VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Potpuni šok: Kako je Bajden istinski zaprepastio Kineze

    Potpuni šok: Kako je Bajden istinski zaprepastio Kineze

    Džozef Bajden održava visok tempo. Za svojih osam meseci na vlasti pokrenuo je niz procesa globalnih implikacija. I radi paralelno u više pravaca, dinamičnije nego što je to radio Barak Obama. Donald Tramp je nekada bio neočekivan, a onda bi se čvrsto držao tema, pa se činilo da se ništa drugo ne dešava, prenosi “Jutarnji list”.

    Dok su tone mastila potrošene na isticanje neuspeha u Avganistanu, naglašavajući da je Kina odnela veliku pobedu, Bajdenov tim pripremao je jedan od najtežih udara za Peking. Kuad, ideja bivšeg japanskog premijera Šinza Abea, postala je stvarnost u nekoliko meseci. Mart je bio virtuelni samit SAD -a, Indije, Japana i Australije. U septembru je najavljeno da će Australija dobiti nuklearne podmornice. Novi razgovor lidera je za nekoliko dana u SAD. Uživo.

    Šok koji se može pročitati u kineskim reakcijama sugeriše da su zaista iznenađeni. Predsednik Si Đinping juče je na samitu ŠOS -a (Šangajske organizacije za saradnju) – učestvovao je praktično jer se, poput Vladimira Putina, veoma plaši moguće infekcije kovid 19 – naglasio da “nikada, ni pod kakvim okolnostima, ne smemo dozvoliti bilo kakvo spoljno mešanje u unutrašnji poslovi zemalja regiona “. Ali Australija je region.

    SAD povlače vojne sposobnosti sa Bliskog istoka. Ne iz baza poput one u Kataru. U Iraku će ostati samo treneri. Bajden se nesumnjivo i realno kreće u konkurenciju sa Kinom za prevlast u 21. veku. Indo-Pacifik je pozorište u kome se održava ovo takmičenje. Tu se definiše globalna dinamika. Nikako ne samo vojno, zato Kina želi da postane članica Sveobuhvatnog i progresivnog transpacifičkog sporazuma o partnerstvu (CPTPP). Ostatak ideje koju je Trump torpedirao.

    Peking je takođe burno reagovao na najavu da bi Republika Koreja (Jug) mogla postati deo Pet oka (obaveštajni savez Australije, Kanade, Novog Zelanda, Velike Britanije i Sjedinjenih Država). A Japan smatra da je odbrana nezavisnosti Tajvana nacionalni interes. Iznenađen sam zaprepašćenjem EU.

    Libija je pokazala da Unija nije sposobna da vodi vojne operacije. Ništa se nije promenilo do danas. Neki evropski brodovi nalaze se u Indo-Pacifiku, ali gotovo neprimetni. Sjedinjenim Državama su potrebni ozbiljni strateški partneri za Indo-Pacifik. London nije, ali ovo su posebni odnosi.

    Japan, Koreja, Indija, ako imaju sreće, Vijetnam i Indonezija, oni su ključni. Neka se EU pozabavi Rusijom, Zapadnim Balkanom, Severnom Afrikom. Komšiluk. Dok ne shvati da ne sme biti talac konsenzusa. Ili će ostati globalni geopolitički patuljak.

  • Američki milioner proglašen krivim za ubistvo, slučajno otkrio zločin

    Američki milioner proglašen krivim za ubistvo, slučajno otkrio zločin

    Američki milioner Robert Durst na sudu u Los Anđelesu proglašen je juče krivim za ubistvo najbolje prijateljice Suzan Berman 2000. godine, zbog čega mu prijeti doživotni zatvor, a povezuje se s još dva ubistva u proteklih 39 godina.

    Durst (78), član jedne od najbogatijih njujorških porodica, koji se nalazio u zatvoru tokom suđenja, nije bio prisutan na čitanju presude jer je u izolaciji nakon što je bio u kontaktu sa zaraženim virusom kovid 19, a sud će mu izreći kaznu 18. oktobra, prenosi Rojters.

