VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Američka agencija za lijekove planira odobriti pola treće doze Modernine vakcine

    Američka agencija za lijekove planira odobriti pola treće doze Modernine vakcine

    Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) sklona je autorizirati polovicu tzv. “booster” doze Modernine vakcine protiv koronavirusa, prenosi Bloomberg News pozivajući se na izvore bliske slučaju.

    Prema pisanju Bloomberg Newsa, Food and Drug Administration (FDA) zatražio je informacije o efikasnosti cjelovite treće doze Modernine vakcine, ali je sada spreman otići korak dalje i razmotriti Modernin prijedlog za odobrenje pola doze “boostera”, smatrajući da pruža dovoljno efikasnu zaštitu.

    Moderna je Agenciji za hranu i lijekove (FDA) 1. septembra predala zahtjev za autorizaciju “booster” doze svoje vakcine.

    Autorizacija regulatora ujedno bi značila “boostere” različitih nivoa doziranja. Originalna Modernina vakcina sadrži 100 mikrograma mRNA u svakoj dozi. Uporedbe radi, Pfizerova vakcina sadrži 30 mikrograma u prve dvije doze te 30 mikrograma u “booster” dozi, koju je FDA nedavno odobrio, prenose agencije.

    Moderna i FDA nisu odmah odgovorili na Reutersov upit za komentar.

  • Stejt department kritikovao Prištinu

    Stejt department kritikovao Prištinu

    Američki Stejt department jasno je stavio do znanja predsjednici privremenih prištinskih institucija Vjosi Osmani da se ne slaže sa načinom na koji je Priština uspostavila reciprocitet za registarske tablice vozila sa Srbijom i slanjem specijalnih snaga na sjever Kosova, objavila je TV Kljan Kosova.

    Kako prištinska televizija navodi pozivajući se na svoje izvore, nezadovoljstvo načinom na koji su prištinske institucije organizovale akciju na sjeveru, direktno je prenijeto Osmanijevoj u subotu u Vašingtonu.

    “Ova akcija je ugrozila bezbjednost”, rečeno je Osmanijevoj iz Stejt departmenta, čime joj je stavljen do znanja zvanični stav Vašingtona o najnovijim dešavanjima na sjeveru Kosova, navodi TV Kljan Kosova.

    Osmani je prošle nedjelje boravila u posjeti SAD, gdje je na marginama Generalne skupštine UN, održala sastanke sa predstavnicima mnogih zemalja, ali nije zabilježen nijedan sastanak na visokom nivou sa predstavnicima američke vlade.

  • Direktorka američkih CDC “Došlo je do konfuzuje o buster dozi”

    Direktorka američkih CDC “Došlo je do konfuzuje o buster dozi”

    Direktorka američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) Rošel Valenski rekla je danas da je došlo do određene konfuzije u SAD o tome ko bi trebalo da dobije treću buster dozu vakcine protiv kovida.

    Zasad je odobrena samo buster doza kompanija Fajzer/Bajontek.

    Prošle nedjelje, Valenski se složila sa većinom preporuka savjetnika CDC o davanju buster doze šest mjeseci nakon druge doze za određene grupe ljudi, podsjeća AP.

    U te grupe spadaju osobe starije od 65 godine, korisnici domova za stare i ljudi između 50 i 64 godine koji imaju hronične zdravstvene probleme kao što je dijabetes.

    Punoljetne osobe sa zdravstvenim problemima mogu same da odluče da li žele da prime treću dozu.

    Međutim, Valenski je potom poništila prijedloge savjetnika i rekla da ljudi koji su u povećanom riziku od infekcije zbog poslova ili uslova života mogu odmah da se kvalifikuju za primanje buster doze.

    To uključuje zdravstvene radnike, učitelje i osobe u zatvorima ili skloništima za beskućnike.

    – Vidim da je sada došlo do konfuizije. Radimo naučnu procjenu u realnom vremenu. Sastajemo na par nedjelja da procijenimo situaciju. Naučne procjene bi mogle takođe da pokažu da i ostatak populacije SAD treba da dobije buster doze, i mi ćemo im dati takvo uputstvo čim budemo imali dokaze – rekla je Valenski za Si-Bi-Es.

