VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • SAD: Spremni smo dodatnim sankcijama odgovoriti Dodiku

    SAD: Spremni smo dodatnim sankcijama odgovoriti Dodiku

    Portparol Bijele kuće Jake Sullivan poručio je da će Sjedinjene Američke Države nastaviti odgovarati na secesionizam i napade na Dejtonski mirovni sporazum.

    Istakao je da su SAD zabrinute zbog povećanih prijetnji teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    “Nastavićemo odgovarati na secesionističke akcije i napade na Dejtonski mirovni sporazum, uključujući korištenje dodatnih sankcija”, rekao je Sullivan.

    Izrazio je podršku visokom predstavniku Kristijanu Šmitu i korištenju Bonskih ovlaštenja, kada je to potrebno, odnosno za odbranu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    “Nastavićemo biti uz građane BiH i njihov cilj postizanja demokratske i prosperitetne BiH integrisane u evroatlantsku zajednicu”, kazao je Sullivan.

    Američka administracija je već nekoliko puta povukla poteze s ciljem smirivanja Dodikovih zapaljivih akcija.

    Sankcionisani su mnogi pojedinci i firme, koje su povezane s porodicom Dodik i koje pomažu ili direktno učestvuju u secesionizmu i napadu na ustavni poredak BiH, koji Dodik predvodi.

    Posljednje sankcije su došle u vidu blokiranja nekoliko firmi iz Republike Srpske, koje su se nedavno reorganizovale, kako bi bio omogućen rad firmi, koje su ranije stavljene pod sankcije, poput ATV-a.

    Sada su na listu dodati Sirius, UNA TV, ali i kompanija u koju su “prebačeni” radnici i poslovanje ATV-a.

    Govoreći o pojedincima, na crnoj listi su od ranije Milorad Dodik i njegovo dvoje djece Gorica i Igor, Željka Cvijanović, Radovan Višković, ministri iz Srpske Miloš Bukejlović, Petar Đokić i Alen Šeranić, a to je samo jedan dio ukupno sankcionisanih.

     

  • Panika je počela

    Panika je počela

    Na raspolaganju ruskim specijalistima našao se sistem za navođenje i korekciju leta američke operativno-taktičke rakete ATACMS, otkrio je anonimni specijalista za oružje.

    Prema njegovim rečima, ruske snage sada proučavaju taj sistem.

    Rakete koje su SAD isporučile Ukrajini, a koje su došle u ruke ruskih stručnjaka, pored bojeve glave ATACMS, imaju sistem za navođenje sa tri laserska prstenasta žiroskopa, zahvaljujući kojima rakete ostaju na konstruisanoj balističkoj putanji, preneo je RT Balkan pisanje RIA Novosti.

    Tu je i GPS antena, zahvaljujući kojoj se korekcija vrši na primarnoj i poslednjoj deonici balističke putanje, pojasnio je sagovornik ruske agencije.

    Specijalisti su, napomenuo je, imali priliku da proučavaju rad raketnih sistema duž celog leta, kao i mogućnost korekcije kursa.

    Pentagon je u aprilu potvrdio su Ukrajini poslate operativno-taktičke rakete proširenog dometa ATACMS i da je Kijevu dozvoljeno da ih koristi “unutar suverene ukrajinske teritorije”. Međutim, sa dometom od 300 kilometara, zahvata se veliki pojas ruske teritorije, i omogućava dejstvo po celom Krimu, skoro po svim oblastima koje su prisajedinjene Ruskoj Federaciji, a takođe i po jednom značajnom pojasu u dubini ruske teritorije, posebno Belgorodske i Kurske oblasti.

    ATACMS je operativno-taktička balistička raketa koja se može lansirati iz višestrukih raketnih sistema, uključujući M142 HIMARS.

    Prošlog oktobra, ruski predsednik Vladimir Putin nazvao je odluku SAD da isporuče ove rakete Ukrajini još jednom greškom koja stvara dodatnu pretnju, a neće moći radikalno da promeni situaciju na frontu.

