VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Tesla mora platiti više od 130 miliona dolara odštete zbog rasizma u kompaniji

    Tesla mora platiti više od 130 miliona dolara odštete zbog rasizma u kompaniji

    Sud u SAD-u donio je odluku u korist afroamerikanca, bivšeg uposlenika kompanije Tesla koji je bio izložen zlostavljanju na rasnoj osnovi u toj firmi od svojih kolega, naloživši da mu se isplati odšteta od 130 miliona dolara bez presedana, javlja AP.

    Okružni sud u sjevernoj Kaliforniji naložio je kompaniji Tesla Inc. da u ponedjeljak plati odštetu u iznosu višem od 130 miliona dolara (112 miliona eura), izvještava Wall Street Journal.

    Owen Diaz tužio je proizvođača vozila zbog diskriminacije i vrijeđanja na rasnoj osnovi koju je trpio dok je bio zaposlen kao operater lifta u tvornici Tesla u Fremontu, u blizini San Francisca.

    Diaz je radio u fabrici tokom 2015. i 2016. godine i rekao je da je za to vrijeme bio izložen rasističkim klevetama i uvredljivim grafitima.

    Federalna porota odlučila je da je zaposlenik bio izložen rasno neprijateljskom radnom okruženju i da Tesla nije poduzeo odgovarajuće mjere kako bi spriječio maltretiranje Diaza, navodi se u izvještaju.

    Porota je Diazu dodijelila 6,9 miliona dolara odštete za pretrpljenu emocionalnu bol i 130 miliona dolara kaznene odštete, rekao je njegov advokat Lawrence Organ za Washington Post.

    Tesla je ranije negirala bilo kakva saznanja o navodnom rasističkom ponašanju uposlenika u tvornici koja ima oko 10.000 radnika.

    Prema izvještaju kompanije, crnci su činili 10 posto ukupne radne snage, dok se samo četiri posto moglo naći na vodećim pozicijama u toj kompaniji u njihovom glavnom pogonu u SAD-u.

    Poznati proizvođač automobila na električni pogon Tesla suočava se s brojnim optužbama zbog rasizma. U Teslinim tvornicama vlada katastrofalna situacija, tvrde neimenovani bivši uposlenici u pogonima te kompanije.

    Za Owena Diaza, kao crnca u Americi, uvrede su bile dio svakodnevice na radnom mjestu. Ali ono što je Diaz, sudeći po njegovim navodima, doživio kao uposlenik Tesle, nadmašilo je sve što je iskusio do tada.

    Tesla je demantirala sve optužbe na svoj račun. U slučaju Diaz firma tvrdi da nema saznanja o diskriminatornom ponašanju svojih radnika prema kolegama, tvrdi se.

    Samo u periodu između 2018. i 2021. godine, 120 osoba je tužilo Teslu zbog diskriminacije. Devet tužbi je odbačeno zbog nedostatka dokaza, a sve druge su prihvaćene.

    Teslin model ugovora sa radnicima nije izoliran slučaj. Tu je dosta raširena metoda kod kompanija koje bilježe brzi rast i koje ne vode puno računa o potrebama svojih uposlenika, kažu stručnjaci.

  • U Senatu SAD-a danas saslušanje kandidata za ambasadora u BiH Michaela Murphyja

    U Senatu SAD-a danas saslušanje kandidata za ambasadora u BiH Michaela Murphyja

    Komitet za vanjske poslove Senata SAD-a danas će održati saslušanje kandidata za novog američkog ambasadora u BiH Michaela Murphyja. Ovo je važan korak ka konačnom imenovanju na ovu funkciju.

    Današnja sesija u komitetu počinje u 14:30 po lokalnom, odnosno oko 20:30 po našem vremenu.

    Osim Michaela Murphyja, na istoj sjednici Komiteta za vanjske poslove SAD-a održat će se i saslušanje Jeffreyja Hoveniera, koji bi trebao biti imenovan za novog ambasadora SAD-a na Kosovu. Također će se razmatrati prijedlozi imenovanja ambasadora u Španiji, Austriji i Andori, najavljeno je iz Senata.

