VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Dejton je projekat SAD i neće dozvoliti njegovo urušavanje

    Dejton je projekat SAD i neće dozvoliti njegovo urušavanje

    Amerika najavljuje sankcije za BiH. Dodik maše stenogramom razgovora sa Eskobarom u kojem, psujući, poručuje da ga baš briga za sankcije. Gdje su građani u svemu tome?

    Specijalni izaslanik američkog predsjednika Džoa Bajdena za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar, već neko vrijeme upozorava Dodika kako su “prijetnja otcjepljenjem i vraćanje reformi na institucije na državnom nivou antidejtonske i građanima Republike Srpske ne nude ništa osim izolacije i ekonomskog očaja”.

    Ključne riječi su „izolacija“ i „ekonomski očaj“, što se direktno tiče građana. Eskobar upozorava da bi pripremljene sankcije, koje najavljuje, mogle biti „agresivne“. Koliko to srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD Milorada Dodika brine vidimo iz poruka koje on Eskobaru u svom stilu šalje uz psovke, dok poručuje da ne doživljava ozbiljno američke sankcije.

    Lista sa 36 imena
    A sankcije koje spremaju SAD namijenje su za sve one koji se bave korupcijom, štete interesima svih građana BiH i podrivaju Dejtonski mirovni sporazum.

    Ekonomista Draško Aćimović kaže da se sankcije koje će biti uvedene od strane SAD, pa i EU, odnose na fizička i pravna lica.

    – Prema informacijama, trebale bi se odnositi na 36 osoba sa teritorije cijele Bosne i Hercegovine umiješanih u kriminal i korupciju, ali prema posljednjim dešavanjima vrlo je vjerovatno da će biti i proširene – kaže Aćimović.
    Dodaje da bi se sankcije od strane SAD trebale odnositi ne samo na zabranu ulaska i blokadu računa tih lica u SAD, već na mnogo više konkretnih mjera.

    – Očekuje se da će BiH usvojiti i “Magnitski zakon”, kao što je učinilo i Kosovo, a ono označava formiranje instrumenta koji predviđa uvođenje restriktivnih mjera u odnosu na fizička lica ili subjekte odgovorne za velika kršenja međunarodno priznatih ljudskih prava, te borbu protiv terorizma i međunarodnog kriminala – navodi Aćimović.

    Nije potreban konsenzus
    On kaže da, što se tiče sankcija Evropske unije, one već postoje i samo je potrebna odluka o imenima koja će biti na toj listi.

    – Odluka je od 2011. godine, produžava se svake godine i može se donijeti kvalifikovanom većinom, što znači da za sankcije nije potreban konsenzus svih zemlja Evropske unije, već je dovoljno samo 15 zemalja da donesu tu odluku. Sankcije EU se primjenjuju na teritoriji svih zemalja EU, a obavezujuće su i za sve zemlje koje imaju kandidatski status sa EU (sve zemlje regiona). Sve sankcije su u vezi sa fizičkim licima i firmama – objašnjava Aćimović za Srpskainfo.

    Dodaje da ono što je posebno problematično, a vezano je za Republiku Srpsku, jeste da se u slučaju sankcionisanja predsjednika Republike Srpske primjenjuje član 80. stav 4 Ustava RS, koji kaže da predsjednik Srpske mora prenijeti u tom slučaju svoja ovlašćenja na potpredsjednika Republike Srpske.

    – U ovom slučaju, na potpredsjednika Ramiza Salkića. Dosta je rizičnih stvari koje će biti jasnije u toku ovog mjeseca. Tako je borba protiv pandemije, korupcije i siromaštva evidentno sklonjena u drugi plan – objašnjava Aćimović.

    Savjetnici
    Ekonomista Svetlana Cenić, navodeći da ne zna koju vrstu sankcija SAD planiraju, kaže da sankcije bilo koje vrste koštaju građane.