    On je slučajno priznao tri stara slučaja nerazriješenih ubistava tokom snimanja dokumentarnog filma HBO-a iz 2015. godine, tako što je dok je još nosio mikrofon nakon intervjua snimljen kako u toaletu sam sebi mrmlja u bradu: “Što sam učinio? Ubio sam ih sve”.

    Tužitelji su Dursta, kojem prijeti doživotni zatvor opisali kao bogatog i “narcisoidnog psihopatu”, a optužen je da je ubio Bermanovu metkom u glavu kako bi prikrio nestanak svoje žene Ketlin, u Njujorku 1982. godine.

    Durstu se sudi samo da je ubio Bermanovu u njenoj kući u Kaliforniji, a sumnjiči se i za ubistva supruge i bivšeg susjeda koja su se dogodila u posljednjih 39 godina.

    Iako je godinama bio osumnjičen za nestanak supruge, 29-godišnje studentkinje medicine, nikad nije podignuta optužnica.

    Tužioci tvrde da je on ubio suprugu, a da je 18 godina kasnije odlučio da ubije Berman jer je otkrila drugima da mu je pomagala da prikrije taj zločin. Tokom suđenja Durst je povezan i ubistvom susjeda Morisa Bleka u Teksasu 2001.

    Durst je u tom slučaju oslobođen optužbe za ubistvo, iako je priznao da je raskomadao Bleka i bacio njegove ostatke nakon što je slučajno pogođen.

    Unuk osnivača jedne od vodećih kompanija za nekretnine u Njujorku, uhapšen je dok je ulazio u hotel u Nju Orleansu gdje je bio prijavljen pod lažnim imenom, samo nekoliko sati prije emitovanja posljednje epizode dokumentarca HBO, bez kojeg, po riječima tužioca ne bi bilo ni osuđujuće presude.

  • Centralna komanda SAD je priznala da su sve žrtve civili, uključujući i decu – ali da niko neće odgovarati.

    Centralna komanda SAD je priznala da su sve žrtve civili, uključujući i decu – ali da niko neće odgovarati.

    Nakon što je Pentagon nedeljama insistirao da su u napadu bespilotnim letelicama u Kabulu 29. avgusta ubijeni teroristi Islamske države, Centralna komanda SAD se sada oglasila.

    Američki napad dronom u Kabulu prošlog meseca u kojem je poginulo čak deset civila, uključujući sedmoro dece, bio je greška, saopštio je danas američki general Frenk Mekenzi. “To je bila greška i ja se iskreno izvinjavam”, rekao je novinarima Mekenzi, glavnokomandujući američke Centralne komande, preneo je Rojters. On je dodao da sada veruje da je bilo malo verovatno da su pogođeno vozilo ili poginuli pripadali Islamskoj državi ili da su predstavljali direktnu pretnju američkim snagama na aerodromu u Kabulu.

  • Hiljade migranata ispod mosta u Teksasu, čeka se Bidenova reakcija

    Hiljade migranata ispod mosta u Teksasu, čeka se Bidenova reakcija

    Hiljade migranata stigle su pod most koji povezuje gradove Del Rio u Teksasu i Acuñu u Meksiku i na velikoj vrućini podignuli improvizirani kamp, postavljajući tako pred američkoga predsjednika Joea Bidena novi pogranični problem s kojim će se morati suočiti.

    Temperatura se penje i do 37 Celzijevih stepeni, a hrane i vode ima vrlo malo pa su stotine migranata bile prisiljene prijeći Rio Grande i vraćati se u Meksiko kako bi se opskrbile osnovnim namirnicama koje, kako su rekli Reutersovim novinarima, ne dobivaju na američkoj strani.

    Migranti su uglavnom s Haitija, ali ima i onih s Kube te iz Venezuele i Nikaragve.


    Teški uvjeti na granici odražavaju humanitarni izazov s kojim je suočen Biden, dok je broj uhićenih na granici najviši u zadnjih dvadeset godina. Američke vlasti uhapsile su u augustu na meksičkoj granici više od 195 hiljada migranata, pokazuju vladini podaci objavljeni u srijedu.

