prema Afganistanu podrška Joeu Bidenu najslabija do sada

    Zbog odnosa prema Afganistanu podrška Joeu Bidenu najslabija do sada

    Podrška američkom predsjedniku Joeu Bidenu pala je za sedam postotnih bodova, na najniži nivo do sada, nakon što su talibani osvojili afganistanski glavni grad, pokazuje anketa Reutersa i Ipsosa.

    Anketa provedena u ponedjeljak pokazala je da Bidena podržava 46 posto Amerikanaca, što je najniži sedmični nivo od njegovog preuzimanja vlasti u januaru.

    Popularnost američkog predsjednika znatno je pala nakon što su talibani ušli u glavni grad Afganistana, iz kojeg je vlada pobjegla, nakon dva desetljeća američke vojne operacije koja je koštala bilione dolara i odnijela hiljade američkih života.

    Druga anketa Ipsosa, također provedena u ponedjeljak, pokazala je da manje od polovicne Amerikanaca podržava Bidenov vojni i diplomatski pristup u Afganistanu.

    Američki predsjednik, koji je prošli mjesec hvalio afganistanske snage kao “najopremljenije na svijetu”, trenutno ima najmanju podršku od tri američka predsjednika koji su vladali tokom tog najdužeg američkog rata.

    Bijela kuća je u utorak saopćila kako je Biden razgovarao s britanskim premijerom Borisom Johnsonom s kojim je dogovorio sastanak G7 iduće sedmice kako bi se razgovaralo o zajedničkoj strategiji za Afganistan, prenosi Hina.

  • Rusi tvrde da je NASA-ina astronautkinja namjerno oštetila ISS

    Rusi tvrde da je NASA-ina astronautkinja namjerno oštetila ISS

    Ruska novinska agencija TASS, koja ima podršku vlade Rusije, iznijela je prilično ozbiljne optužbe protiv NASA-ine astronautkinje Serene Aunon-Chancellor.

    TASS je naveo da je astronautkinja doživjela emotivni slom na ISS-u te da je oštetila rusku letjelicu Soyuz 2018. godine, zbog čega je došlo do curenja kisika. To je navodno učinila kako bi se ranije vratila na Zemlju.

    NASA je ubrzo odgovorila saopćenjem u kojem je podržala astronautkinju.

    “NASA-ini astronauti, uključujući i Serenu Aunon-Chancellor, izuzetno su poštovani i služe svojoj zemlji te daju nemjerljiv doprinos agenciji. Stojimo iza Serene i njenog profesionalnog rada. Ne vjerujemo da ima kredibiliteta u optužbama”, poruka je iz američke svemirske agencije.

    Potom se oglasio i NASA-in administrator Bill Nelson.

    “Slažem se u potpunosti sa sa saopćenjem i u potpunosti podržavam Serenu. Uvijek ću stati iza naših astronauta”, naveo je on na Twitteru.

    Međutim, moguće je da u ovoj priči ima “nečega” jer je u saopćenju navedeno da “agencija neće govoriti o medicinskim informacijama članova posade kako bi zaštitila njihovu privatnost”.

    To bi moglo značiti da je astronautkinja zaista doživjela emotivni slom o čemu NASA ne želi govoriti, ali se postavlja pitanje da li je odgovorna za štetu na ISS-u.

    Glasine o tome da su američki astronauti odgovorni za rupu u letjelici Soyuz kruže već drugo, no NASA ih je odbacivala.

    Agencija je obaviještena kada je došlo do curenja te je detektovala pad pritiska u svemirskoj stanici. Potom je navodno ustanovila precizne lokacije američkih astonauta u vrijeme otkrivanja curenja te nijedan od njih nije bio blizu ruskog segmenta gdje je spojen Soyuz. Ruski zvaničnici nisu bili zadovoljni objašnjenjem.

  • Biden: Potrošili smo milijarde dolara na afganistansku vojsku, a oni su se na kraju predali

    Biden: Potrošili smo milijarde dolara na afganistansku vojsku, a oni su se na kraju predali

    Američki predsjednik Joe Biden obratio se javnosti zbog posljednjih dešavanja u Afganistanu, a koja su izazvana ponovnim talibanskim ovladavanjem zemlje.