    – Ako su ove sankcije u vidu izolacije, mogu da se odnose na političku elitu i ne moraju da se odnose na građane. Ako govorimo o ekonomskim sankcijama, opet bi stradali građani. Inače sam protiv ekonomskih sankcija za bilo koju državu – kaže Cenićeva.

    Dodaje da ako su sankcije usmjerene prema političarima, to je već pravo SAD i to je odluka jedne mnogo veće države nego što će BiH ikada biti.

    – Bez obzira što neki savjetnici Milorada Dodika govore kako SAD nisu više što su bile, još uvijek su SAD mnogo jače nego što je čitav Balkan zajedno. Njihovo je potpuno pravo da uvedu sankcije nekoj političkoj eliti, na šta ne možemo uticati – kaže Cenićeva za Srpskainfo.

    Izvoz
    Navodi da na građane to može da se odrazi u onom smislu što će ih ista ta politička elita ubjeđivati da šteta koja bude nanesena nije zbog korupcije i kriminala i zbog kršenja Dejtonskog sporazuma, koji je ipak čedo SAD.

    – Političari će govoriti građanima da je to zato što se oni zalažu i bore za svoj narod. Kako se bore to zna narod koji zna kako živi i kako mu je u ovim trenucima, dok razmišlja hoće li biti rata ili neće, šta nam se dešava i koliko je psihičko zdravlje otišlo u toj neizvjesnosti i nesigurnosti – ističe Cenićeva.

    Pričajući o mogućim sankcijama navodi da bi se one najverovatnije odnosile na zastoj kredita i investicija.

    – Ekonomske sankcije uvesti samo jednom dijelu zemlje, u ovom slučaju za Republiku Srpsku, značile bi da ne može da dobije međunarodne kredite ili da neće biti investicija, zatim bojkot robe iz Republike Srpske. Mada mi i nemamo neki izvoz u SAD. Sve su to samo nagađanja, jer još nije poznato šta se predviđa najavljenim sankcijama – kazala je Cenićeva.

  • Bijela kuća potvrdila: Kristofer Hil novi ambasador SAD u Srbiji

    Bijela kuća potvrdila: Kristofer Hil novi ambasador SAD u Srbiji

    Američki predsjednik Džo Bajden nominovao je večeras američkog diplomatu Kristofera Hila za novog ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji, što je potvrđeno na sajtu Bijele kuće.
    Američki diplomata Kristofer Hil se zapravo vraća u region u kojem je već bio na različitim diplomatskim funkcijama. Važi za nezgodnog pregovarača, a taj status potvrdio je i u periodu kada je bio na funkciji specijalnog izaslanika za Kosovo.

    Kristofer Hil je ime dobro poznato ovdašnjoj javnosti.

    Bio je specijalni izaslanik za Kosovo Sjedinjenih Američkih Država koji je imao jednu od ključnih uloga u pregovorima koji su prethodili konferenciji u Rambujeu 1999. godine. Kako kosovsko pitanje do danas nije riješeno, čini se da ovaj američki diplomata na ove prostore vraća da završi započeto.

    Hil će na mjestu ambasadora zamijeniti Entonija Godrfrija karijernog diplomatu koji je u Beogradu od novembra 2019. godine.

    Novi američki ambasador je prekaljeni diplomata, poznavalac regiona i blizak prijatelj i saradnik američkog predsjednika Džozefa Bajdena.

  • Američka vojska pravi robote snajperiste: Ubojiti izum spreman za akciju

    Američka vojska pravi robote snajperiste: Ubojiti izum spreman za akciju

    Od kada su se na tržištu pojavili roboti psi, koji se mogu prilično prirodno kretati i izvoditi neke impresivne poteze, naučni i vojni mediji navode da je samo pitanje vremena kad će policija i vojska početi da iskorištavaju robote za svoje misije.

    Njujorška policija već je isprobala robota “Spot” /Tačkica/ u određenim uslovima.

