Oznaka: SAD

  • Vanjska politika SAD-a u raskoraku između ideala i pragmatičnog pristupa Joea Bidena

    Vanjska politika SAD-a u raskoraku između ideala i pragmatičnog pristupa Joea Bidena

    Odluka Sjedinjenih Američkih Država da konačno povuče vojne snage iz Afganistana, uprkos brojnim kritikama, predstavlja zaokret u američkoj vanjskoj politici, prvenstveno baziran na političkom pragmatizmu Joea Bidena, piše Foreign Affairs.

    Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden uoči izbora je kazao da će vratiti vanjsku politiku svoje zemlje na put trasiran prije dolaska Donalda Trumpa na vlast te je nakon pobjede na izborima kazao da se “Amerika vratila”. Ipak, odlukom da konačno prekine američki rat u Afganistanu, i povuče preostale trupe, Biden je odbacio intervencionizam u stranim zemljama, uključujući ideju da izgradnja demokratskog Afganistana i transformacija regije služi interesima SAD-a i univerzalnim vrijednostima.

    On je u više navrata tvrdio da Sjedinjene Države imaju samo jedan valjan razlog da tamo primijene silu, da “uhvate teroriste koji su nas napali 11. septembra”. Osim toga, kazao je da sam afganistanski narod treba odlučiti o svojoj budućnosti, odnosno da li će živjeti u demokratiji zapadnog stila ili pod vlašću talibana.

    Sve bi ovo moglo iznenaditi one koji otkriju “Bidenovu doktrinu” koja ima za cilj da potvrdi američku moć i odbrani demokratiju širom svijeta.


    Pragmatični realizam

    Tokom dugogodišnje karijere Biden je pragmatični cilj da se osigura sigurnost SAD-a uvijek stavljao ispred proklamovanih načela vanjske politike. Više od jedne decenije taj pristup ga je učinio kritičarem ratova za promjenu režima i drugih napora da se vojnom silom promovišu američke vrijednosti.

    Iako je njegov prethodnik Donald Trump imao slične stavove, Biden nudi koherentniju verziju pragmatičnog realizma – način razmišljanja koji cijeni napredak konkretnih interesa SAD-a i očekuje da druge države slijede svoje interese, ali i slijede ono što će omogućiti SAD-u da ostvari svoje političke interese. Ako Biden nastavi primjenjivati ovu viziju, bit će to dobrodošla promjena nakon decenija prekomjerne američke vanjske politike koja je rasipala živote i resurse u potrazi za neostvarivim ciljevima.

    Od ulaska u Senat 1973. godine Biden se istakao po tome što je svoje vanjskopolitičke stavove prilagođavao promjenama domaćih i međunarodnih okolnosti. Tokom Vijetnamskog rata 70-ih usprotivio se dodatnoj vojnoj podršci Južnom Vijetnamu, nakon što je Sjeverni Vijetnam pokrenuo svoju konačnu ofanzivu. Također, 80-ih je glasao protiv jačanja vojnih kapaciteta da bi se povečao pritisak na Sovjetski savez. Osim toga, glasao je protiv Zaljevskog rata 1991. godine.

    “Koji vitalni interesi Sjedinjenih Država opravdavaju slanje Amerikanaca u smrt u pijesku Saudijske Arabije?”, rekao je tom prilikom Biden, zabrinuvši se da će “neprijateljstvo arapskog svijeta” biti usmjereno prema SAD-u.

    Nakon raspada Sovjetskog saveza i ostvarenja unipolarne dominacije SAD-a u svijetu, Biden je promjenio svoje stavove. Postao je najveći zagovornik širenja NATO saveza. Smatrao je da će povećanje članica NATO-a osigurati “novih 50 godina mira” u Evropi i ispraviti “historijsku nepravdu” sovjetske dominacije u Istočnoj Evropi.

    Odbacivši svoje protivljenje ranijem Zaljevskom ratu, Biden se zalagao za vojnu intervenciju koju su predvodile Sjedinjene Američke Države protiv Srbije u bosanskom ratu i kosovskoj krizi. Nakon napada 11. septembra Biden je glasao da se odobri rat u Afganistanu i, uz određene rezerve, rat u Iraku. Sedmicu nakon američke kampanje on je izrazio nadu da će invazija “staviti Irak na put ka pluralističkom i demokratskom društvu”.

