VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Amerika u tajnosti obučava tajvanske vojne snage

    Amerika u tajnosti obučava tajvanske vojne snage

    Američke snage za specijalne operacije mjesecima u tajnosti obučavaju tajvanske trupe, riskirajući odgovor Kine, rekao je u četvrtak zvaničnik Pentagona.

    Kontingent od oko 20 specijalaca provodi obuku manje od godinu dana, rekao je zvaničnik, dodajući da se neki od instruktora rotiraju unutra i van.

    Zvaničnik je u velikoj mjeri potvrdio izvještaj Wall Street Journala u kojem se kaže da obuka traje najmanje godinu dana, usred sve većih kineskih verbalnih prijetnji ostrvskom savezniku Sjedinjenih Američkih Država.

    Tajvansko ministarstvo odbrane odbilo je komentarisati izvještaj, ali je glasnogovornik Pentagona John Supple rekao da se općenito govoreći, američka podrška tajvanskoj vojsci zavisi od potrebe.

    “Naša podrška i odbrambeni odnosi s Tajvanom i dalje su usklađeni s trenutnom prijetnjom koju predstavlja Narodna Republika Kina”, rekao je Supple u saopćenju.

    “Pozivamo Peking da poštuje svoju predanost mirnom rješavanju nesuglasica”, dodao je.

    Tajvanski mediji izvijestili su prošlog novembra, pozivajući se na tajvansku pomorsku komandu, da su američke trupe stigle tamo kako bi obučavale tajvanske marince i specijalne snage za operacije malim čamcima i amfibijama.

    Međutim, američki i tajvanski zvaničnici kasnije su te izvještaje demantovali, ističući da su dvije strane uključene samo u bilateralnu vojnu razmjenu i saradnju. SAD isporučuju Tajvanu oružje, uključujući rakete za odbranu i borbene avione, usred prijetnje Pekinga da prisilno preuzme kontrolu nad otokom i reintegriše ga s Kinom.

    SAD također zadržavaju dvosmislenu predanost odbrani Tajvana, koji Peking smatra odmetničkom provincijom. Na video snimku objavljenom prošle godine koji je predstavljen u tajvanskim medijima vidi se kako američke trupe učestvuju u vježbi na ostrvu pod nazivom “Balance Tamper”.

    Kineske snage pojačale su svoje aktivnosti prema Tajvanu u prošloj godini, izvodeći vježbe napada na moru i leteći velikim brojevima bombardera i lovaca u blizini zračnog prostora Tajvana. U ponedjeljak je rekordnih 56 kineskih ratnih aviona ušlo u tajvansku zonu protuzračne obrane.

    Glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price nazvao je kinesku aktivnost “destabilizirajućom” i “provokativnom”.

    “Snažno apeliramo na Peking da prestane s vojnim, diplomatskim i ekonomskim pritiskom i prisilom prema Tajvanu”, dodao je.

  • Amerika duboko zabrinuta zbog krize između Kine i Tajvana

    Amerika duboko zabrinuta zbog krize između Kine i Tajvana

    Sjedinjene Američke Države su “duboko zabrinute” zbog postupaka koji podrivaju mir u Tajvanskom moreuzu, rekao je za BBC savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.

    Njegovi komentari uslijedili su nakon što je Kina četiri dana zaredom, u javnoj demonstraciji sile, poslala rekordan broj vojnih aviona u zonu protuzračne odbrane Tajvana.

    Tajvan sebe smatra suverenom državom, ali Kina na otok gleda kao na otcijepljenu provinciju. Peking nije isključio moguću upotrebu sile za postizanje cilja, a to je ujedinjenje.

    “Ustat ćemo i progovoriti, privatno i javno, kada vidimo ovakve vrste aktivnosti koje su u osnovi destabilizirajuće”, rekao je Sullivan za BBC, dan nakon sastanka s najvišim kineskim diplomatom Yangom Jiechijem.

    Na pitanje jesu li SAD spremne poduzeti vojnu akciju za obranu Tajvana, Sullivan je rekao: “Dopustite mi samo da kažem ovo, sada ćemo poduzeti mjere kako bismo pokušali spriječiti da se taj dan ikada dogodi”.

  • Senat SAD usvojio zakon o povećanju limita duga

    Senat SAD usvojio zakon o povećanju limita duga

    Američki Senat je usvojio zakon o privremenom povećanju limita zaduživanja iznad trenutnog zakonskog ograničenja od 28.400 milijardi dolara, čime je izbjegnut rizik od istorijskog bankrota ovog mjeseca.