    Carinska i pogranična služba nije odgovorila na pitanje koliko se ljudi nalazi u kampu u Del Riu, a jedan je službenik Reutersu u srijedu rekao da se tamo nalazi oko 6 hiljada ljudi.

    Granična policija saopćila je da povećava broj osoblja u Del Riu kako bi osigurala “siguran i humani postupak”. Za migrante su osigurani pitka voda i prijenosni WC-i, dodaje se u priopćenju.

    Američki predsjednik Biden, demokrata, koji je dužnost preuzeo u januaru, odbacio je mnoge stroge imigracijske mjere koje je uveo njegov prethodnik, republikanac, Donald Trump.

    Ipak, Biden se našao između pro-migrantskih grupa i nekih demokrata koji ga kritiziraju da ne čini dovoljno kako bi pomogao migrantima s jedne strane, i protivnika koji govore da je njegova politika potaknula ilegalnu imigraciju, s druge.
    Del Rio se nalazi u okrugu Val Verde, koji je na izborima 2020. glasao za Trumpa. Neki stanovnici toga pograničnoga grada kažu da ih je savezna vlada napustila, kada je u pitanju pogranična sigurnost.

    I migranti i meksički službenici kažu da se u idućim danima može očekivati još veći priliv migranata.

  • Bijela kuća: Razgovori o nastavku komunikacije Bajdena i Sija

    Bijela kuća: Razgovori o nastavku komunikacije Bajdena i Sija

    Bijela kuća je danas potvrdila da su u toku razgovori sa Kinom o daljim koracima američkog predsjednika Džozefa Bajdena i kineskog predsjednika Si Ðinpinga u nastavku njihove komunikacije.

    Bajden je utorak demantovao medijski izveštaj da je kineski predsjednik odbio njegovu ponudu za sastanak tokom telefonskog razgovora koji su dva lidera imali prošle nedjelje, prenosi Rojters.

    Portparolka Bijele kuće Džen Psaki saopštila je da su dvojica predsjednika razgovarala o tome kako da nastave komunikaciju i da se neprestano razgovara sa kineskim liderima o tome šta bi trebalo da bude sljedeći korak u vezi sa angažovanjem na najvišem nivou rukovdstava dvije zemlje.

  • Biden povećava poreze za kompanije i bogate

    Biden povećava poreze za kompanije i bogate

    Odbor Zastupničkog doma Kongresa SAD-a prihvatio je prijedloge zakona o povećanju poreza za kompanije i bogate kako bi se pomoglo u financiranju budžetskih planova predsjednika Joea Bidena vrijednog 3.500 milijardi dolara.

    Odbor Zastupničkog doma koji je zadužen za razmatranje budžeta, a u kojemu zastupnici demokrata imaju većinu, odobrio je većinom glasova dijelove prijedloga budžetskih zakona koji se odnose na poreze.

    Porez na dobit kompanijama povećan s 21 na 26,5 posto To uključuje podizanje najviše stope poreza na dohodak s 37 na 39,6 posto i najveće stope poreza na dobit kompanija s 21 na 26,5 posto.

    Prema planu, povećala bi se stopa poreza na kapitalnu dobit s 20 na 25 posto za Amerikance s oporezivim prihodom iznad 400.000 dolara i dodao prirez od 3 posto na prihode veće od 5 miliona dolara.

    Mišljenje odbora predstavlja preporuku čelnicima Zastupničkog doma i Senata dok će se u sljedećim sedmicama raditi na konačnim verzijama zakona o porezima i potrošnji.

  • Milo ima novi plan da neutrališe Srbiju?

    Milo ima novi plan da neutrališe Srbiju?

    Posle “kosovske stvari” u Srbiji, dve decenije kasnije na red bi mogla da dođe Crna Gora u kojoj bi SAD malo da “operišu” da smire tenzije, pišu mediji.