    Podijeliti Irak

    Međutim, nakon što je došlo do kriza u Afganistanu i Iraku Biden je dao najkontroverzniji prijedlog za Irak. Založio se za podjelu Iraka na tri federalne jedinice, otvarajući put za povlačenje američke vojske iz zemlje. U skladu s tim, oštro se usprotivio dodatnom slanju američkih trupa 2006. godine, opisujući to kao “apsolutno pogrešnu strategiju”. Njegovi stavovi u tom smislu samo su postali tvrđi nakon što je izabran za potpredsjednika SAD-a. Usprotivio se slanju dodatnih trupa u Afganistan od 2009. do 2011. godine te je smatrao da afganistanska vlada nije sposobna konačno pobijediti talibane.

    U tom smislu otišao je još dalje te je prema riječima Richarda Holbrooka predložio potpuno povlačenje iz Afganistana.

    “Ne šaljem svog sina tamo da riskira svoj život u ime ženskih prava!”, rekao je Holbrooku te je dodao da oružjem nije moguće instalirati liberalne vrijednosti, niti je to zadatak američkih trupa.

    Isto tako, Biden je rekao da se usprotivio bombardovanju Libije, rekavši da je Libija na periferiji streteških interesa SAD-a u regionu.

    Bidenova putanja od umjerenih stavova tokom Hladnog rata, zagovornika liberalne hegemonije pa sve do skeptika u smislu izgradnje nacija u dalekim zemljama ima logično objašnjenje. On je uvijek smatrao sigurnost SAD-a najvažnijom osnovom vanjske politike i bio je spreman preispitati kako unaprijediti američke interese u svjetlu nove realnosti.

    Zaokret vanjske politike

    Ovaj pragmatični realizam trenutnog predsjednika SAD-a mogao bi nagovijestiti još veće promjene američke vanjske politike. Povlačenje iz Afganistana moglo bi biti tek početak u promjeni pristupa. U tom smislu Biden je naložio Ministarstvu odbrane SAD-a da izvrši analizu svrsishodnosti trenutne američke vojne prisutnosti u pojedinim dijelovima svijeta, što bi moglo dovesti do restrukturiranja američkih vojnih baza.

    Administracija je već najavila svoju namjeru da “odredi odgovarajuću veličinu” američkog vojnog prisustva na Bliskom istoku, a nedavno je započela proces povlačenjem protivraketnih sistema iz Iraka, Jordana, Kuvajta i Saudijske Arabije. Biden bi mogao postati i prvi predsjednik u tri decenije koji je izbjegao proširenje NATO-a.

    Iako uvijek naglašava ispravnost američkog suprotstavljanja autokratskim režimima u Kini i Rusiji, on nije spreman da ih u tom smislu izjednači. Biden je dao prednost konkurenciji s rastućom Kinom znatno iznad one sa slabijom Rusijom. Cilj mu je uspostaviti “stabilan i predvidljiv odnos” s Rusijom, pristupom koji nastoji ograničiti bilateralne napetosti i potencijalno omogućiti Sjedinjenim Državama da se usredotoče na stvaranje protuteže Kini.


    Biden je odlučio održati svoj prvi veliki bilateralni samit s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a također je izrazio interes za susret s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Diplomatija, rekao je on nakon samita s Putinom, ne zavisi od povjerenja u drugu stranu. Prema njegovom shvatanju važno je da obje strane imaju zajedničke interese i uspostave razumijevanje zasnovano na tim interesima.

    “Ovdje se radi o ličnom interesu i provjeri ličnog interesa. To je samo čisti posao”, naglasio je Biden.

    Uprkos svemu, Biden je izrazio odbojnost prema Trumpu jer je prihvatio “sve nasilnike na svijetu” te je obećao da će ljudska prava biti središte njegove vanjske politike. To se teško uklapa u shvatanje da je odbrana vitalnih nacionalnih interesa jedini osnov za rat. Uostalom, prodemokratska retorika nije spriječila Bidenovu administraciju da produbi veze s autoritarnim državama poput Tajlanda i Vijetnama i sve neliberalnijim demokratijama poput Indije i Filipina.

    Početni mjeseci Bidenovog mandata pokazali su da su čak i iskusni političari sposobni iznenaditi. Biden sigurno nije radikal, ipak, nakon desetljeća vanjskopolitičkog radikalizma koji je stvorio niz katastrofa, njegov pristup bi mogao barem početi oživljavati ulogu Sjedinjenih Država u svijetu.

  • Biden proglasio stanje prirodne katastrofe u Kaliforniji zbog požara koji plamti od 14. augusta

    Biden proglasio stanje prirodne katastrofe u Kaliforniji zbog požara koji plamti od 14. augusta

    Američki predsjednik Joe Biden proglasio je stanje prirodne katastrofe u Kaliforniji te će otputovati u Sacramento u ponedjeljak, objavila je Bijela kuća.