    Ipak, Senat je do početka decembra odložio odluku o dugotrajnijem pravnom lijeku, prenosi agencija Rojters.

    Senat je sa 50 glasova “za” i 48 “protiv” usvojio zakon nakon višenedjeljnih stranačkih nesuglasica.

    Predlog zakona koji je usvojio Senat sada ide u Predstavnički dom, koji ga treba odobriti da bi išao na potpisivanje kod predsjednika Džoa Bajdena.

    Predstavnički dom će o zakonu glasati u utorak, izjavio je šef demokratske većine u tom domu Steni Hojer.

    Očekuje se da će povećanje limita zaduživanja za 480 milijardi dolara, čime će se granica duga podići na 28.900 milijardi dolara, biti iscrpljeno do 3. decembra, istog dana kada ističe finansiranje većine saveznih programa u skladu sa mjerom koja je usvojena ranije ovog mjeseca nakon još jednog partijskog sukoba.

  • Sukob Hrvatske i SAD: “Ne mešajte se”

    Sukob Hrvatske i SAD: “Ne mešajte se”

    Ministarstvo odbrane Hrvatske odgovorilo je povodom nedavnih informacija u javnosti da SAD moraju da “aminuju” hrvatsku nabavku francuskih lovaca “rafal”.

    Ministarstvo odbrane Hrvatske poručilo je Americi da u taj posao nemaju šta da se mešaju.

    “Francuska je izvorni proizvođač aviona ‘rafal’ i njegove celokupne opreme koja je NATO kompatibilna. Samim tim, ne postoji dobijanje dozvole za prenos vlasništva Republici Hrvatskoj od neke druge države, pa tako ni od SAD”, navodi se u saopštenju hrvatskog ministarstva koje je preneo “T portal”.

    U saopštenju se dalje navodi da, kao što je Ministarstvo odbrane i dosad nabavljalo opremu za neke druge borbene sisteme koji se koriste u Hrvatskoj vojsci, tako i za “rafale”, radi se o zasebnoj nabavci opreme koja uključuje američke komponente u odgovornosti Ministarstva odbrane kao krajnjeg korisnika.

    “Po svemu navedenom, već se razgovaralo sa predstavnicima Ambasade SAD u Hrvatskoj. Pregovori Hrvatske i Francuske o ugovoru za kupovinu 12 aviona ‘rafal’ u završnoj su fazi i ugovor će biti potpisan na vreme, pre kraja godine”, istaklo je hrvatsko ministarstvo.

  • Nagovještava li nova kadrovska politika SAD-a u BiH odlučniji pristup Washingtona

    Nagovještava li nova kadrovska politika SAD-a u BiH odlučniji pristup Washingtona

    Nakon imenovanja Matthew Palmera za predstavnika SAD-a za reformu Izbornog zakona, Gabriela Escobara izaslanika SAD-a za Zapadni Balkan i najave dolaska novog američkog ambasadora u BiH Michaela J. Murphya, nazire se nova američka diplomatska ofanziva u BiH.

    Tek što je stupio na dužnost izaslanika SAD-a za Zapadni Balkan Escobar je najavio da će SAD koristiti novi set alata za sankcije, posebno protiv korupcije, “vrlo agresivno”. Nedugo zatim obavio je razgovor i sa Miloradom Dodikom, tokom kojeg je upozorio predsjednika SNSD-a Milorada Dodika da su prijetnje otcjepljenjem antidejtonske i da građanima Republike Srpske ne nude ništa osim izolacije i ekonomskog očaja.

    “Moram reći da su nove sankcije prema Balkanu predviđene za one koji opstruišu politički, ali i prema onima koji imaju korist od toga, rekao je tom prilikom Escobar, na što mu je Dodik kazao da mu se “je*e za sankcije” i da njemu ne može prijetiti.

    “To nije prijetnja, ovo je činjenica”, rekao je Escobar.

    S obzirom sam tok razgovora, ali i neoubičajno oštro saopštenje Amerikanaca, čini se da su SAD zaista spremne, s obzirom na ozbiljnu institucionalnu krizu, pristupiti agresivnije.