     

  • Američka vojska podigla nivo pripravnosti

    Američka vojska podigla nivo pripravnosti

    Američke baze, locirane širom Еvrope, podignule su nivo uzbune “Charlie”, pišu “ABC News” i “CNN”, pozivajući se na neimenovane zvaničnike.

    Taj nivo se naređuje kada se dogodi incident ili se primi obavještajna informacija koja ukazuje na vjerovatnoću nekog oblika terorističke akcije ili ciljanja na osoblje ili objekte, navodi američka vojska na svojoj veb stranici.

    Najviši nivo “Delta” se primjenjuje kada se teroristički napad dogodio ili je “neminovan”.

    Američka evropska komanda (USEUCOM) nije potvrdila promjenu statusa kada ju je kontaktirao AFP, ali je istakla: “ostajemo na oprezu.”

    Pentagon u međuvremenu kaže da zbog kombinacije faktora koji potencijalno utiču na bezbjednost pripadnika američkih službi i njihovih porodica stacioniranih u Еvropi, američka evropska komanda udvostručuje svoje napore da naglasi oprez tokom ljetnih mjeseci.

    Stejt Department trenutno savjetuje američke građane u Njemačkoj, gdje je sjedište USEUCOM-a, da budu oprezni zbog terorizma.

    Iako nije spomenuta nikakva konkretna prijetnja, evropske nacije su u pojačanoj pripravnosti otkako su naoružani napadači u martu ubili skoro 150 ljudi kod Moskve.

    Francuska je takođe povećala stanje pripravnosti uoči Olimpijskih igara u Parizu, dok je Njemačka trenutno domaćin Еvropskog prvenstva u fudbalu, prenosi Kliks.

  • “Ko, zapravo, vodi SAD?”

    “Ko, zapravo, vodi SAD?”

    Pogubljenost predsjednika Džozefa Bajdena traje već mjesecima, dok on i njegovi spoljnopolitički saradnici pozivaju na prekid vatre koji se neće dogoditi u Gazi, a sa druge strane nastavljaju da snabdijevaju oružjem Izrael, što čini prekid vatre manje vjerovatnim.

    Sličan paradoks postoji i u Ukrajini, gdje Bajden finansira sukob koji se ne može dobiti i odbija da učestvuje u pregovorima koji bi mogli da okončaju pokolj.

    Realnost koja stoji iza svega ovoga je da predsjednika SAD jednostavno više nema, u smislu razumijevanja kontradiktornosti politike koju on i njegovi spoljnopolitički savjetnici sprovode, piše novinar Simor Herš.

    Amerika ne bi trebalo da ima predsjednika koji ne zna šta je potpisao. Ljudi na vlasti moraju da budu odgovorni za ono što rade, a debata sa Donaldom Trampom pokazala je Americi i svijetu da imamo predsjednika koji očigledno nije u toj poziciji, navodi Herš.

    Sramota nije samo Bajdenova, već i onih oko njega koji ga sve više drže u tajnosti. On je zarobljenik, navodi novinar i dodaje da je “izolacija” predsjednika djelo Toma Donilona, čiji je mlađi brat Majkl, ključni anketar i savjetnik u Bajdenovoj predsjedničkoj kampanji i dio tima koji je veći dio nedjelje proveo pripremajući Bajdena za debatu.

    Tom Donilon, koji ima 69 godina, bio je savjetnik predsjednika Bajdena za nacionalnu bezbjednost od 2010. do 2013. godine i bezuspješno je pokušavao da bude imenovan za Bajdenovog direktora Centralne obavještajne agencije.

    S obzirom na Bajdenov očigledan pad u posljednjih nekoliko mjeseci, nemoguće je za autsajdera da razumije zašto je Bijela kuća pristala na bilo kakve debate sa Trampom prije izbora, a kamoli da se pristane na najraniju predsjedničku debatu u modernoj istoriji.