    “Predsjednik Joseph Biden proglasio je stanje katastrofe u državi Kaliforniji i naredio Saveznoj službi za pomoć da podrži lokalne i državne napore u područjima pogođenima požarom Caldor koji je buknuo 14. augusta 2021. i još traje”, objavila je Bijela kuća kasno u nedjelju.

    Više od 6.800 manjih i većih požara buknulo je i progutalo oko 689.000 hektara zemlje samo u Kaliforniji ovoga ljeta.

    Požarima su pogodovali izuzetno topli i suhi vremenski uvjeti koje stručnjaci povezuju s klimatskim promjenama.

    Bijela kuća je napisala da su mogući i daljnji koraci ako to zatraži savezna država Kalifornija ili ako će to “zahtijevati rezultati novih procjena štete”.

    Požar Caldor sada je 65 posto obuzdan, a ozlijedio je pet osoba i uništio preko hiljadu stambenih jedinica i drugih objekata, tvrde vlasti.

  • Bajden najavljuje nove korake za usporavanje širenja kovida

    Bajden najavljuje nove korake za usporavanje širenja kovida

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden najaviće nove korake koji bi trebalo da uspore širenje korona virusa prije sastanka Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, rekao je danas američki generalni hirurg dr Vivek Marti.

    Kako navodi Rojters, doktor Marti nije precizirao koji bi to koraci bili.

    U razgovoru za CNN, Marti je branio Bajdenove napore da proširi stopu vakcinacije u zemlji.

    “Biće još akcija na kojima nastavljamo da radimo, posebno na globalnom planu”, rekao je on.

    Sljedeća sjednica Generalne skupštine UN počinje u utorak, dok će prvi dan generalne debate biti naredne nedjelje.

  • FBI objavio prvi povjerljivi dokument o napadima 11. septembra

    FBI objavio prvi povjerljivi dokument o napadima 11. septembra

    Američki Federalni istražni biro (FBI) objavio je na osnovu izvršnog ukaza predsjednika Džozefa Bajdena prvi dokument u vezi sa istragom o terorističkim napadima 11. septembra 2001. godine i navodima o podršci vlasti Saudijske Arabije otmičarima aviona.

    Rodbina žrtava tražila je od Bajdena da ne dolazi na ceremonije odavanja počasti poginulima u terorističkim napadima, ukoliko ne bude skinuo oznaku povjerljivo sa dokumenata koje traže i u kojima se ukazuje na podršku saudijskih vlasti napadima.

    Djelimično prerađen dokument sadrži 16 strana i FBI je ukazao na kontakte između otmičara i njihovih saudijskih pomagača, ali nema dokaza da je Rijad bio saučesnik u napadima u kojima je poginulo skoro 3.000 ljudi.

    Saudijska Arabija već dugo tvrdi da nije imala nikakvu ulogu u terorističkim napadima 11. septembra 2001. godine.

  • Washington povukao proturaketni sistem “Patriot” iz Saudijske Arabije

    Washington povukao proturaketni sistem “Patriot” iz Saudijske Arabije

    Amerika je u proteklih nekoliko sedmica povukla svoj najnapredniji proturaketni sistem “Patriot” iz Saudijske Arabije uprkos neprestanim napadima iz zraka pobunjenih Hutija iz Jemena.

    Agencija AP je analizom satelitskih snimaka utvrdila da je proturaketni sistem povučen iz zračne baze “Princ sultan” izvan Rijada.

    “Prema mišljenju većeg broja administracija iz regiona, sve je jasnije da SAD nisu posvećene Persijskom zalivu kao ranije. Sa tačke gledišta Saudijske Arabije odluke koje su donosili predsjednici Barack Obama, Donald Trump i sada Joe Biden predstavljaju određenu dozu ignorisanja”, smatra analitičar Kristian Ulrichsen sa Instituta za javnu politiku Univerziteta “Rice” iz Hustona.

    Na satelitskim snimcima, koje je analizirao AP krajem augusta, vidi se da su neke baterije napustile tu oblast, mada je primjetna određena aktivnost vozila. Međutim, na posljednjim snimcima visoke rezolucije vidi se da je ta lokacija sada prazna i da nema vidljivih aktivnosti.

    AP navodi da je o povlačenju proturaketnog sistema bilo riječi u proteklih nekoliko mjeseci.