    U isto vrijeme, sasvim neočekivano, Palmer je s pozicije koju trenutno obnaša Escobar imenovan predstavnikom SAD-a za reformu Izbornog zakona, što je dodatno potvrdilo odlučnost SAD-a da se uključe u rješavanje duboke političke krize u BiH. Palmer je možda u većoj mjeri nego i jedan američki diplomata ranije otvoreno iznio stavove SAD-a u smislu prihvatljivih načela i okvira reformi koje bi se trebale provesti. Neke od poruka su bile dvosmislene, povremeno nedovoljno precizne, ali zaključak Palmera bio je jasan.

    “Niko iz ovih razgovora neće izaći sto posto zadovoljan, da su dobili sve što žele. Tako ne funkcioniše politika, ali postoji mogućnost da se ide dalje i nadam se da će stranke izaći na taj put”, rekao je Palmer.

    Najava njegovog skorog povratka pokazuje ozbiljnost SAD-a.

    Prije dva dana budući ambasador SAD-a u BiH Michael J. Murphy saslušan je pred Komitetom za vanjske poslove Senata SAD-a, te bi nakon što ga Senat potvrdi, trebao zamjeniti Erica Nelson. Tokom saslušanja Murphy je obećao implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno ispunjavanje uslova “5+2” za zatvaranje OHR-a. Osim toga nagovjestio je korištenje sankcija, koje će ciljati “etnonacionaliste”. Dodao je da će oni koji nisu spremni provesti reforme platiti “visoku cijenu”.

    Murphy je u Sarajevu radio tri godine kao politički savjetnik u Američkoj ambasadi, dok je Escobar prije 20 godina upravljao kancelarijom OHR-a, a kasnije i kancelarijom Američke ambasade u Banjoj Luci.

    Kratki vremenski interval u kojem SAD-e imenuju dva dobra poznavaoca političke situacije u BiH, Escobara i Murphya, koji su ranije obnašali dužnosti u našoj zemlji, te zaduženje Palmera da radi na pitanju izborne reforme govore o novom pristupu SAD-a. Osim toga, neoubičajno otvorene i sinhronizovane poruke spomenutih diplomata da će sankcionisati sve one koji ugrožavaju interese SAD-a u Bosni i Hercegovini potvrda su toga i najava da bi američki angažman mogao donijeti promjenu.

  • Biden nominovao bivšeg savjetnika za Balkan Jamesa O'Briena da odlučuje o sankcijama

    Biden nominovao bivšeg savjetnika za Balkan Jamesa O'Briena da odlučuje o sankcijama

    Predsjednik SAD-a Joe Biden nominovao je Jamesa O’Briena za koordinatora za politiku sankcija američkog State Departmenta, saopćeno je iz Bijele kuće. Kako je navedeno, on će imati čin ambasadora.

    O'Briena mora potvrditi Senat da bi stupio na dužnost, odnosno da bi provodio režim sankcija, takozvanu “crnu listu”. Ono što je interesantno jeste da je O’Brien poznavalac stanja na Balkanu, jer je već radio u našoj regiji.

    Naime, od 1989. do 2001. bio je viši savjetnik državne sekretarke Madeleine Albright, prvi zamjenik direktora za planiranje politika i predsjednički izaslanik za Balkan.

    “Tokom karijere u State Departmentu vodio je veliki i uspješan program sankcija i savjetovao je o nizu pitanja, uključujući mirovne pregovore u Evropi, naučne i ekološke sporazume i inicijative za istragu i krivični progon osoba odgovornih za ratne zločine”, navodi se na stranici Bijele kuće.

    Zanimljivo je da ovo dolazi u trenutku kada se sve više špekulira da će se pojedinci iz Republike Srpske, prvenstveno lider SNSD-a Milorad Dodik naći po snažnijim američkim sankcijama.

    Novi izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabriel Escobar najavio da će SAD koristiti novi set alata za sankcije. On je obavio je razgovor sa Miloradom Dodikom, tokom kojeg je upozorio predsjednika SNSD-a da su prijetnje otcjepljenjem antidejtonske i da građanima Republike Srpske ne nude ništa osim izolacije i ekonomskog očaja.

    “Moram reći da su nove sankcije prema Balkanu predviđene za one koji opstruišu politički, ali i prema onima koji imaju korist od toga”, rekao je tom prilikom Escobar.

  • Procurio tajni dokument koji je poslat na više adresa

    Procurio tajni dokument koji je poslat na više adresa

    Procurili strogo poverljivi dokument CIA, koji je pokazao da je veliki broj njenih saradnika ubijen ili je promenio stranu.