    Osobe koje su dobile vakcine “Moderne” i “Džonson i Džonson” još čekaju da čuju kada bi mogli da dobiju buster doze.

  • Peskov: Mudro ćemo odgovoriti ako SAD opet uvedu sankcije

    Peskov: Mudro ćemo odgovoriti ako SAD opet uvedu sankcije

    Rusija će pokazati mudrost u odabiru načina na koji bi mogla da odgovori na potencijalne sankcije SAD usmjerene protiv 35 visokih ruskih zvaničnika i biznismena, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitri Peskov.

    Moramo da odgovorimo mudro. Siguran sam da će predsjednik Vladimir Putin pokazati takvu mudrost, kada god bude potrebno – rekao je Peskov za TV kanal “Rosija-1”, prenosi TAS S.

    Sankcije protiv 35 ruskih državljana odobrio je Predstavnički dom američkog Kongresa, ali one još nisu stupile na snagu, jer mora da ih odobri administracija predsjednika SAD Džozefa Bajdena.

    Peskov je rekao da će reakcija ruskog predsjednika na eventualno uvođenje sankcija biti “uglavnom predvidljiva”, jer je teško razumjeti razloge za ovakav trend, “posebno nakon onoga što je rečeno na sastanku Putina i njegovog američkog kolege Bajdena na samitu u Ženevi u junu.”

    – Ovo se apsolutno kosi sa rezultatima samita – kazao je Peskov.

  • Ruski borbeni avioni ispratili američki bombarder

    Ruski borbeni avioni ispratili američki bombarder

    Tri ruska borbena aviona Su-35S ispratili su američki strateški bombarder B-52H koji se približavao granici Rusije u Tihom okeanu, javila je danas RIA “Novosti”, pozivajući se na Ministarstvo odbrane Rusije.

    U saopštenju se navodi da se bombarder kasnije udaljio od granice, dok su se ruski avioni vratili u svoje baze.

    Iz Ministarstva odbrane naglašeno je da je bombarder presretnut prije nego što je mogao da pređe rusku granicu, kao i da su se vazdušne snage Rusije u potpunosti pridržavale međunarodnih vazduhoplovnih zakona u pratnji američkih aviona.

    Zemlje NATO rutinski šalju svoje avione i bespilotne letjelice u patrole blizu ruskih granica, posebno zapadnih granica zemlje.

    Rusko vazduhoplovstvo, zauzvrat, redovno šalje svoje lovce da odbiju one avione koji se previše približe granici.

    Kremlj je više puta osuđivao ponašanje NATO aviona.

  • Lavrov: Moskva očekuje da SAD ne nameću svoj razvojni model

    Lavrov: Moskva očekuje da SAD ne nameću svoj razvojni model

    Moskva očekuje da će Vašington napustiti upotrebu sile i druge metode nametanja svog razvojnog modela drugima, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov na Generalnoj debati 76. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

    On je u subotu rekao da Rusija podržava uzajamno priznavanje vakcina protiv kovida 19 koje se odobravaju na državnom nivou, preneo je TAS S.

    Što se tiče kontorle naoružanja, Lavrov je rekao da bi rješenje koje bi bilo prihvatljivo i za Rusiju i za SAD moglo da bude postignuto ako postoji dobra volja za to.

    “Velika očekivanja povezana su i sa izgledima rusko-američkog dijaloga o budućnosti kontrole naoružanja, o čijem početku je pregovarano na rusko-američkom samitu u Ženevi. Imajući dobru volju, sasvim je realno postići međusobno prihvatljiva rješenja”, smatra on.

    Prema njegovim riječima, predstojeći Samit demokratija, koji je inicirao Vašington, označiće korak ka podjeli međunarodne zajednice na “nas” i “njih”.

    “Inicijativa Sjedinjenih Američkih Država da se održi Samit demokratija je još jedan primjer toga. Vašington će sigurno biti taj koji će izabrati učesnike događaja, polažući pravo da odlučuje koje zemlje ispunjavaju demokratske standarde. U stvari, inicijativa je u skladu sa duhom Hladnog rata, jer je to proglašavanje novog krstaškog rata protiv svih onih koji ne dijele te ideje”, naglasio je Lavrov.