    Tim iz “Goust robotiksa” /Ghost Robotics/, koji proizvodi robotičke uređaje i vozila za vojsku, proizveo je robota koji veoma podsjeća na “Spota” i opremio ga snajperom.

    Pohvalili su se na “Tviteru” svojom kreacijom uz objavu da je riječ o njihovom “najnovijem ubojitom izumu”.

    Snajper, službenog naziva “SPUR”, posebno je dizajniran za preciznu paljbu sa platforme kao što je “goust robotiks vižn-60”.

  • Amerikanci neće Bajdena?

    Amerikanci neće Bajdena?

    ​Američki birači iskazuju svoje neodobravanje prema predsjedniku Džou Bajdenu, skoro devet mjeseci nakon što je on preuzeo dužnost.

    U nizu nacionalnih anketa koje su sprovedene prošle nedjelje, ukupno 49,2 odsto anketiranih birača ne odobrava način na koji Bajden obavlja dužnost predsjednika, dok 44,5 odobrava, prema anketnom sajtu FiveThirtiEight. U pet nedavnih anketa registrovano je nezadovoljst o politikom 46. predsednika zemlje na sajtu RilKlirPolitiks (RealClearPolitics), pri čemu su tri bile pozitivne.

    Analitičari kažu da je pad Bajdenovog ugleda naročito snažan među nezavisnim glasačima koji su mu pomogli da prošle godine porazi tadašnjeg predsjednika Donalda Trampa.

    U julu, na šestomjesečnom obilježavanju svog predsjedničkog mantada, Bajden je uživao prednost od devet procentnih poena, ali su do kraja avgusta ankete pokazale da su američki glasači ravnomjerno podijeljeni u stavovima o njemu.

    Njegova popularnost je od tada je pala, pa su politički analitičari ponudili nekoliko objašnjenja.

    To je vremenski period koji se poklapa sa haotičnim povlačenjem američke vojske iz Avganistana nakon 20 godina ratovanja, kažu analitičari. Oni takođe navode političke tenzije u Vašingtonu između republikanaca i demokrata oko povećanja državnog gornjeg limita duga i između progresivnih i umjerenih demokratskih zakonodavaca o veličini i obimu plana koji je Bajden predložio za najveće proširenje mreže socijalne zaštite u zemlji u više od pet decenija.

    Broj novozaražeih koronavirusa u zemlji takođe je porastao posljednjih mjeseci prije nego je počeo da pada, iako je skoro 70 miliona Amerikanaca ostalo nevakcinisano. Bajden je naložio vakcinaciju ili često testiranje na Kovid 19 za radnike u kompanijama sa 100 ili više zaposlenih, ali su mandati kontroverzni u nekim dijelovima zemlje i u nekim preduzećima i tek treba da stupe na snagu.

    Demokrati i republikanci u Senatu složili su se krajem prošle nedjelje o hitnom povećanju granice zaduživanja do početka decembra, kada će se to pitanje morati ponovo da bude razmotreno.

    U međuvremenu, demokratski poslanici, po Bajdenovom nalogu, pokušavaju da smanje njegov prijedlog potrošnje na socijalnu zaštitu od 3,5 hiljade milijardi dolara i usvoje ga zajedno sa dvopartijskim zakonima o infrastrukturi do kraja oktobra.

    Usvajanje zakona i slabljenje opasnosti od koronavirusa mogli bi da pomognu Bajdenovoj poziciji, ali stranica FiveThirtiEight je primjetila da Bajden u ovom trenutku ima niži rejting od svih predsjednika osim dva od 1945. godine, među kojima je i Tramp.

    Na pitanje o padu Bajdenove popularnosti, portparolka Bijele kuće Džen Psaki nedavno je rekla novinarima: “Ovo je zaista teško vrijeme za našu zemlju. Još uvijek se borimo sa Kovidom, a mnogi ljudi su mislili da ćemo to proći, uključujući i nas”.