    Dokument sugeriše da je američka kontraobaveštajna služba podcenila svoje rivale, dok je rukovodstvo agencije zabrinuto da se mora posvetiti veća pažnja zaštiti agenata, preneo je danas Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svetskih medija.

    Veliki broj stranih obaveštajaca CIA-e ubijen je, zarobljen ili se okrenuo ka suparničkim agencijama, navodi se u netipičnom i strogo poverljivom dokumentu poslanom svakom birou širom sveta, navodi Tajms.

    Kontraobaveštajni zvaničnici službe upozorili su prošle nedelje da je više desetina špijuna kompromitovano ili pogubljeno u poslednjih nekoliko godina, što prema tvrdnjama izvora, predstavlja nagli porast takvih incidenata.

    Procurili dokument uključivao je određeni broj agenata koje su ubile strane agencije – poverljivi detalj koji se, ističe Tajms, obično ne deli u tako široko rasprostranjenim dopisima.

    Cilj je bio da se biroi podstaknu da poboljšaju zaštitne protokole i bezbednost, kažu bivši zvaničnici. Kao neki od razloga za neuspele misije istaknuti su loše obaveštajne veštine, previše poverenja u izvore, podcenjivanje stranih agencija kao i prebrzo regrutovanje doušnika – problem koji je u dopisu opisan kao stavljanje misije iznad pitanja bezbednosti.

    Dok su tehnološki napredak kao što su biometrijska skeniranja, hakovanje i veštačka inteligencija uspešno primenile druge agencije za praćenje špijuna CIA-e, SAD su zadržale fokus na agentima gradeći mrežu pouzdanih doušnika koja bi, dodaje Tajms, trebalo da bude najbolja na svetu u prikupljanju i analizi.

    Potvrđujući da je regrutovanje špijuna u drugim zemljama visokorizičan posao, dopis CIA-e koji je procurio u javnost, pokrenuo je pitanja koja muče agenciju poslednjih godina naročito jer su suparničke obaveštajne službe iz zemlja poput Rusije, Kine, Irana i Pakistana hvatale doušnike CIA-e, a u nekim slučajevima pretvarale ih u dvostruke agente, piše Njujork tajms.

    Upozorenje je, prema onima koji su ga pročitali, prvenstveno bilo usmereno na zvaničnike “s prve linije” – ljude koji su bili direktno uključeni u regrutovanje novih kandidata i proveru izvora, poručujući službenicima da se fokusiraju ne samo na regrutaciju, već i na bezbednosna pitanja.

    Dopis koji je poslan u zadnjoj nedelji septembra sugeriše da je agencija podcenila svoje protivnike uz uverenje da su njeni agenti i špijunske veštine bolje od drugih obaveštajnih službi.

    Međutim, dodaje Njujork tajms, rezultati studije pokazali su da su zemlje koje su na meti SAD takođe vešte u lovu na doušnike, dok su veštine agencije zarđale posle decenija fokusiranja na terorističke pretnje i oslanjanja na rizične komunikacijske sisteme.

    Ponekad, ističe njujorški list, doušnici koje otkriju rivalske obaveštajne službe ne budu hapšeni, već se angažuju kao dvostruki agenti koji dostavljaju dezinformacije CIA-i, kazali su bivši zvaničnici dodajući da su u tome posebno efikasni bili Pakistanci.

    Dopis CIA-e upućen njenim stanicama i biroima širom sveta odražava opštu zabrinutost rukovodstva agencije da bi njeni operativni službenici trebalo da posvete više pažnje zaštiti svojih agenata, istovremeno uviđajući da moraju agresivno regrutovati špijune i doušnike kako bi izvršili svoju misiju prikupljanja obaveštajnih podataka, ističe Vašington post.

    CIA je poslednjih godina pretrpela katastrofalne upade u svoje špijunske mreže gde su, prema pisanju vašingtonskog lista, agenti verovatno otkriveni zbog kršenja tajnog komunikacijskog sistema agencije pomoću kojeg je komunicirala s agentima na terenu. List navodi da je CIA pokrenula lov na krtice 2011. pošto je jedan doušnik u Kini javio da su tamošnje vlasti otkrile sve koji pomažu američkoj vladi i da su potom prisilile agente da rade za njih.