    On je kazao da Rusija poziva Savjet bezbjednosti UN da se prilagodi realnosti policentričnog svjetskog poretka, proširujući ga azijskim i latinoameričkim zemljama.

  • Otvara se granica sa koje su agenti bičevima tjerali migrante

    Otvara se granica sa koje su agenti bičevima tjerali migrante

    Granični prelaz između Meksika i SAD u Teksasu, gdje se više hiljada haićanskih migranata skupilo posljednjih nedjelja, biće djelimično otvoren danas popodne, saopštile su američke vlasti.

    Američka carina i zaštita granica (CBP) je izdala saopštenje u kojem navodi da će se trgovinske i putničke operacije nastaviti na graničnom prelazu Del Rio za putnički saobraćaj od subote od 16 časova po lokalnom vremenu, a za teretni saobraćaj prelaz će ponovo biti otvoren u ponedjeljak ujutru, prenosi AP.

    CBP je privremeno zatvorio granični prelaz 17. septembra i preusmjerio saobraćaj na alternativni, oko 80 kilometara jugoistočno u Teksasu, nakon što je čak 15.000 uglavnom migranata sa Haitija iznenada prešlo u Del Rio iz Meksika i napravilo improvizovani kamp oko američke strane graničnog mosta, koji je u petak potpuno očišćen.

    Od prošlog vikenda američke vlasti su prebacivali avionima stotine Haićana nazad u njihovu zemlju, a druge odvraćali da uđu u zemlju nakon što su preplavili američko-meksičku granicu u Del Riju u Teksasu, u nadi da će ući u SAD.

    Visoki američki zvaničnici, među kojima je potpredsjednica Kamala Haris, osudili su način na koji su agenti granične patrole na konjima okruživali i usmjeravali migrante sa Haitija, da bi ih onemogućili da uđu u SAD.

    Američki predsjednik Džozef Bajden rekao je da će “određeni ljudi platiti” nakon što su se pojavile fotografije na kojima pogranična služba na konjima tera migrante nazad ka rijeci, protjerujući ih iz SAD.

    Talas izbjeglica sa Haitija pokrenut je poslije serije užasnih događaja koje su prethodnih mjeseci potresle ovu siromašnu državu.

    Prvo je, u julu, ubijen predsjednik Žovenel Moiz, da bi mjesec dana kasnije, u zemljotresu, stradalo više od 2.000 ljudi.

  • Biden o policijskoj brutalnosti nad migrantima: Odgovorni će platiti za to

    Biden o policijskoj brutalnosti nad migrantima: Odgovorni će platiti za to

    Američki predsjednik Joe Biden poručio je da će “platiti” oni granični policajci koji su odgovorni za brutalno postupanje prema migrantima iz Haitija.

    “Preuzimam odgovornost. To je bilo grozno vidjeti, vidjeti da se tako tretiraju ljudi, konjima nasrćući na njih. To je nečuveno”, izjavio je.

    Potom je obećao da će biti sankcionisani oni koji su odgovorni za ovaj čin.

    “Obećavam vam da će ti ljudi platiti. Bit će istraženi i bit će posljedica”, naglasio je Biden.

    Reagovala je i potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država Kamala Haris naglasivši da će, kako je kazala, potpuno podržati istragu.

    Pojedini republikanci smatraju da Bidenova administracija nije adekvatno reagovala na migrantsku krizu na jugu SAD-a. Bivša američka ambasadorica u Haitiju Pamela White je ocijenila da SAD nema dobru migracijsku politiku. Među onima je koji su mišljenja da se migrantska kriza mora rješavati na samom izvoru, tj. u Haitiju, piše BBC.

    “Ako napravimo napredak u Haitiju, onda ćemo i mi biti sigurni. Treba im osigurati hranu, krov nad glavom i opću sigurnost”, navela je White.

    Podsjećamo, ranije ove sedmice objavljeni su videosnimci na kojima se vide kako granični policajci u Teksasu na konjima brutalno postupaju prema migrantima iz Haitija.