    Da li će se to zaista i desiti, za sada je nepoznanica, ali se ovih dana čuju predlozi upravo za to – da se Amerika više angažuje u Crnoj Gori. Oni, kako piše Blic, stižu od bivših američkih diplomata koje, osim te ideje, upozoravaju i na “srpski nacionalizam u zemlji”, ali i na pokušaje Moskve da ga “iskoriste za destabilizaciju Balkana”.

    Prema pisanju Blica, ideja za “mešanje” SAD došla je bivšeg američkog ambasadora pri NATO-u Kurta Volkera i Danijela Frida, bivšeg pomoćnika državnog sekretara SAD, ali za sada niko nemože da tvrdi da li su oni tu ideju izneli kao svoju, ili su pak samo “probni balon”, pa kako prođe.

    Imajući u vidu šta se sve dešava proteklih godinu dana u Crnoj Gori, a naročito poslednjih desetak dana sa kulminacijom oko ustoličenja mitropolita Joanikija, i upiranjem prsta na Srbiju i SPC kao krivce za nedeljne nemire, sasvim je legitimno upitati se da li je sve ovo deo nekog većeg plana čiji bi glavni “igrač” mogla da postane Amerika, navodi Blic.

    Kurt Volker kaže da je bio razočaran prizorima sa Cetinja, i dodaje da bi “srpske vlasti i Srpska pravoslavna crkva trebalo da obraćaju malo više pažnje na raspoloženje u Crnoj Gori”. Međutim, to je samo deo njegove priče, u okviru koje govori i o putu ka Srbiji i Rusiji i “mračnom, balkanskom srpskom nacionalizmu”.

    “Da, naravno, crnogorski narod je bio umoran posle 30 godina iste stranke na vlasti. Međutim, to ne znači da je birao put daleko od Evrope i NATO, a u korist Rusije i Srbije”, rekao Volker za “Glas Amerike”, koji je trenutno saradnik vašingtonskog Centra za analizu evropske politike i bivši specijalni izaslanik za Urajinu u vreme Trampove administracije.

    Kaže i da Crna Gora ima “multietnički i multikonfesionalni karakter”, i da se nada da to “neće biti izgubljeno zbog pritiska srpskog nacionalizma i suprostavljanja Crnogoraca tome da bi održali svoju nezavisnost”.

    Danijel Frid, sada saradnik američkog Atlantskog saveta, pak upozorava na političku agendu Moskve koja, kako ocenjuje, “priželjkuje podele i konflikt i koristi srpski nacionalizam da destabilizije Balkan i spreči ga da se pridruži Evropi”.

    “Žele da zemlje budu u haosu, siromašne i van Evrope, kako bi Moskva mogla lakše da ih kontroliše. To su metode Kremlja pod Vladimirom Putinom. Izazov za Srbiju je da odluči šta želi da bude: instrument imperijalističih ambicija Rusije ili zemlja koja je deo Evrope”, ocenio je on.

    Da li je to realno?
    Ovo su razlozi zbog kojih njih dvojica smatraju da dešavanja u Crnoj Gori iziskuju da se Amerika više angažuje i nepristrasno uključi u dijalog o budućnosti Crne Gore. Apostofiraju i bojazan od toga što su “Vlada Srbije i SPC povezane sa svojim ruskim kolegama – vladom predsednika Vladimira Putina i Ruskom pravoslavnom crkvom”.

    Međutim, koliko je realno američko angažovanje u SAD? Sagovornici Blica kažu da je malo verovatno, a ove sporadične ideje vide i kao trzaje crnogorskog predsednika da pokuša da povrati izgubljenu vlast.

    “Čini mi se da će SAD izbegavati bilo kakvo mešanje, i to se poklapa i sa Bajdenovom najavom da će se takve stvari ubuduće raditi. Situacija u Crnoj Gori nije ni trenutno takva, niti je strašno eskalirala da bi se uključivale SAD ili neko drugi”, kaže direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov, koji dodaje da Amerika nema razloga za to.

    Dodaje da Crna Gora ima maltene veće probleme sa svojom vladajućom većinom nego sa DPS Mila Đukanovića, i ističe da ni crnogorskoj ni vlasti ni opoziciji novi izbori nisu u interesu.