    Ideja je, navodi Herš pozivajući se na svoje izvore u Demokratskoj partiji, da će, ako Bajden bude dobro prošao, kao što je to bio slučaj u govoru o Stanju nacije u martu, pitanje njegove mentalne sposobnosti biti sklonjeno u stranu.

    Takođe je postojao pritisak glavnih demokratskih donatora da se učini nešto po pitanju sve očiglednijeg mentalnog propadanja predsjednika.

    Šta sad? Jedan od vašingtonskih političkih stručnjaka kaže da se Demokratska stranka sada suočava sa “krizom nacionalne bezbjednosti”. Zemlja podržava dva razorna sukoba sa predsjednikom koji očigledno tome nije dorastao, rekao je, i možda je vrijeme da se počne sa pisanjem govora o ostavci koji bi odgovarao ili nadmašio onaj koji je u martu 1968. dao predsjednik Lindon Džonson. Drugi politički guru iznio je drugačiji stav. “Ovo je doba društvenih medija – TikTok, Fejsbuk, Instagram i Iks – i politička kampanja može veoma brzo da se promijeni”.

    U svakom slučaju, zaključuje Herš, SAD imaju predsjednika koji izgleda nije svjestan onoga što se dešava na Bliskom istoku i u Ukrajini.

    “Šta se desilo sa 25. amandmanom koji ovlašćuje potpredsjednika i većinu u kabinetu da proglase predsjednika nesposobnim za funkciju? Šta se dešava u Bajdenovoj Bijeloj kući”, zapitao je Herš, a prenosi RT Balkan.

  • Bajden sa porodicom odlučuje o nastavku kampanje

    Bajden sa porodicom odlučuje o nastavku kampanje

    Predsjednik SAD Džo Bajden danas će razgovarati sa svojom porodicom o tome da li će nastaviti trku za reizbor, nakon što je veliki broj demokrata izrazio zabrinutost poslije debate predsjednika protiv republikanskog rivala Donalda Trampa.

    Bajden i prva dama Džil u toku dana će se sresti s djecom i unucima u predsjedničkom odmaralištu Kamp Dejvid, u Merilendu, rekli su izvori za NBC njuz.

    Izvori su dodali da su razgovori porodice Bajden neformalni.

    Demokrate, uključujući bivšeg predsjednika Baraka Obamu i bivšu predsjednicu Predstavničkog doma Nensi Pelosi, priznali su da je Bajden imao loš nastup u debati u četvrtak, ali su javnosti saopštili da ga podržavaju u nastavku kampanje.

    ”Ovi izbori su i dalje izbor između nekoga ko se cijelog života borio za obične ljude i nekoga ko brine samo o sebi”, poručio je Obama.

    Potparol Nensi Pelosi je izjavio da Bajden i dalje ima njenu punu podršku, a da se ona raduje prisustvu njegovoj inauguraciji 2025. godine.

    Istovremeno, demokrate smatraju da Bajdenu treba dati prostor da odredi sljedeće korake.

    Oni vjeruju da samo predsednik, u dogovoru sa svojom porodicom, može odlučiti da li da nastavi ili da prekine svoju kampanju ranije, a da neće dobro reagovati na pritisak.

    ”Samo dvije osobe mogu da donesu ovu odluku, a to su predsjednik i njegova supruga. Svako ko ne razumije koliko će ova odluka biti duboko lična i porodična, nije upoznat sa situacijom”, rekao je jedan od izvora.

    Bajden je u subotu održao niz događaja za prikupljanje sredstava za kampanju u Njujorku i Nju Džerziju, gdje je priznao da performans na debati nije bio dobar, ali je pokušao da uvjeri donatore da još uvijek može da pobijedi na predsjedničkim izborima protiv Trampa.

    Glasači širom SAD takođe su izrazili zabrinutost zbog glasanja za oba kandidata nakon debate u četvrtak, a jedan od predloženih kandidata da zamijeni Bajdena je guverner Kalifornije Gavin Njusom, koji je javno podržao aktuelnog predsjednika.