    Američki predsjednik Joe Biden je početkom jula izabrao Murphyja kao osobu koja će predstavljati politiku SAD-a u Bosni i Hercegovini. Nakon prijedloga Bijela kuća je uputila prijedlog imenovanja u Senat SAD-a, koji bi trebao potvrditi ovaj prijedlog.

    Murphy ima 29-godišnje iskustvo, a trenutno radi kao zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja. Njegov portfolio uključuje evropsku sigurnost, kontrolu konvencionalnog naoružanja i arktičku sigurnost, stoji u biografiji objavljenoj na stranici State Departmenta.

    Prije nego što će otići na Kosovo 2009. godine, gdje je služio kao zamjenik šefa misije u ambasadi u Prištini, bio je i u Bosni i Hercegovini. U Sarajevu je tri godine radio kao politički savjetnik u Američkoj ambasadi. Trenutno ima diplomatski čin ministra savjetnika.

    Funkciju ambasadora SAD-a u Bosni i Hercegovini obavlja Eric Nelson, koji je na ovu poziciju imenovan 2019. godine u eri vladavine bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

  • Dio američkih stručnjaka smatra da će 90 posto stanovništva morati biti vakcinisano

    Dio američkih stručnjaka smatra da će 90 posto stanovništva morati biti vakcinisano

    Pojedini američki stručnjaci smatraju da će se 90 posto stanovništva morati vakcinisati protiv koronavirusa kako bi se stekao kolektivni imunitet.

    Doktor Eric Topol, osnivač i direktor Instituta Scripps Research Translational, izjavio je za list USA Today da će 90 posto Amerikanaca morati biti vakcinisano kako bi se pandemija okončala.

    Tom McCarthy, čelnik odjela za pacijente zaražene koronavirusom na Rhode Islandu, je istog mišljenja.

    Anthony Fauci, glavni medicinski savjetnik američkog predsjednika Joe Bidena, je još u decembarskom intervjuu za list New York Times ukazao da će morati biti vakcinisano između 70 i 90 posto stanovništva.

    “Još tačno ne znamo koji je postotak realan. Mislim da je realno da to bude između 70 i 90 posto. Ali, reći ću da će to morati biti i do 90 posto”, naglasio je Fauci u decembru prošle godine.

    U Sjedinjenim Američkim Državama je 185 miliona ili 56 posto stanovništva potpuno vakcinisano, prenosi Fox News.

  • Erdogan okrenuo leđa Bajdenu?

    Erdogan okrenuo leđa Bajdenu?

    Razočaran u Sjedinjene Američke Države, turski predsednik okrenuo se ka Rusiji.

    Redžep Tajip Erdogan sastao se sa Vladimirom Putinom u Sočiju, dok jaz između NATO saveznika Turske i SAD raste.

    Nakon što je američki predsednik Džo Bajden odbio da se sastane sa turskim kolegom na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, razočaran i besan Erdogan je rekao novinarima na brifingu da je s vremena na vreme uspevao da dobro sarađuje sa bivšim predsednicima SAD, ali ne i sa Bajdenom.

    Svega dan kasnije, 24. septembra, obraćajući se nakon molitve u Istanbulu, Erdogan je kritikovao Bajdena po drugi put za 24 sata, navodeći da on i američki predsednik nisu uspeli da premoste svoje razlike na sastanku tokom njegove posete Njujorku, a da su se nedavni razgovori sa Bajdenom pokazali razočaravajućima.

    Erdogan je optužio SAD da podržavaju “terorističke organizacije” umesto da se bore protiv njih, odnoseći se na američko partnerstvo sa Jedinice za zaštitu ljudi (YPG) u severnoj Siriji, povezane sa zabranjenom Kurdistanskom radničkom partijom (PKK).


    Takođe je poručio da Turska i dalje planira da kupi drugu seriju ruskog protivraketnog sistema S-400.

    Neposredno nakon Erdoganovog saopštenja, Komitet za spoljne odnose američkog Senata upozorio je da bi bilo kakva nova kupovina od strane Turske značila i nove sankcije, prema Zakonu za suprotstavljanje američkim protivnicima putem sankcija (CAATSA), osmišljenom da odvrati “protivnike” od neprijateljskih akcija, piše “Al Džazira”.