    Na američkoj južnoj granici je migrantska kriza – 15.000 migranata i tražitelja azila iz srednje i južne Amerike čeka na ulazak u SAD.

  • Brnabićeva otkrila “SAD formiraju timove za Zapadni Blakan, pojačavaju političko prisustvo”

    Brnabićeva otkrila “SAD formiraju timove za Zapadni Blakan, pojačavaju političko prisustvo”

    Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je danas u Njujorku da SAD trenutno formiraju timove koji će se baviti Zapadnim Balkanom i da očekuje da će ta zemlja već u narednim danima ili nedjeljama posvetiti veću pažnju političkim pitanjima i provokacijama u regionu.

    Brnabićeva je to izjavila srpskim medijima poslije sastanka sa podsekretarkom za politička pitanja u Stejt departmentu Viktorijom Nuland, sa kojom je razgovarala i o trenutnoj situaciji na KiM.Premijerka Srbije je istakla da je taj sastanak bio odličan, iskren i otvoren.

    – Amerika je u procesu formiranja timova koji će se baviti Zapadnim Balkanom. To je kod njih ta smjena generacija koja se trenutno dešava i očekujem svakako da će u narednim danima i nedjeljama imati i veće američko prisustvo i veću njihovu pažnju političkim pitanjma i svim provokacijama koje se dešavaju – navela je Brnabićeva.

    Takođe, istakla je da Srbija ima veliku podršku SAD na putu evropskih integracija.

  • Najbogatiji Amerikanci plaćali manje poreza nego prosječni građani

    Najbogatiji Amerikanci plaćali manje poreza nego prosječni građani

    U Sjedinjenim Američkim Državama 400 najbogatijih porodica plaćale su porez po manjoj stopi nego prosječni porezni obveznici.

    U izvještaju Bijele kuće je istaknuto da su ove porodice od 2010. do 2018. godine plaćale porez po stopi od 8,2 posto. One čine 0,0002 posto od ukupnog broja poreznih obveznika u ovoj zemlji.

    Tokom navedenog perioda uplatile su 1,8 biliona dolara poreza, što je manje u odnosu na to koliko su uplatili ostali Amerikanci. Prosječni građanin je 2018. plaćao porez po stopi od 13,3 posto na svoj prihod.

    Ovaj izvještaj je objavljen nakon što su demokrati tražili da se bogati i korporacije više oporezuju, a kako bi se osigurala finansijska sredstva od 3,5 biliona dolara potrebnih za poboljšanje javnih usluga i infrastrukture – školstvo, zdravstvenu zaštitu, plaćeno odsustvo sa posla i borbu protiv klimatskih promjena.

    Republikanci se protive ovom prijedlogu. Kongresmen iz ove stranke iz Teksasa Kevin Brady smatra da će se oporezivati “oni koji su teško zaradili” te je nezadovoljan mogućnošću da to bude “najveće širenje države blagostanja ikada”.

    Ranije je istraživanje nevladine organizacije ProPublica pokazalo da su neki od najbogatijih Amerikanaca, među kojima su Jeff Bezos, Michael Bloomberg, Warren Buffett, Carl Icahn, Elon Musk i George Soros vrlo malo platili poreza na bogatstvo.

    Ukazano je da je ovo posljedica postojećih poreznih pravila. Većina Amerikanaca su radnici sa niskim ili osrednjim platama i plaćaju porez na ono što zarade – plate. S druge strane, najbogatiji Amerikanci prihode ostvaruju investicijama koje se manje oporezuju od plata ako se ostvaruju u kontinuitetu dužem od godinu dana.

    Bogati mogu izbjeći plaćanje poreza na imovinu ukoliko je ne prodaju. Nadležni sada istražuju one koji su imali neoporezivani rast vrijednosti imovine.

    Međutim, porezna stopa od 8,2 posto možda nije tačna zbog mogućih metodoloških pogrešaka. To znači da bi stopa mogla biti manja – šest posto, ali i veća – 12 posto. U obzir nisu uzete sve ostale vrste oporezivanja, piše CNBC.