  • Uredništvo Njujork tajmsa traži od Bajdena da odustane od kandidature

    Uredništvo Njujork tajmsa traži od Bajdena da odustane od kandidature

    Uredništvo američkog dnevnika Njujork tajms zatražilo je danas od predsjednika DŽozefa Bajdena da odustane od izbora za predsjednika i da kandidaturu prepusti “jačem kandidatu” koji bi imao više šanse za pobjedu nad bivšim predsjednikom Donaldom Trampom.

    U članku urednički kolegijum Tajms optužuje Bajdena za “bezobzirnu kocku” u svom nastojanju za borbu za novi mandat nakon katastrofalnog učešća u debati sa Trampom.

    Bajden se tokom debate borio da sastavi rečenicu, pravio je greške i kasnio je sa odgovorom na pitanje voditelja debate.

    – Ima lidera u Demokratskoj stranci koji bi na bolji, jasniji, sadržajni i energičniji način iznosili alternative drugom Trampovom mandatu. Nema razloga da stranka rizikuje stabilnost i sigurnost zemlje primoravajući glasače da biraju između Trampovih i Bajdenovih nedostataka – piše list.

    Prema navodima lista, odstupanje od kampanje bilo bi protivno Bajdenovim ličnim i političkim instinktima, ali televizijska diskusija održana u četvrtak uveče “ne može biti otpisana kao loša noć”.

    Analitičari navode, da odluka lista da osudi Bajdenovu kandidaturu predstavlja veliku promjenu na medijskom nebu za američkog predsjednika, četiri mjeseca pred izbore u novembru.

    Članak je objavljen nakon što je određen broj poslanika iz redova demokrata tražio od Bajdena da ponovo razmotri učešće na izborima i da se povuče prije stranačke konvencije u avgustu.

    Prema navodima analitičara, sličan potez omogućio bi učesnicima konvencije da slobodno glasaju o eventualnom Bajdenovom nasljedniku u Bijeloj kući.

  • Obama: Bajden imao loš učinak u debati

    Obama: Bajden imao loš učinak u debati

    Bivši predsjednik SAD Barak Obama priznao je danas da je demokratski predsjednik Džozef Bajden imao “loš” učinak u debati protiv republikanca Donalda Trampa, ali je i pored toga podržao Bajdena.

    “Loše debatne noći se dešavaju. Vjerujte mi, znam”, napisao je Obama na platformi X (Tviter), prenio je Rojters.

     

    On je istakao da su ovi izbori i dalje izbor između nekoga ko se cijelog života borio za obične ljude i nekoga ko brine samo o sebi.

    “Prošlo veče to nije promijenilo”, naglasio je Obama.

    Prva debata između predsjedničkih kandidata na predstojećim izborima u SAD Džozefa Bajdena i Donalda Trampa održana je sinoć u studiu CNN.

  • Amerikanci uveli sankcije Čičiću, Đuriću, Kalderi, UNA i Prointeru

    Amerikanci uveli sankcije Čičiću, Đuriću, Kalderi, UNA i Prointeru

    Ured za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD uveo je sankcije za još nekoliko zvaničnika i privrednika iz Republike Srpske, te nekoliko kompanija.

    Tako su američke sankcije sada uvedene Milenku Čičiću, direktoru kompanije Kaldera, te Đorđu Đuriću.

    S druge strane, na OFAC-ovu crnu listu dospjele su kompanije: Infinity International Group, Infinity Media, K-2 audio uslude Banjaluka, Kaldera Company, Prointer ITSS, Sirius 2010. d. o. o. i Una World Network.

    Kao razlog navodi se povezanosti sa Igorom Dodikom, sinom predsjednika Republike Srpske i SNSD-a, Milorada Dodika, te drugim licima bliskim Dodiku.