    Dok jaz između dve NATO saveznice raste, Erdogan se sastao sa ruskim predsednikom u crnomorskom odmaralištu u sredu, a sva je prilika da će želeti da ojača odnose sa Moskvom.

    “Njujork tajms” ukazuje da su Turska i Rusija prijateljske što se tiče ugovora o energetici i oružju, ali neprijateljske u više bliskoistočnih ratova. Preko svojih predstavnika i plaćenika, dve zemlje su na suprotnim stranama u ratovima u Siriji i Libiji, dok i turske i ruske trupe služe kao mirotvorne snage u konfliktu u Nagorno-Karabahu. Većina Erdoganove diplomatije s Rusijom tumači se kao pregovaračka pozicija – pretnje Vašingtonu a umiljavanje Putinu, ali stvaranje distance kad nešto traži od Vašingtona, ističe američki dnevnik.

    Tenzije
    Galip Dalaj, istraživač Univerziteta Oksford i Četam hausa, rekao je “Al Džaziri” da se u Vašingtonu na tursku kupovinu ruskog protivraketnog sistema S-400 ne gleda isključivo kao na kupovinu odbrambenog sistema.

    “To se pre posmatra kao manifestacija turskog geopolitičkog identiteta koji se sve više pomera od Zapada, a približava Rusiji i Kini”, ističe Dalaj.

    Tursko-američki savez bio je isključivo definisan u okviru bezbednosti od početka angažovanja dve strane, nakon što se Turska priključila tadašnjoj antisovjetskoj alijansi 1952.

    Iz američke perspektive, Turska je važna članica NATO i domaćin ključnih vojnih baza pakta, kao i partnerka u takozvanom “ratu protiv terora” i linija odbrane od pretnji na Bliskom istoku. Sve to je fokusirano pre na bezbednost, a ne na političko angažovanje, istorijske veze, duboku ekonomsku međuzavisnost ili društveno-kulturne veze.


    U vreme rastućih razlika u vezi toga kako Ankara i Vašington vide bezbednosne pretnje, uzak fokus na bezbednosne veze može dovesti do krize, pa čak i ivice direktnog sukoba.

    Potencijalni sukobi sa američkim snagama tokom turske ofanzive u Siriji u oktobru 2019. sprečio je tadašnji predsednik Donald Tramp, neočekivanom objavom 6. oktobra da će povući svoje trupe iz zemlje, što je olakšalo turske operacije.

    Ajkan Erdemir, direktor Turskog programa Fondacije za odbranu demokratije u Vašingtonu i bivši opozicionar turskog parlamenta, rekao je “Njujork tajmsu” da Erdoganova kupovina S-400 treba da bude “poziv na buđenje” za Bajdenovu administraciju.

    “Turski predsednik će nastaviti da igra ulogu kvaritelja odnosa u NATO i obezbediti Putinu dalje prilike da potkopa transatlantsku alijansu i njene vrednosti”, naveo je u mejlu, dodajući da je ponuda Turske da odigra ulogu u Avganistanu nakon povlačenja SAD takođe usmerena na stavaranje zavisnosti koje bi smanjile svako protivljenje Vašingtona.

    Tursko-ruski odnosi
    Dok je odnos sa Bajdenom kudio, Erdogan je više puta rekao da ima iskrene i dobre radne odnose sa Putinom.

    “Na individualnom nivou analize, Erdogan opaža pretnju od SAD, misleći da ga namerno podrivaju sa krajnjim ciljem da ga sklone sa vlasti. Ova frustracija i percepcija pretnje navodi ga da potraži savez sa Rusijom kao ravnotežu protiv SAD” – rekao je Ozgur Unluhisarcikli, direktor kancelarije Nemačkog fonda Maršal u Ankari.

    “Međutim, to takođe stavlja Tursku u veoma slabu poziciju prema Rusiji, sa kojom ima više sukobljenih interesa nego zajedničkih tačaka”, ukazao je.