    “Nema sumnje da to utiče na mnoga pitanja”, rekla je ona, poput lanca snabdijevanja robom široke potrošnje stranih proizvođača koji su u zastoju u američkim lukama zbog nedostatka radnika. Ona je takođe rekla da su ljudi zabrinuti za svoju bezbjednost i dobrobit na poslu.

    Psaki je dodala: “Naš fokus je da pandemiju stavimo pod kontrolu i vratimo se u neku verziju normale”.

  • Avion udario u kombi, ima mrtvih

    Avion udario u kombi, ima mrtvih

    Najmanje dvije osobe su poginule su kada se avion cesna 340 srušio u predgrađu San Dijega u Južnoj Kaliforniji.

    Vjeruje se da je među poginulima i pilot aviona.

    Mali dvomotorni avion je udario u kombi za dostavu kompanije UPS u naselju Santi, čiji je vozač poginuo.

    Najmanje dvije osobe na zemlji su povrijeđene, među kojima i žena koju su komšije izvukle kroz proz kuće koju je zahvatio požar.

    Avion je letio ka aerodromu “Montgomeri-Gibs” kada se srušio, a neposredno prije pada kontrolor je pilota upozoravao da leti suviše nisko.

  • Pucnjava u SAD, ubijena jedna žena, 14 ih ranjeno

    Pucnjava u SAD, ubijena jedna žena, 14 ih ranjeno

    U pucnjavi u lokalu u Sent Polu, glavnom gradu američke savezne države Minesota, noćas je ubijena jedna osoba, a najmanje 14 ih je ranjeno.

    Prema prvim informacijama, više napadača otvorilo je vatru u lokalu. Ubijena je djevojka dvadesetih godina, a ostali povređeni su prevezeni u bolnicu.

    Policija je saopštila da je zatekla haotičan prizor u lokalu, prenosi NBC Njuz.

    Motiv pucnjave za sada nije poznat.

  • Ko je čovjek zbog kog drhti Vol strit?

    Ko je čovjek zbog kog drhti Vol strit?

    Planovi predsjednika američke Komisije za hartije od vrijednosti i berze (SEC) Gerija Genslera izazvali su veliku pažnju javnosti.

    Naime, ovaj član američke administracije naumio je da sprovede jednu od najambicioznijih agendi u 87-godišnjoj istoriji američke institucije. Agenda sadrži oko 49 prijedloga, od kojih su mnogi već izazvali protivljenje hedž fondova, berzi, onlajn brokera i javnih kompanija.

    Na sličan način bio je “agresivan” kada su u pitanju neki slučajevi koje su otkrile neke američke agencije, što bi moglo da dovede do smanjenja cijena akcija, podsticanja novčanih kazni i izazove negativan publicitet.

    Gensler, bivši izvršni direktor Goldman Saksa, čije pređašnje iskustvo u Vašingtonu uključuje borbu protiv velikih banaka za dovođenje nadzora na ogromno tržište derivata, kaže da je uvjeren da SEC može napredovati na nekoliko polja odjednom, piše Blumberg.

    Neki veterani u Komisiji za hartije od vrijednosti i berze, pa čak i Genslerove pristalice, zabrinute su da je Gensler možda toliko “preopterećen” da na kraju neće uspjeti mnogo da postigne.

    Pitaju se da li vodi Komisiju u “blato” politikanstva, tužbi, pa čak i pobuna regulatorovih sindikata. Nameće se pitanje: Kako će Gensler sve ovo izvesti?

    Neke demokrate i spoljni savjetnici apelovali su na 63-godišnjeg Genslera da suzi svoje polje djelovanja na nešto čime će lakše upravljati. Politike za koje se on zalaže, plaše se oni, mogu zahtijevati godine kako bi bile sprovedene, a mogle bi da podstaknu velike korporacije na razmatranje strategija za podnošenje tužbi protiv SEC-a.