    Portparol Pentagona John Kirby potvrdio je da je bilo preraspoređivanja određenih protivraketnih sredstava, ali da su SAD “duboko” posvećene svojim saveznicima na Bliskom istoku.

  • Joe Biden donosi naredbu o obaveznoj vakcinaciji za 100 miliona Amerikanaca

    Joe Biden donosi naredbu o obaveznoj vakcinaciji za 100 miliona Amerikanaca

    Američki predsjednik Joe Biden najavio je uvođenje novih pravila za obaveznu vakcinaciju koja će obuhvatati oko 100 miliona Amerikanaca u nastojanjima da se poveća procenat vakcinisanih u SAD-u.

    Opsežna pravila koja je američki predsjednik već ranije odobrio nalažu da svi poslodavci koji zapošljavaju više od 100 radnika zahtijevaju od njih da se vakcinišu.

    Ukoliko radnici odbiju vakcinaciju, u tom slučaju radnici bi se trebali testirati na koronavirus bar jednom sedmično. Ova odluka će obuhvatiti oko 80 miliona Amerikanaca, a pored njih u 17 miliona radnika u zdravstvenim ustanovama koje spadaju u savezni program Medicare ili Medicaid.

    Biden je također potpisao odluku kojom se zahtijeva obavezna vakcinacija za sve zaposlene u izvršnoj vlasti i osobe koje su povezane sa saveznom vladom što predstavlja još nekoliko miliona radnika.

    Ipak, u odnosu na radnike, zaposleni u izvršnoj vlasti neće imati opciju sedmičnog testiranja već samo opciju vakcinacije.

    Ova odluka Bidenove administracije ujedno predstavlja i najradikalniji potez kada je riječ o obaveznoj vakcinaciji stanovnika.

    Iako su proteklih mjeseci američki zvaničnici bili oprezni kada je riječ o uvođenju obavezne vakcinacije, Bidenova administracija promijenila je mišljenje nakon što se proces vakcinacije među određenim grupama stanovnika nije pomjerio s mrtve tačke.

    “Ako se preduzeća ne budu pridržavala ovih mjera, suočavat će se sa kaznama i do 14.000 dolara”, prenosi CNN.

    Pored ovih mjera, Biden će donijeti i odluku o proširenju programa besplatnog testiranja na koroanvirus što je korak za koji zdravstveni zvaničnici tvrde da je od ključne važnosti za suzbijanje virusa naročito u periodu godine kada se djeca vraćaju u školu, a radnici u kancelarije

  • Bajden: Jedinstvo najveća snaga Amerike

    Bajden: Jedinstvo najveća snaga Amerike

    Američki predsjednik Džozef Bajden pozvao je na nacionalno jedinstvo uoči obilježavanja 20. godišnjice terorističkih napada 11. septembra u SAD, kada je poginulo 2.977 osoba.

    Prema njegovim riječima, jedinstvo je “najveća snaga Amerike u suočavanju sa problemima”.

    Bajden je u videu poruci objavljenoj u petak odao poštu poginulima u napadima, a nije zaboravio i na hiljade povrijeđenih, kao i na vatrogasce, medicinske sestre i mnoge druge koji su tokom spašavanja rizikovali ili stradali, prenio je Rojters.

    On je u petak uveče rekao da su “mračnije sile ljudske prirode – strah i ljutnja, ogorčenost i nasilje nad muslimanskim Amerikancima, pravim i vjernim sljedbenicima miroljubive religije” narušile, ali ne i slomile američko jedinstvo.

    “Za mene, to je centralna lekcija 11. septembra, a to je da je kada smo najranjiviji, u potiskivanju svega onoga što nas čini ljudima i u bici za dušu Amerike, jedinstvo je naša najveća snaga”, rekao je Bajden i dodao da jedinstvo ne znači da svi moraju da vjeruju u istu stvar.

    Bijela kuća objavila je video uoči današnjeg obilježavanja terorističkih napada, pa će Bajden posjetiti sva tri mjesta koja su prije 20 godina napadnuta.

    U društvu supruge Džil, posjetiće Njujork, gdje su avioni udarili u kule bliznakinje Svjetskog trgovinskog centra, zatim, zgradu Pentagona, kao i mjesto gdje se srušio četvrti avion u Pensilvaniji, za koji se vjeruje da je krenuo prema Kapitolu ili Bijeloj kući.

    Britanska novinska agencija navodi da su zločini iz mržnje prema Amerikancima arapskog porijekla, muslimanima i drugima koji sebe smatraju Arapima ili muslimanima, porasli nakon napada 11. septembra 2001, pa, iako su se posljednjih godina smanjili, te brojke se nikada nisu vratile na nivo prije napada, pokazuju podaci FBI.