    Turska i Rusija su, kako je to opisala “Al Džazira”, “kooperativni konkurenti”. One podržavaju suprotstavljene strane u Siriji, Libiji, na Kavkazu i Balkanu. Međutim, Turska ima dublje ekonomske veze sa Rusijom nego sa SAD i iz tog razloga Moskva i Ankara paze da im geopolitičke razlike ne ugroze trgovinu. Ipak, Erdogan otišao u Soči sa dosad “najslabijim ulogom” u 19-godišnjem odnosu sa Putinom, napisao je u blogu stručnjak za tursko-ruske odnose Univerziteta Moskva Kerim Has.

    “Ne samo što je očajan da spreči ofanzivu u Idlibu (Sirija), već mu je preko potreban povoljan ugovor o kupovini gasa od Rusije dok globalne cene (ovog energenta) rastu”, naveo je Has, preneo je “Njujork tajms”.

    “Erdogan će možda morati da kupi drugi deo S-400 zarad svog ‘ličnog opstanka’, rekao je Has.


    Za razliku od neuravnoteženih odnosa sa SAD, Ankara odnose sa Rusijom smatra “izvodljivima”.

    Dok ekonomska dinamika možda naginje ka Moskvi jer Turska uveliko zavisi od ruskog izvoza gasa, a milioni ruskih turista donose prihode, Turska je glavni izvoznik poljoprivrednik i tekstilnih proizvoda u Rusiji.

    Takođe, u slučaju sukoba Rusija i Turska mogu lakše da potkopaju međusobne interese. Bliske veze sa Moskovom takođe gode Ankari jer joj dozvoljavaju da nadogradi odbrambenu industriju bez rizika od uplitanja u međusobna unutrašnja pitanja, smatra Maksim Sučkov, stručnjak Ruskog saveta za međunarodne poslove.

    “Turska vidi Rusiju kao resurs koji može da iskoristi da ojača svoj strateški suverenitet, dok Rusija vidi Tursku kao alatku da uveća sopstveni autoritet kao velike sile”, istakao je.

    Ipak, narušavanje odnosa sa Vašingtonom ima svoju cenu, jer će Turskoj nedostajati američka podrška u slučaju spora sa Rusijom.

    Erdogan je delovao da je besan što se nije sastao sa Bajdenom u Njujorku, iako je bilo veoma malo bilateralnih susreta šefova države na Generalnoj skupštini ove godine zbog pandemije, a ‘Vašington post’ upire na dva moguća razloga za njegovu ljutnju – turski predsednik, s jedne strane, želi da projektuje sliku globalnog rukovodstva za domaću publiku, ali želeo je i da ojača svoju poziciju uoči susreta s Putinom u Sočiju.

    Samit u Sočiju
    Uoči susreta, Putinov pres sekretar Dmitrij Peskov najavio je da će sastanak u Sočiju između dvojice lidera biti “najobuhvatniji od početka bilateralnih odnosa”. I zaista – dvojica lidera “pretresla” su ključna polja od interesa, od gasa do bilateralnih odnosa i regionalnih problema od Sirije i Libije do Avganistana i Zakavkazja.

    Na trosatnom sastanku u Sočiju – prvom za dvojicu lidera nakon više od godinu dana – Putin i Erdogan su razgovarali o ugovorima o naoružanju, trgovini i nuklearnom reaktoru koji Rusija gradi u Turskoj.

    Takođe, u svom prvom ličnom susretu nakon što se pre dve nedelje povukao u samoizolaciju zbog moguće izloženosti korona virusu, Putin je uverio Erdogana da je “Turska zaštićena od gasne krize” koja je zahvatila Evropu zahvaljujući gasovodu “Turski tok” koji je izgradila Rusija.

  • Rusija i SAD o priznavanju sertifikata o vakcinaciji

    Rusija i SAD o priznavanju sertifikata o vakcinaciji

    Rusija i SAD razgovarale su danas u Ženevi o pitanju međusobnog priznavanja sertifikata o vakcinaciji protiv kovid-19.

    Američki predstavnici čuli su argumente Rusije, rekao je novinarima ruski ministar zdravlja Mihail Muraško na konferenciji za novinare nakon razgovora, prenio je TAS S.

    “Čuli su argumente i shvatili da je to racionalno jer su odobravanje vakcine koja će se prodavati na tržištu i odobravanje vakcine za direktnu prevenciju protiv kovid-19 različiti procesi”, istakao je ruski ministar zdravlja.