    Gensler, pak, insistira na tome da nema prioritete zato što je sve na vrhu liste. “Ne pitajte me o moje tri ćerke i sa kojom provodim više vremena” – ovako je tu situaciju opisao Gensler.

    U komisiji trenutno ima mnogo akcije. Gensler je oformio oko 50 timova, gdje je ukupno oko 200 ljudi, koji bi trebalo da sastavljaju prijedloge.

    Takođe, suočava se sa mnogo političkih pritisaka. Bajdenova administracija, koju Gensler ne želi da razočara, zainteresovana je za neke politike, naročito za pravilo koje je još na čekanju, a koje bi se bavilo klimatskim promjenama kroz snažnija objelodanjivanja korporacija.

    Drugi prioriteti zakonodavca uključuju obuzdavanje SPAC-ova (Special-Purpose Acquisition Companies), što je odgovor na ovogodišnju imploziju porodične kancelarije “Archegos Capital Management”, kao i ovladavanje nekontrolisanim rastom kriptovaluta.

    Jedan od Genslerovih planova koji uznemiravaju Vol strit jeste i taj da će “popraviti” protok tržišta kapitala kao odgovor na ovogodišnju maniju “mim-akcija”.

    Izvršni direktori koji su se sastali sa SEC-ovim zvaničnicima upozoreni su na to da su planovi koji se razvijaju možda ekstremni, navode ljudi upoznati sa materijom.

    Većina ljudi koji žele da govori o Gensleru zahtjeva anonimnosti. Neki kažu da mu se dive, a neki su imali teškoće da izgovore njegovo ime a da ne dodaju “epitet.” Ali su svi rekli da se nikada ne bi kladili protiv njega.

    Stvorili su sliku čovjeka koji je izvrstan manipulator i kog ne zanimaju mnogo neprijatelji koje može da stekne, kao ni to da li izrabljuje osoblje. Upravo ovi “kvaliteti”, navode pomenuti, objašnjavaju kako je Gensler postao jedan od najmlađih parnera u Goldman Saksu ikada, kao i kako je mogao da utiče na Vol strit tokom ekonomske krize 2008. godine.

    Ipak, veći dio Genslerove agende je obeshrabrujući. Traženje rješenja za, na društvenim mrežama podstaknut, uspon Gejm stopa, AMC-a i drugih sličnih, na primjer, podrazumijeva suočavanje sa nekoliko složenih pitanja. Ometanje bilo koga moglo bi imati neželjene posljedice po milione investitora.

    Takođe, izmjene drugih zakona i politika o kojima Gensler razmišlja, imale bi sopstvene liste neprijatelja. Hedž fondovi, na primjer, zabrinuti su da bi morali da otkriju mnogo više o svojim investicionim strategijama, uključujući i “šort” pozicije.

  • SAD i EU i dalje bez dogovora o sankcijama prema političarima u BiH

    SAD i EU i dalje bez dogovora o sankcijama prema političarima u BiH

    SAD i EU još nisu uspjele postići dogovor o koordinisanom nastupu kada su u pitanju sankcije prema političarima i drugim pojedincima iz BiH za koje se ocijeni da negativno doprinose borbi protiv korupcije u BiH, saznaju “Nezavisne novine”.

    Od nekoliko sagovornika upućenih u razgovor, koji je u ponedjeljak sa ambasadama Njemačke, Italije, Nizozemske, Austrije, Velike Britanije i Švedske organizovala Ambasada SAD, a za koji je iz Ambasade SAD saopštenje izdato tek u petak, rečeno nam je da su zemlje primile k znanju planove SAD, ali da je veći dio razgovora protekao u koordinaciji mjera usmjerenih na suzbijanje korupcije u BiH, a ne na sankcije.