    Da crnogorski predsednik pokušava da napravi “kopču” sa Bajdenom, smatra i sociolog politike iz Crne Gore Srđan Vukadinović. Jer, kako kaže, da je Tramp u pitanju, to se ne bi desilo, “jer ga je njegova administracija pustila niz vodu”.

    “Sada, sa novom administracijom, on je video šansu da nešto pokuša, možda izdejstvuje izbore, i tako povrati deo vlasti koju je imao, što je malo verovatno. Prvi kontakti koje je imao po izboru nove administracije bili su upereni ka Bajdenu. On pokušava da spasi sebe, vrati ako je moguće ono što je bilo”, priča Vukadinović.

    Dodaje da sve i da dođe do izbora u Crnoj Gori, niko za njih nije spreman. Kaže da SAD imaju interes jedino zbog NATO da se eventualno umešaju, ali s obzirom da u Crnoj Gori nema ozbiljnih sukoba poput onih devedesetih godina, “jednostavno nemaju računicu”.

    “Nema sile koja bi podržala sukobe, nema eskalacije, sporadično se desi ponešto, ali ne tako veliko da bi se razmatralo bilo kakvo strano uključivanje. Ako bi recimo Rusija stigla do Jadrana, to bi verovatno značilo angažovanje, ali pošto to nije slučaj, a Crna Gora je i članica NATO, onda ni te bojazni nema”, zaključije Vukadinović.

  • Boeingov bespilotni dron tanker gorivom napunio američki borbeni avion

    Boeingov bespilotni dron tanker gorivom napunio američki borbeni avion

    Američka mornarica i Boeing su nedavno uspješno obavili punjenje goriva u letu.

    Borbeni avion F-35C Lightning II je koristio Boeingov bespilotni dron tanker MQ-25 Stingray kako bi tokom leta preuzeo gorivo i nastavio let.

    MQ-25 program postoji već nekoliko godina, počeo je 2018. godine, a bespilotna letjelica je obavila prvi let u septembru 2019. godine. Od tada je upisala više od 120 sati leta kako bi se prikupili podaci o njenim performansama u letu. Međutim, tek u junu ove godine je prvi put pokušano spajanje borbenog aviona kako bi se obavilo punjenje gorivom.

    Testni dron tanker nazvan T1 je gorivom napunio F/A-18 Superhornet, što je bilo prvo punjenje goriva u svijetu ove vrste. Avion je tokom punjenja gorivom bio udaljen svega 6,1 metar od drona, a u augustu je dron gorivom napunio avion E-2D Hawkeye. Ove sedmice je uspješno obavljeno i punjenje borbenog aviona F-35C Lightning II, koje je proteklo bez problema. Dron tenker je pokazao dobre performanse i stabilnost, a koliko je goriva nasuto i kolika je udaljenost bila između letjelica, zasad nije poznato.

    Boeing trenutno proizvodi dva MQ-25 dron tankera za mornaricu, a T1 je ušućen na demonstracije na nosač aviona kako bi se unaprijedio proces integracije.

  • Dodik potrošio čak 40 miliona KM na lobiranje u SAD-u

    Dodik potrošio čak 40 miliona KM na lobiranje u SAD-u

    Organizacija Bosnian Advocacy Center (BAC) danas je objavila izvještaj i analizu pod nazivom “Lobiranje kao vanjskopolitički alat: kako je entitet Republika Srpska potrošio čak 40 miliona KM na lobiranje u SAD-u.”

    Ovaj dokument rezultat je istraživanja i analize svih dostupnih ugovora koje je Vlada RS-a potpisivala s različitim lobističkim kompanijama u SAD-u, posebno od 2006. godine, kada je Milorad Dodik preuzeo vlast.

    Istraživanje je pokazalo da su zvaničnici RS-a primarno željeli osigurati prisustvo i umrežavanje među vodećim donosiocima odluka u SAD-u, ali i onima na nižim nivoima za koje se nadaju da će jednoga dana doći do Capitol Hilla ili Bijele kuće.