    Prvobitno je podsjetio kako je počela američka vojna intervencija u Afganistanu. Poručio je da je ona imala, kako je izjavio, jasne ciljeve, a to je u prvom redu eliminacija onih koji su odgovorni za teroristički napad 11. septembra 2001. Tvrdi da su uspjeli u tome, a kao dokaz toga je naveo ubistvo vođe terorističke grupe Al Qaede Osame bin Ladena.

    Kako je kazao, u uklanjanju prijetnji po Sjedinjene Američke Države potrošeno je mnogo resursa.

    Tvrdi da je njegov prethodnik Donald Trump dogovorio da se američka vojska povuče do 1. maja ove godine. Međutim, kako je izjavio, nije sklopljen bilo kakav sporazum kojim bi se štitile američke snage prilikom povlačenja.

    Poručio je da “stoji iza svoje odluke” o povlačenju vojske. Ocijenio je da se “američka vojska ne treba miješati u borbe, sve dok to ne počne raditi afganistanska vojska”. Napomenuo je da je SAD potrošio milijarde dolara da bi se afganistanska vojska mogla boriti.

    “Ali, nismo im platili volju da se bore”, dodaje.

    Pomenuo je i činjenicu da je afganistanski predsjednik pobjegao iz zemlje kada su talibani krenuli preuzimati Kabul.

    Ponovio je da bi bilo pogrešno ponovo miješati američku vojsku u unutrašnje afganistanske borbe. Kako je kazao Biden, Rusija i Kina ne bi ništa više voljele od toga da SAD nastave trošiti milijarde dolara.

    Osvrnuo se i na nedavni razgovor sa predsjednikom ove zemlje Ashrafom Ghanijem te je tom prilikom izdvojio njegovu izjavu, odluku da se afganistanska vojska bori protiv talibana.

    Podsjetio je i da je sam nekoliko puta putovao u Afganistan i da “iz prve ruke zna šta se tamo dešava”. Obećao je da će se SAD nastaviti za ljudska prava, prava djevojčica, djevojaka i žena, baš kao što to čine, kako je rekao, u ostatku svijeta.

    Biden je obećao pomoć i Afganistancima koji rade za američke vladine i nevladine institucije. Naglasio je da će američka vojska, koja radi na evakuaciji, djelovati “profesionalno i učinkovito, kao i uvijek do sada”.

    Smatra da se ono što se sada dešava u Afganistanu moglo desiti prije pet godina. Priznao je da su počinjene greške u 20-godišnjoj vojnoj intervenciji.

    “Duboko žalim zbog onog što se sada dešava”, zaključio je.

  • DW: SAD su prokockale svoj kredibilitet

    DW: SAD su prokockale svoj kredibilitet

    Povlačenje američkih vojnika i talibansko preuzimanje vlasti gurnuli su Avganistan u haos i iznijeli na vidjelo pogrešne procjene Vašingtona. SAD su prokockale svoj kredibilitet, smatra Ines Pol, dopisnica DW-a u Vašingtonu.

    Ne postoji dobro rješenje za avganistansku dilemu koju je američki predsjednik Džo Bajden naslijedio od svojih prethodnika. Donald Tramp je u jednom od svojih posljednjih poteza na vlasti najavio povlačenje svih američkih jedinica iz Avganistana. A njegov prethodnik Barak Obama je propustio mogućnost pripremanja povlačenja s validnim argumentom da je nakon smrti Osame bin Ladena invazija u stvari postala bespredmetna, piše DW.

    Džo Bajden se nalazi pod velikim unutrašnjepolitičkim pritiskom da konačno okonča taj rat. Većina Amerikanaca više ne želi da se rizikuju ljudski životi i izdvajaju nove milijarde dolara za zemlju u kojoj većina stanovnika američke vojnike i njihove saveznike ne slavi kao oslobodioce nego se bori protiv njih kao okupatora.

    A Bajdenu su hitno potrebni uspjesi. I dok su mnogi američki predsjednici počinjali ratove kako bi pobijedili na izborima, ovaj predsjednik mora da okonča jedan rat da na izborima sljedeće godine ne bi opet izgubio svoju tijesnu većinu u oba doma američkog Kongresa.

    Zapadni civili su u velikoj opasnosti

    Sve to treba uzeti u obzir pri ocjenjivanju aktuelne situacije. Ali složenost ne može biti opravdanje za dramu i humanitarnu katastrofu koja se trenutno odvija u Avganistanu. Nisu bez zaštite ostavljene samo hiljade Avganistanaca s porodicama koje su tokom protekle dvije decenije radili za zapadne vojnike.