    Kako su naveli iz OFAC-a, sankcije se odnose na tri licence.

    Prva za Balkan 3A, koja podrazumijeva ovlašćenje određenih transakcija u vezi sa poljoprivrednim proizvodima, lijekovima, medicinskim uređajima, zamjenskim dijelovima i komponentama, ažuriranjima softvera ili medicinskom opremom..

    Druga – opšta licenca za Balkan 4, koja podrazumijeva ukidanje transakcija koje uključuju određene entitete blokirane 18. juna 2024. godine.

    Treća – opšta licenca za Balkan 5: Ovlašćenje određenih transakcija Pumpe koje proizvodi ili distribuira kompanija Kaldera za tretman ili distribuciju vode za piće.

    Što se tiče direktnog razloga, i Milenku Čičiću i Đorđu Đuriću su sankcije uvedene zbog povezanosti sa Igorom Dodikom.

    Stavljanje na “crnu” američku listu za Infinity international Group je uslijedilo zbog povezanosti sa Đorđem Đurićem, a Infinity media Group zbog Infinity internationala.

    Dalje, K-2 audio usluge su pod sankcijama zbog Infinity media, a Kaldera Company zbog povezanosti sa Igorom Dodikom.

    Zbog saradnje Dodikom, pod sankcije je dospio i Prointer ITSS, kao članica Infinity grupe, ali firma Sirius 2010. iz Kotor Varoša.

    UNA World Network, na OFAC-ovu listu je dospjela kao članica Infinity Media.

  • Lider Amerike produžio izvršnu uredbu o vanrednoj situaciji za Balkan

    Lider Amerike produžio izvršnu uredbu o vanrednoj situaciji za Balkan

    Predsjednik SAD DŽozef Bajden produžio je za još godinu dana izvršnu uredbu o vanrednoj situaciji za Balkan, ocjenjujući da situacija na Balkanu i dalje predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku SAD.

    “Akcije osoba koje ugrožavaju mir i međunarodne napore za stabilizaciju na Balkanu, uključujući akte ekstremističkog nasilja i remetilačke aktivnosti, i situacija na Balkanu, koja ometa napredak ka efikasnom i demokratskom upravljanju i punoj integraciji u transatlantske institucije, se nastavljaju i predstavljaju neobičnu i izuzetnu prijetnju po nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku SAD”, navodi se u saopštenju, koje je potpisao američki predsjednik.

    U saopštenju se navodi da bi zbog toga vanredna situacija za Balkan trebalo da ostane na snazi nakon 26. juna ove godine.

    Prva takva izvršna uredba donesena je 26. juna 2001. godine.

    U obrazloženju je navedeno da su primijenjene odrednice Zakona o međunarodnim ekonomskim vanrednim ovlaštenjima u kojoj su navedene “neobične i izuzetne prijetnje po bezbjednost zemlje i spoljnu politiku SAD”.

    Navodi se da se ove mjere odnose na Sjevernu Makedoniju, sprečavanje primjene Dejtonskog sporazuma u BiH ili Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN.

    Predsjednik SAD je naknadno izmjenio tu uredbu Izvršnom naredbom 13304 od 28. maja 2003. godine, kako bi bili preduzeti dodatni koraci u vezi sa određenim radnjama koje ometaju sprovođenje, između ostalog, Ohridskog okvirnog sporazuma iz 2001. u odnosu na Sjevernu Makedoniju.

    Takođe, 8. juna 2021. godine donesena je i Izvršna naredba 14033, kojom je proširen obim vanrednog stanja na nacionalnom nivou.

    U ovoj naredbi navodi se da je situacija na teritoriji bivše SFRJ i Albanije tokom protekle dvije decenije, uključujući podrivanje poslijeratnih sporazuma i institucija nakon raspada bivše SFRJ, kao i široko rasprostranjenu korupciju u raznim vladama i institucijama na Balkanu, ometa napredak ka efikasnom i demokratskom upravljanju i punoj integraciji u transatlantske institucije, i stoga predstavlja neobičnu i izuzetnu prijetnju po nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku SAD, navodi se na sajtu Bijele kuće.