    Za Bajdena, kao i njegove prethodnike, obilježavanje 11. septembra može da predstavlja mogućnost da pokušaju da povrate osjećaj nacionalnog jedinstva nakon napada, koji je odavno oslabio usljed politike podjelje zemlje.

    “Ovo je trenutak u kojem narod može da vidi Bajdena ne kao demokratskog predsednika, već kao predsjednika SAD”, izjavio je Robert Gibs, koji je bio portparol Bijele kuće u vrijeme mandata predsjednika Baraka Obame, prenio je AP.

    On je dodao da je američki narod nekako zbunjen nakon svega viđenog u Avganistanu u prethodne dvije nedjelje.

    “Bajden može da iskoristi trenutak da sve to vrati na normalu. Da podsjeti ljude šta znači biti vrhovni komandant i šta znači da biti lider države u ovako značajnom trenutku”, rekao je Gibs.

  • Biden rekao kineskom predsjedniku Xi Jinpingu da ne smiju srljati u sukob

    Biden rekao kineskom predsjedniku Xi Jinpingu da ne smiju srljati u sukob

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden je u telefonskom razgovoru s predsjednikom Kine Xi Jinpingom izjavio kako ove države ne smiju srljati u sukob.

    Tokom 90-minutnog poziva, koji je inicirao Biden, dvojica lidera razgovarali su o svojoj zajedničkoj odgovornosti kako bi se osiguralo da ne dođe do sukoba, prema transkriptu razgovora iz Bijele kuće. Biden je istakao kako se ovo ne bi smjelo dogoditi.

    U saopćenju se navodi kako su dvojica lidera vodili široku raspravu o zajedničkim interesima, ali i o tome u kojim segmentima se njihove vrijednosti i perspektive razlikuju. Biden i Xi su se dogovorili da se direktno i otvoreno angažuju po svakom pitanju.

    Kineski državni mediji naveli su kako je razgovor bio konstruktivan i da je Xi rekao da američka politika prema Kini uzrokuje loše odnose između dvije države. Također je navedeno kako budućnost svijeta ovisi o odnosu Kine i SAD-a.

    “Ovo je pitanje stoljeća na koje dvije zemlje moraju adekvatno odgovoriti”, napisali su.

    Kineski izvještaj dodaje da su se obje strane složile da održavaju česte kontakte i da traže od radnih timova da povećaju komunikaciju. Razgovor se također fokusirao na ekonomska pitanja, klimatske promjene i pandemiju koronavirusa, rekao je jedan američki zvaničnik.

  • Vanredna situacija u bazi Wright-Patterson nakon izvještaja o pucnjavi

    Vanredna situacija u bazi Wright-Patterson nakon izvještaja o pucnjavi

    Vanredna situacija proglašena je u avio-bazi u Wright-Pattersonu u američkoj državi Ohajo nakon izvještaja o pucnjavi u tom objektu, saopćila je pres-služba 88. krila avio-baze.

    U saopštenju se navodi da su hitne službe oko 21.25 sati reagovale nakon izvještaja o naoružanoj osobi u Državnom zračno-svemirskom obavještajnom centru u bazi.

    Sigurnosne snage trenutno pretražuju zgradu, a baza je zaključana, javio je TASS.

    Za sada nema izvještaja o tome da je bilo ko povrijeđen niti su objavljeni detalji incidenta.

  • Nepromišljeno: Zakasnila na let, pa slagala da je u avionu bomba

    Nepromišljeno: Zakasnila na let, pa slagala da je u avionu bomba

    Žena iz Čikaga uhapšena je na aerodromu na Floridi nakon što je digla lažnu uzbunu da je u avionu bomba, objavile su vlasti.
    Marina Verbitski (46) uhapšena je u ponedjeljak ujutro na međunarodnom aerodromu Fort Lauderdale-Hollywood, saopštila je šerifova kancelarija, prenosi Index.

    Verbitski je rekla da se u njenom prtljagu, koja je već bila u avionu, nalazi bomba, budući da joj je rečeno da se ne može ukrcati jer je stigla kasno.

    Potom je uhapšena, a avion koji se pripremao za polijetanje je zaustavljen. Putnici su evakuisani i avion pregledan, te se utvrdilo da je uzbuna bila lažna.

    Verbitski je pritvorena i prijavljena za lažnu prijetnju bombom, eksplozivom ili oružjem za masovno uništenje.