    “Mislim da su (naše) kolege vrlo kompetentne, informisane i ocijeniće naše primjedbe, pa ćemo se vratiti na ovaj razgovor”, kazao je Muraško.

    On je precizirao da se razgovara o priznavanju sertifikata, a ne vakcina, kao i o efikasnosti preventivnih mjera.

  • Republikanci će “minirati”

    Republikanci će “minirati”

    Predstavnički dom Kongresa SAD-a usvojio je sinoć predlog zakona o suspenziji gornje granice za američki dug.

    Do toga je došlo pošto zemlji preti prvi bankrot u istoriji, ali jasno rešenje još nije na vidiku jer će republikanci u Senatu, kako izveštava CNBC, “minirati” usvajanje zakona.

    Oni su protiv povećanja limita za zaduživanje zemlje i čini se da nameravaju da nateraju demokrate da sami reše pitanje velikih ulaganja u socijalne programe i klimatsku politiku.


    Ministarka finansija Dženet Jelen je rekla poslanicima da će SAD oko 18. oktobra ostati bez sredstava za izmirenje svojih finansijskih obaveza.

    Ako Kongres ne suspenduje ili ne podigne gornju granicu duga pre isteka tog roka, poslanici će dovesti zemlju u rizik da ne može da ispunjava obaveze, što bi moglo da košta milione radnih mesta, da ugrozi državne benefite i izazove krah na finansijskim tržištima.

    Predstavnički dom je usvojio suspenziju limita na dug sa 219 glasova “za” i 212 “protiv”.

    Americi preti bankrot

    Budući da je izvesno da ovaj zakon neće proći u Senatu, nije jasno šta će demokrate učiniti kako bi se izbeglo neizvršavanje finansijskih obaveza države, navodi američka tv stanica.

    Kako je ranije najavljeno, u slučaju da ne dođe do konačnog dogovora, federalna vlada SAD bi mogla ponovo da bude zatvorena. Aktuelni zakon o njenom finansiranju ističe danas u ponoć. To bi značilo da oko milion stalno zaposlenih i honoraraca koji rade za federalnu vladu prestaju da obavljaju posao, jer se ne zna odakle će biti plaćeni, navodi Glas Amerike.

    Od 1980. godine, američka federalna vlada “zatvorena” je 21 put zbog nedostatka dogovora o budžetu, a ovo je potencijalno prvo zatvaranje vlade u mandatu Džozefa Bajdena. Poslednji put je bila zatvorena 2018. jer Kongres nije mogao da usvoji budžet zbog spora sa tadašnjim predsednikom Donaldom Trampom o finansiranju zida na granici sa Meksikom.

    Kada se federalna vlada zatvori zaposleni koji nisu neophodni za rad agencija odlaze na prinudni odmor. Doktori, sestre, vojnici, policajci ostaju da rade, kao i pripadnici Agencije za bezbednost saobraćaja. Ali se ne zna kada će biti plaćeni ako se budžet ne usvoji.

    Zbog toga što su zatvaranja vlade postala maltene rutinski deo posla, Tramp je 2019. potpisao Akt o fer tretmanu zaposlenih u vladi, koji federalnim radnicima garantuje da će dobiti zaostale plate u slučaju zatvaranja.

  • CNN: SAD idu ka ivici provalije i vuku svijet za sobom

    CNN: SAD idu ka ivici provalije i vuku svijet za sobom

    Ovo je igranje s globalnom ekonomijom, ocjenjuje američka tv. stanica Si-En-En (CNN) u današnjem komentaru povodom nesloge između republikanaca i demokrata u Kongresu da se podigne limit za zaduživanje vlade, kako bi mogla da nastavi da izmiruje svoje finansijske obaveze.

    Sjedinjene Američke Države idu prema litici jer je na Kongresu odluka o podizanju plafona do kojeg može da se zaduži američka vlada. Ako stvari krenu naopako, posljedice će se osjetiti daleko izvan granica SAD, navodi u analizi urednik CNN-a Stiven Kolinson.

    S obzirom na to da američka vlada troši više nego što prihoduje, bila bi primorana da prestane sa servisiranjem duga – pa bi isplate vojnih plata, državnih penzija i drugih beneficija presušile.