  • Bajden i Zelenski potpisali istorijski sporazum

    Američki predsjednik Džozef Bajden i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas su u ime svojih zemalja potpisali istorijski sporazum na samitu G7, koji se održava danas i sutra u Italiji.

    Radi se o bilateralnom istorijskom sporazumu koji je potpisan na čak 10 godina.

    Ukrajina je od početka ruske invazije do danas potpisala 15 bilateralnih bezbjednosnih sporazuma s nizom zemalja – od Ujedinjenog Kraljevstva preko Francuske i Njemačke do Italije.

    Ono što je zanimljivo u vezi danas potpisanog sporazuma s SAD je da ne zahtijeva odobrenje Kongresa, a potencijalna buduća administracija Donalda Trumpa mogla bi ga poništiti, prenosi Index.

    Bajden je ranije rekao da bi garancije za Ukrajinu bile jednake onima za Izrael, pokrivajući finansijsku i vojnu pomoć, kao i mogućnost zajedničke proizvodnje oružja.

    Bajden i Zelenski su nakon potpisivanja istorijskog sporazuma održali zajedničku press konferenciju.

    “Ovo je dokument bez presedana. Danas je zaista istorijski dan”, rekao je Zelenski.

    Uvjeren je da će “najsnažniji sporazum” očuvati ljudske živote i da sadrži odredbe za “korake za održivi mir” nakon završetka rata.

    “Rusija je prava globalna prijetnja”, naglasio je.

    Pohvalio je hrabrost američkih građana i ukrajinskih vojnika koji su omogućili dogovor.

    Zahvalio je Americi na kontinuiranoj podršci njegovoj zemlji.

    Rekao je da je “ponosan na ukrajinski narod i ono što su uspjeli učiniti tokom rata”. Naglasio je da sporazum uključuje borbene avione F-16 i drugo oružje koje Ukrajina već dugo traži.

    “Dugo smo radili na tome”, napomenuo je. Najavio je da će Ukrajina uskoro dobiti “eskadrile” mlaznjaka. Ukrajina je mjesecima tražila avione F-16, a dosad su se Danska, Nizozemska, Norveška i Belgija obvezale poslati ih u tu zemlju.

    Zelenski tvrdi da sporazum sadrži ključnu komponentu koju je Ukrajina dugo tražila.

    “Naš bezbjednosni sporazum je most ka članstvu Ukrajine u NATO-u”, kazao je.

    Zelenski ne skriva zadovoljstvo što su američki zvaničnici odlučili da će zaplijenjenu finansijsku imovinu upotrijebiti za finansiranje ratnih napora u Ukrajini.

    “Ruska imovina treba se koristiti za zaštitu ukrajinskih života”, poručio je.

    Bajden je poručio da će sporazum omogućiti dvjema zemljama da prošire razmjenu obavještajnih podataka, nastave s obukom ukrajinskih trupa i ulažu u industrijsku bazu Ukrajine kako bi Kijev samostalno mogao proizvoditi streljivo.

    Američki predsjednik je uvjeren da će sporazum učiniti Ukrajinu “jakom, održivom i otpornom”.

    Potvrdio je da” Amerika pojačava pritisak na Rusiju”.

    Dodao je da je američko ministarstvo finansija jasno dalo do znanja da će svaka banka u svijetu koja posluje sa sankcionisanim ruskim bankama i sama biti sankcionisana.

    Objasnio je da ruski predsjednik Vladimir Putin zavisi od prihoda od energetskih projekata, što bi trebalo biti poremećeno uvođenjem novih sankcija.

    “Putin nas neće podijeliti, a mi ćemo biti uz Ukrajinu dok oni ne pobijede u ovom ratu”, rekao je Biden.