    Pozivanjem na prethodne greške, dopis je verovatno trebalo da upozori sadašnje zvaničnike da ne ponavljaju greške iz prošlosti. Govoreći pod uslovom anonimnosti, ljudi koji su upoznati s nedavno objavljenim dopisom kažu da nije podstaknut nikakvim novim upadom unutar špijunske mreže, ali da je pokretač bio uspeh Pakistana da identifikuje veliki broj onih koji rade za CIA-u.

    Istovremeno, dodaje vašingtonski list, CIA je pod ponovnim pritiskom da regrutuje i održava efikasne špijunske mreže u Pakistanu, posle povlačenja SAD iz susednog Avganistana i talibanskog zauzimanja zemlje. Bivši zvaničnici kažu da će održavanje mreže pouzdanih ljudskih izvora biti ključno za planove administracije predsednika Džoa Bajdena da prati terorističke pretnje bez vojnog prisustva na terenu, rekli su bivši zvaničnici.

  • SAD: Ključno je da vrata EU ostanu otvorena za Zapadni Balkan

    SAD: Ključno je da vrata EU ostanu otvorena za Zapadni Balkan

    Sjedinjene Američke Države su pozdravile Deklaraciju lidera Evropske unije jučer usvojenu na samitu EU i Zapadnog Balkana u Sloveniji te ukazale na značaj nastavka procesa proširenja tog bloka zemalja.

    Glasnogovornik State Departmenta Ned Price naveo je da Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija nastavljaju demonstrirati posvećenost reformama.
    “Ključno je da vrata Evropske unije za njih ostanu otvorena”, naveo je Price na Twitteru.

    Lideri EU, uz saglasnost vođa sa Zapadnog Balkana, jučer su na Brdu kod Kranja usvojili deklaraciju kojom se potvrđuje posvećenost Unije u procesu proširenja i najavljuje intenziviranje zajedničkog angažovanja u cilju sveukupne transformacije regiona.

    U deklaraciji se ne pominju rokovi ni datumi u vezi s nastavkom procesa proširenja.

  • Pucnjava u školi u Teksasu, identifikovan napadač

    Pucnjava u školi u Teksasu, identifikovan napadač

    Nekoliko osoba ranjeno je u pucnjavi u školi u Arlingtonu u Teksasu, javljaju američki mediji.

    Prema prvim informacijama, napadač je naoružan ušao u srednju školu “Timbervju” i otvorio vatru.

    Za sada nije poznato koliko je ljudi ranjeno, a na licu mjesta je veliki broj policijskih patrola.

    Troje ranjenih je hospitalizovano
    “Najmanje četiri osobe su povrijeđene. Troje je hospitalizovano, a jedna je imala lakše povrede i odbila je dalje liječenje”, rekao je gradonačelnik Arlingtona Džim Ros, a prenosi CNN.

    Policija je identifikovala napadača te je potraga u toku.

    “Nazovite 911 ako znate gdje se nalazi 18-godišnji Timoti Džordž Simpkins koji vjerojatno upravlja srebrnim Dodgeom s registracijskim tablicama PFY-6260”, objavila je policija na Twitteru.

  • Biden razgovarao s Von der Leyen: Snažna podrška pristupu EU zemalja Zapadnog Balkana

    Biden razgovarao s Von der Leyen: Snažna podrška pristupu EU zemalja Zapadnog Balkana

    Predsjednik SAD-a Joe Biden je u razgovoru s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen u ponedjeljak izrazio “snažnu podršku” za nastavak pristupnog procesa Evropskoj uniji zemalja Zapadnog Balkana.

    Biden je naglasio naglasio važnost “ujednačavanja sistema međunarodnog oporezivanja”, te podcrtao kako SAD traži od G20 zemalja da na samitu krajem mjeseca postignu politički sporazum o minimalnom globalnom porezu na dobit.

    Biden je izrazio “snažnu podršku” za nastavak pristupnog procesa zemalja Zapadnog Balkana, navodeno je iz Bijele kuće, prenosi Reuters.

    Čelnici Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkaa sastat će se sutra da rasprave buduće članstvo za šest balkanskih zemalja: Srbiju, Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Sjevernu Makedoniju.

    Deklaracija Samita će utvrditi garanciju EU o budućem članstvu šest zemalja, rekla su jučer dva EU dužnosnika.

    Bogate sjeverne EU članice strahuju od ponavljanja scenarija brzog pristupa Rumunije i Bugarske 2007. godine te loše upravljane migracije istočnoevropskih radnika u Britaniju koja je mnoge Britance okrenula protiv EU.