    Iz Ambasade SAD saopšteno je da je razgovarano o “sredstvima, metodama i najboljim primjerima iz prakse koji će obezbijediti da korumpirani pojedinci snose odgovornost za svoja djela radi bolje budućnosti za sve građane BiH”.

    “Ambasada SAD u Sarajevu obavezala se da će sa partnerima koji zagovaraju isti cilj povećati obim razmjene informacija u vezi sa aktivnostima korumpiranih pojedinaca i tako otežati korumpiranim pojedincima u BiH da prisvajaju nezakonito stečena sredstva i investiraju ih u inostranstvu, da će podržati sve lidere u borbi protiv korupcije u BiH, uključujući državne službenike, istraživačke novinare i predstavnike civilnog društva, te da će u javnom prostoru nastaviti svoje zalaganje za borbu protiv korupcije i protiv njenog negativnog uticaja u BiH”, naglašeno je u saopštenju.

    Sudeći prema zvaničnom saopštenju, mjere će se odnositi na poništavanje postojećih ili odbijanje izdavanja novih viza, kako poslovnih, tako i turističkih, za putovanja u SAD onim pojedincima koji su umiješani u korupciju.

    Iz Ambasade Njemačke su za “Nezavisne novine” istakli da korupciju takođe vide kao jedan od najvećih problema u BiH, i da dijele procjenu da borba protiv korupcije i u smislu približavanja EU treba da bude u centru reformskih procesa.

    “Na spomenutom sastanku smo učestvovali u interesu razmjene informacija i mišljenja”, rekla je za “Nezavisne novine” Lea Katarina Turm, šefica Odjeljenja za kulturu, medije i protokol Ambasade Njemačke.

    Iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva su nam saopštili da je ta zemlja predana borbi protiv korupcije u BiH, u partnerstvu sa onima koji dijele tu predanost.

    “Potpuno se slažemo sa SAD i drugim našim partnerima po pitanju potrebe da se radi više na promoviranju transparentnosti i sprečavanju korumpiranih pojedinaca da izvuku korist iz svojih kriminalnih aktivnosti, te da se pruži podrška onima koji rade na iskorjenjenju korupcije. Podržavamo stabilnost i dobro upravljanje u BiH putem različitih aktivnosti koje su nam na raspolaganju. Koristimo sankcije kada i gdje ocjenimo da će biti najučinkovitije, na osnovu dokaza, i usmjereno ka onima koji su odgovorni za ozbiljnu korupciju”, naglasili su oni.

    Iz Ambasade Kraljevine Nizozemske saopšteno je “Nezavisnim novinama” da se čvrsto bore protiv korupcije u BiH.

    “U potpunosti se slažemo sa SAD i našim partnerima da mora postojati više barijera koje sprečavaju korumpirane pojedince da imaju koristi od nje. Potrebna je veća podrška pojedincima i grupama angažovanim u borbi protiv ove pojave”, rekli su u ovoj amabasadi.

    SAD su zasad jedina zemlja koja je pripremila listu sankcija, a, kako saznajemo, ima i spisak sa otprilike petnaestak imena koja su prošla postupak odobravanja sankcija na nivou oko stotinak različitih tijela u administraciji SAD, koje su spremne za aktiviranje u svakom trenutku.

    Nekoliko sagovornika iz EU, čije zemlje jesu raspoložene da EU koordiniše sankcije, reklo nam je da u ovom trenutku nije realno da EU usvoji konsenzus u vezi s ovom temom, a postavljaju pitanje svrsishodnosti i efektivnosti sankcija koje bi se sprovodile na nivou individualnih zemalja EU. Umjesto toga, kako saznajemo, pažnja se usmjerava na jačanje integriteta pravosuđa kroz Visoki sudski i tužilački savjet BiH i ohrabrivanje tužilaca i sudija da se hrabrije uhvate u koštac s političkom korupcijom na svim nivoima, te da bi takvo pravosuđe dobilo svu neophodnu podršku najjačih i najuticajnijih zemalja. Jedna od opcija koja nam je spomenuta je da bi se sankcije mogle kombinovati sa pravosudnim procesima koji bi ukazali na korupciju na nivou političkih predstavnika i privrednika, ali da o tome u EU još nije direktno razgovarano.