    A ako SAD ne mogu da plaćaju kamate za svoje dugove, kamatne stope na pozajmljivanje novca vjerovatno će porasti – što znači da će poskupjeti i hipoteke, krediti za automobile i računi za kreditne kartice. Milioni Amerikanaca vjerovatno bi izgubili posao, a usporeni oporavak od pandemije bi se urušio.

    Budući da je stabilnost američkog duga temelj globalne ekonomije, neizvršavanje finansijskih obaveza Vašingtona moglo bi da baci ostatak svijeta u krizu.

    Nepojmljive razmjere ovakvih posljedica razlog su zbog kojeg zaraćeni političari Vašingtona, uglavnom poslije perioda tvrdoglavog natezanja i iznuđivanja ustupaka, obično postignu konsenzus i u gluvo doba noći izglasaju podizanje gornje granice duga. Ali, ovaj put je drugačije, navodi se u analizi.

    Republikanci odbijaju ovu igru optužujući demokrate predsjednika Džoa Bajdena za nekontrolisani rast potrošnje koji će dodatno povećati nacionalni dug, koji trenutno iznosi skoro 29.000 milijardi dolara.

    Njihov stav je duboko licemjeran, smatra urednik CNN-a. Kao prvo, napominje on, demokrate su više puta glasale sa republikancima za povećanje limita za zaduživanje pod republikanskim predsjednicima.

    Još važnije od toga jeste da limit mora da se poveća kako bi se platile obaveze koje su sami republikanci preuzeli glasanjem za masovno smanjenje poreza koja su pogodovala bogatima za vrijeme tadašnjeg predsjednika Donalda Trampa, dodaje se dalje. Republikanci se, po Kolinsonu, ponašaju kao da je država nedjelju dana lumpovala u Las Vegasu i sada odbija da plati račun po kreditnoj kartici.

    Ali, republikanci žele da “operu ruke” od odgovornosti i optuže demokrate da su državu doveli do bankrota, jer Bajden gura investicioni program od četiri biliona dolara za preoblikovanje ekonomije kako bi pomogao manje imućnim Amerikancima. Budući da je toliko toga u pitanju, republikanci znaju da demokrate na kraju neće imati drugi izbor nego da sami usvoje podizanje limita za zaduživanje – i plate političku cijenu, zaključuje se u tekstu CNN-a.

  • Otkaz za 175 američkih zdravstvenih radnika jer nisu vakcinisani

    Otkaz za 175 američkih zdravstvenih radnika jer nisu vakcinisani

    Zdravstvene ustane u američkoj Sjevernoj Carolini otpustile su 175 uposlenika jer se nisu vakcinisali protiv koronavirusa.

    Bolnički lanac “Novant Health” sa sjedištem u Sjevernoj Carolini naveo je da su raskinuti ugovori 175 zdravstvenih radnika koji nisu poštovali obavezu vakcinacije protiv Covida-19.

    Za svoje zaposlenike s medicinskim ili vjerskim izuzecima, zdravstvena organizacija uvela je mjeru obaveznog sedmičnog testiranja, nošenje maske N95 i zaštite za oči.

    Zdravstvena ustanova, koja ima 35.000 zaposlenih, saopćila je kako je do prošle sedmice dala dodatni rok za 375 zdravstvenih radnika da se vakcinišu. Oni koji to ne urade dobit će otkaze ili im neće biti produženi ugovori o radu, prenosi Anadolu Agency (AA).

    “Novan Health” prvi je put 22. jula objavio da je uveo obaveznu vakcinaciju za uposlenike i dao im rok do 15. septembra.

    Jedna bolnica u Houstonu u Teksasu je otpustila 150 zdravstvenih radnika zbog odbijanja da se vakcinišu.

    Američki predsjednik Joe Biden je proglasio vakcinaciju protiv koronavirusa obaveznim na radnim mjestima s najmanje 100 uposlenika.

  • SAD ubrzava dolazak novog ambasadora u BiH, Michael Murphy bi uskoro mogao preuzeti dužnost

    SAD ubrzava dolazak novog ambasadora u BiH, Michael Murphy bi uskoro mogao preuzeti dužnost

    Komitet za vanjske poslove Senata SAD-a u utorak, 5. oktobra, trebao bi održati saslušanje kandidata za novog američkog ambasadora u BiH Michaela Murphyja, što predstavlja korak ka konačnom imenovanju na ovu funkciju.