    Čini se da vojni savez čak ni sopstvene civile nije u stanju da smjesti na sigurno. Kako je moguće da osoblje ambasada, saradnici nevladinih organizacija i druge grupe nisu prebačeni avionima iz Avganistana prije nego što je vojska napustila velike dijelove zemlje i tako oslobodila put za pobjednički pohod talibana?

    Kako je moguće da su još prije samo nekoliko dana takozvani stručnjaci u Bijeloj kući tvrdili da Kabul neće tako brzo pasti? Sada u glavnom gradu vlada potpuna panika jer je avganistanska vojska, naravno, odmah promijenila stranu piše DW.

    Iz straha od nadmoći talibana, ali i zato što se ne isplati boriti za vladu – na čelu s predsjednikom Ašrafom Ganijem – koju je teško nadmašiti u korupciji. Šta to govori o kvalitetu tajnih službi i poznavanju zemlje? I koliko, s obzirom na to, vrijede riječi Džoa Bajdena koji je nedavno naveliko izjavljivao da Avganistan više ne predstavlja terorističku prijetnju pa ta zemlja opet može da se prepusti sama sebi?

    Pomagači ostavljeni na cjedilu

    Rat u Avganistanu je započet kao reakcija na napade na SAD od 11. septembra 2001. Džo Bajden je, logikom koju je teško shvatiti, najavio da je na 20. godišnjicu napada povlačenje – završeno. Vjerovatno se nadao da će napokon zaključiti još jedno neslavno poglavlje američkih vojnih invazija i na spomen-području u Njujorku proglasiti pobjedu u bici protiv međunarodnog terorizma.

    U ovih 20 godina nije bilo pobjede. Ali je istovremeno prokockano vrlo mnogo kredibiliteta. I to upravo kod onih koji su svojom spremnošću da rade za zapadni vojni savez na kocku stavili ne samo svoje živote, nego i živote svojih porodica. I koji su sada tako sramotno ostavljeni na cjedilu. To se tiče svih nas. I mora sve da nas postidi.

  • Podnesite ostavku zbog dešavanja u Avganistanu!

    Podnesite ostavku zbog dešavanja u Avganistanu!

    Bivši predsednik SAD Donald Tramp pozvao je aktuelnog predsednika Džoa Bajdena da podnese ostavku zbog dešavanja u Avganistanu.


    Talibani su, podsetimo, posle povlačenja vojske SAD nakon silovite ofanzive u nedelju zauzeli i glavni grad Talibana. Predsednik je pobegao van zemlje, a to su pokušavale desetine hiljada Avganistanaca.

    Tramp je u saopštenju ocenio da je vreme da Bajden podnese ostavku zbog onoga što je dozvolio da se dogodi Avganistanu, porast broja obolelih od kovid-19, uništavanje energetske nezavisnosti SAD i sakaćenjaeekonomije, prenosi Njujork post.

    Talibani su juče, posle brze ofanzive u kojima su osvojili najveći deo Avganistana, ušli u glavni grad Kabul i istakli zastavu na predsedničkoj palati.

    Predsednik Ašraf Gani napustio je zemlju.

  • Blinken: Americi nije u interesu da ostane u Afganistanu nakon ulaska talibana u Kabul

    Blinken: Americi nije u interesu da ostane u Afganistanu nakon ulaska talibana u Kabul

    Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da Sjedinjenim Američkim Državama nije u interesu da ostane u Afganistanu nakon što su talibani ušli u Kabul.

    Blinken je naveo da je Washington investirao milijarde dolara u afganistanske snage, dajući im prednost u odnosu na talibane, ali da nisu uspjeli da ih potisnu.
    “Činjenica je da te snage nisu mogle da odbrane svoju zemlju. I to se dogodilo brže nego što je predviđano”, rekao je Blinken.

    Nakon što je predsjednik Afganistana Ashraf Ghani danas napustio državu zajedno s najbližim saradnicima, talibani su zvanično ostali jedina vojna i politička vlast u Kabulu čime im je vlast omogućila potpunu kontrolu nad glavnim gradom države.


    Vrlo brzo nakon što je objavljena vijest o tome da je Ghani napustio Afganistan i avionom odletio za susjedni Tadžikistan, PR službe talibana izdale su saopćenje u kojem se navodi kako je talibanskim borcima naređeno da uđu u centar Kabula.