    Također, često su sarađivali s lobističkim grupama koje su pružale najkvalitetnije pravne savjete i analize Dejtonskog sporazuma. Poznati Dodikovi koncepti poput “slovo, a ne duh Dejtona”, “Bosna i Hercegovina kao državna zajednica”, “nezavisna RS u dejtonskoj BiH” samo su neki koncepti koji su formirani kroz ovu saradnju.

    Osim direktnog lobiranja i susreta s utjecajnim zvaničnicima poput senatora, poslanika u Predstavničkom domu, šefa Trumpove izborne kampanje, glavnog Trumpovog stratega i sl., Dodik i njegov režim su željeli utjecati na najpoznatije svjetske medije, ali i povezivati se sa srpskom i jevrejskom dijasporom te predstavljati entitet RS kao plodno tlo za investicije.

    “Najveći mit koji se formirao posljednjih godina jeste da je Dodik bacio 40 miliona KM, te da od ovih lobističkih aktivnosti nije imao ništa. Ove tvrdnje se ‘dokazuju’ činjenicom da je čak bio ‘kažnjen’ uvrštavanjem na crnu listu. Takve tvrdnje ne mogu biti dalje od istine. Dodik nije lobirao za svoj status i poziciju, nego za poziciju RS-a i budući status ovog entiteta. U tome je razlika između državotvornih projekata koje dolaze iz RS-a i manjka interesovanja koje je prisutno u Sarajevu”, kazao je Ismail Ćidić, predsjednik organizacije BAC.

    U cijelom ovom procesu, Dodikov režim pokrenuo je i “Ured RS-a” koji de facto služi kao alternativa ambasadi Bosne i Hercegovine u SAD-u, posebno onda kada ambasadora nije postavio kadar SNSD-a u Predsjedništvu BiH. Na taj način entitet RS imitira državu i, uz ostale lobističke aktivnosti, provodi alternativnu vanjsku politiku iako za to nema ovlasti.

    Iako je teško utvrditi direktne uzročno-posljedične veze u procesu lobiranja jer mnoge varijable nisu javno dostupne, ovaj izvještaj pokazuje da je Dodik svojim lobističkim aktivnostima osim susreta s utjecajnim zvaničnicima, te povezivanja sa srpskom i jevrejskom dijasporom, dobio i ukidanje stranih sudija iz Suda Bosne i Hercegovine, ali i mehanizam koordinacije kojim su entiteti, pa čak i kantoni dobili značajne uloge u vanjskopolitičkom odlučivanju u procesu pristupanja EU.

    “Cilj ovog izvještaja bio je ne samo da pokaže posljedice anti-bosanskog lobiranja u SAD-u, nego i da upozori bh. zvaničnike da se trenutna situacija s Bidenom na čelu SAD-a mora iskoristiti agresivnom vanjskom politikom i agresivnim ulaganjem u lobiranje u SAD-u. Dodik to vrlo dobro zna i vješto to koristi. U jednom periodu bili su čak pri vrhu liste najvećih investitora u ove aktivnosti, ispred mnogih bogatih i moćnih država”, zaključuje Ćidić.

  • Amerika upozorila državljane da ne putuju u Srbiju i Sloveniju

    Amerika upozorila državljane da ne putuju u Srbiju i Sloveniju

    Američki Centar za kontrolu i prevenciju oboljenja (CDC) objavio je danas upozorenje državljanima SAD da ne putuju u Sloveniju, Srbiju, Albaniju, Litvaniju zbog pandemije virusa korona.

    Upozorenje je objavljeno i za Avganistan, Grenadu, Sent Kits i Nevis, Mauricijus i Belize.

    U saoštenju se navodi da je CDC podigao stepen upozorenja na “četvrti nivo ili veoma visoko” za devet destinacija i da bi Amerikanci trebali da izbjegavaju odlazak u te zemlje.

    Sistem upozorenja CDC podijeljen je na četiri nivoa. Prvi podrazumijeva preduzmanje uobičajenih mjere opreza, drugi povećane mjere opreza, treći razmotriti odlazak i četvrti ne putovati.