    Iako do sada nije bio poznat tačan datum kada će Senat odlučivati o imenovanju novog ambasadora te se čak govorilo i o pomjeranju odluke za narednu godinu, čini se kako američka administracija na čelu s predsjednikom SAD-a Bidenom želi što prije riješiti pitanje novog ambasadora u Bosni i Hercegovini.
    Joe Biden je još početkom jula izabrao Murphyja kao osobu koja će predstavljati politiku SAD-a u Bosni i Hercegovini. Nakon prijedloga Bijela kuća je uputila prijedlog imenovanja u Senat SAD-a, koji bi trebao potvrditi ovaj prijedlog.

    Murphy je veteran američke službe za vanjske poslove s 29-godišnjim iskustvom, a koji trenutno radi kao zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja. Njegov portfolio uključuje evropsku sigurnost, kontrolu konvencionalnog naoružanja i arktičku sigurnost, stoji u biografiji objavljenoj na stranici State departmenta.
    Prije nego što će otići na Kosovo 2009. godine, gdje je služio kao zamjenik šefa misije u ambasadi u Prištini, bio je i u Bosni i Hercegovini. U Sarajevu je tri godine radio kao politički savjetnik u američkoj ambasadi. Trenutno ima diplomatski čin ministra savjetnika.

    Osim Michaela Murphyja, na istoj sjednici Komiteta za vanjske poslove SAD-a održat će se i saslušanje Jeffreyja Hoveniera, koji bi trebao biti imenovan za novog ambasadora SAD-a na Kosovu.

    Funkciju ambasadora SAD-a u Bosni i Hercegovini obavlja Eric Nelson, koji je na ovu poziciju imenovan 2019. godine u eri vladavine bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

    Treba istaći da su Sjedinjene Američke Države odredile i posebnog izaslanika koji će se baviti isključivo izmjenama Izbornog zakona u BiH Matthewa Palmera, koji sutra stiže u posjetu BiH.

  • Američka vojska uspješno testirala hipersonički krstareći projektil

    Američka vojska uspješno testirala hipersonički krstareći projektil

    Samo nekoliko mjeseci nakon što je Rusija uspješno obavila testiranje hipersoničnog krstarećeg projektila, isto je učinila i američka vojska.

    Američka vojska je korak bliže završetku razvoja hipersoničnog krstarećeg projektila koji se lansira iz zraka nakon što je agencija DARPA uspješno obavila testiranje HAWC projektila (Hypersonic Air-breathing Weapon Concept) u saradnji s Američkim zračnim snagama.

    Hipersonični projektili su novo bojno polje za Ameriku i njene saradnike. U julu ove godine je Rusija uspješno obavila testiranje svog hipersoničnog krstarećeg projektila pod nazivom Tsirkon. Američka vojska radi na nekoliko hipersoničnih projektila nakon što su odbačeni planovi za oružja na električni “pogon”. Hipersonični krstareći projektil se oslanja na motor koji koristi zrak i koji omogućava brzine veće od 5 Macha (pet puta brže od zvuka).

    DARPA je testirala projektil koji je razvila kompanija Raytheon Technologies, ali nije otkriveno koji je avion korišten. Projektil je dostigao brzinu od 5 Macha zahvaljujući svom raketnom motoru, a potom se aktivirao scramjet motor koji ga je dodatno ubrzao iznad pomenute granice. Scramjet motor kompresuje zrak i miješa ga s hidrokarbonskim gorivom, a potom se smjesa zapali, što rezultira većom brzinom projektila.

    DARPA je obavila nekoliko testiranja koja uključuju integraciju s letjelicom, ispuštanje, sigurno odvajanje od letjelice, aktiviranje motora i krstarenje.

    HWAC ima najbolje performanse u atmosferi bogatoj kisikom gdje se zbog velike brzine praktično ne može otkriti. Hipersonična brzina ga čini efikasnim kinetičkim oružjem čak i bez velike količine eksploziva.