    Bilateralni sporazumi Ukrajine s moćnim zemljama Zapada smatraju se privremenim rješenjem, odnosno svojevrsnom “zamjenom” ulasku Ukrajine u punopravno članstvo NATO-a. Ali jasno je da takvi sporazumi nemaju ni blizu istu snagu kao članstvo u NATO-u.

    Šta sporazum uključuje, a šta ne?
    Kao i kod drugih bilateralnih sporazuma, sporazum sa SAD neće zahtijevati da Amerika vojno stane u obranu Ukrajine. Ali, sporazum bi Ukrajini mogao olakšati ulazak u mirovne pregovore s Rusijom, budući da bi Kijev imao određene garancije o pomoći koju bi dobio u slučaju daljnjeg ruskog napada.

    Ukrajina ima gorko iskustvo s takvim sporazumima. Potpisnici Budimpeštanskog sporazuma iz 1994., koji je pozivao na poštivanje nezavisnosti i suvereniteta zemalja, nisu stali u obranu Ukrajine kada je Rusija anektirala Krim 2014. godine.

    Bilateralni sigurnosni sporazumi navode da će se u slučaju budućeg ruskog napada na Ukrajinu “strane konsultovati u roku od 24 sata da bi odredile mjere za suzbijanje i odvraćanje od agresije”.

    Formulacija “budući napad” u sporazumu nije posebno definisana.

    Komentarišući sporazum, Bajdenov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan je rekao kako je “potpisivanjem ovog sporazuma Rusiji poslat signal naše odlučnosti”.

    “Potpisivanjem ovoga takođe ćemo Rusiji poslati signal naše odlučnosti. Ako Vladimir Putin misli da može nadživjeti koaliciju koja podržava Ukrajinu, vara se. On jednostavno ne može toliko čekati, a ovaj će sporazum pokazuje našu odlučnost i kontinuiranu predanost”, rekao je Salivan.

    “Ovim sporazumom takođe obezbjeđujemo obaveze Ukrajine o reformama i nadzoru krajnje upotrebe oružja koje isporučujemo”, pojasnio je Bajdenov savjetnik.

    Salivan je naglasio da je Ukrajina dala korisne lekcije američkoj vojsci, uključujući one o korištenju dronova u ratu.

    Dodao je da će “SAD imati koristi od uvida i iskustva Ukrajine, njenih inovacija na bojnom polju i lekcija naučenih s fronta”.

    Leo Litra, gostujući saradnik u Europskom savjetu za spoljne odnose, rekao je da je važno biti jasan u pogledu ograničenja i svrhe bezbjednosnih garancija.

    “Sporazumi o bezbjednosnoj saradnji osmišljeni su da bi podršku Ukrajini učinili predvidljivom i mjerljivom, ali nisu ni blizu pružanju instrumenata koji bi mogli zamijeniti NATO-ov članak 5 o kolektivnoj odbrani”, rekao je Litra.

    Odnosi između Bajdena i Zelenskog se već neko vrijeme popravljaju.

    Bajden se izvinio Zelenskom zbog kašnjenja u obezbjeđivanju novca za Ukrajinu preko Kongresa, a Kijev je zadovoljan i jer je konačno dobio dozvolu za gađanje vojnih mete unutar Rusije, naročito one odgovorne za napade na Harkovsku oblast. Inače, ovo je bio prvi susret dvojice lidera od decembra.

    Šta se dogodilo ranije danas?
    Inače, vođe zemalja članica skupine G7, koja okuplja najveće svjetske ekonomije, pristali su danas na dogovor o pružanju 50 milijardi dolara vrijednih zajmova Ukrajini korištenjem kamata prikupljenih od zamrznute ruske imovine nakon što je Moskva započela bojnu operaciju 2022.

    Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova odgovorila je da su pokušaji Zapada da uzme prihod od zamrznute ruske imovine kriminalni i da bi doveli do odgovora Moskve koji bi bio vrlo bolan za Evropsku uniju.