  • Bajden ponovo ređao gaf za gafom

    Bajden ponovo ređao gaf za gafom

    Prvu godinu predsjednikovanja Džozefa Bajdena svakako će obilježiti gafovi koji postaju sve češći.

    Iako ima poprilično gust raspored, 78-godišnji predsjednik SAD je u javnosti sve češće tema zbog nespretnih ispada i lapsusa.

    U američkom javnom mnjenju sve se češće postavlja pitanje njegovog stanja, a naročito nakon posljednjeg javnog nastupa. Naime, tokom govora o vakcinisanju privatnih poslodavaca u SAD, najprije se gradonačelnici Čikaga obratio s “gospodine”, potom je počeo nerazgovetno da priča i da se ponavlja, a potom je televiziju zamijenio telefonom.

    Već na početku govora Bajden je zvučao čudno.

    ”Gospodine gradonačelniče, hvala vam na pozivu u vaš grad. Kažem vam, svaki put kad dođem u Čikago, postoji neko koga želim da ukradem i vratim u Vašington. To sam već uradio nekoliko puta”, rekao je.

    Bajden se potom zbunio i oko saveznih država.

    “Još i Ohajo Pensilvanija, Ohajo Pensilvanija, ja sam iz Pensilvanije, predsjednik Ilinoisa Den Harmon”, govorio je.

    Tokom 20-minutnog govora, Bajdeni gafovi su se nastavljali.

    ”Spomenuo bih i Roberta Rajdera, ne, Rejtera… Sinoć sam bio na televiziji… na televiziji… telefonirao sam s osobom na odjeljenju urgentne u bolnici”.

    “Razmislite o ovome: 700.000 ljudi je umrlo u SAD. To je duplo više nego u ijednom ratu u kojem smo se borili. Mislim, to je baš… Uglavnom…”, rekao je Bajden.

  • Počeo Bajdenov obračun sa Trampom

    Počeo Bajdenov obračun sa Trampom

    Bela kuća je saopštila da Džozef Bajden neće blokirati predaju dokumenata istražnoj komisiji Predstavničkog doma koja istražuje pobunu na Kapitolu Hilu.

    Time je praktično pokrenut obračun sa bivšim predsednikom Donaldom Trampom koji ne želi da se ti dokumenti dostave istražnim organima.

    Pismo savetnice Bele kuće Dejne Remus upućeno Arhivu SAD zapravo je početak potencijalno dugotrajne pravne bitke oko nemira na Kapitolu, prenosi AP. Tramp, koji je svojim pristalicama na dan nemira poručio da se “bore pakleno” i branio izgrednike koji su tukli policiju i provalili u zdanje američkog Kongresa, pokušava da spreči kongresnu istragu.

    Odbor Predstavničkog doma koji istražuje 6-januarsku pobunu formiran tokom leta, sada ima značajan zadatak da ustroji sve detalje i pribavi dokumente i iskaze od svedoka koji mogu, ali nisu obavezni da sarađuju.

    Advokat Stiv Benon, bivši Trampov saradnik, izjavio je da neće učestvovati u istrazi odbor Predstavničkog doma, jer se Tramp poziva na predsedničku privilegiju i zahteva izuzeće.

    Benon je bio jedan od najbližih saradnika Donalda Trampa, ali 6. januara nije više bio angažovan u Trampovoj administraciji.

    Dva druga Trampova pomoćnika, bivši šef osoblja Bele kuće Mark Medous i bivša zvaničnica u Pentagonu Keš Patel, sarađuju sa odborom, potvrđeno je zvanično iz Predstavničkog doma.