VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Tornado u Americi, ima poginulih

    Tornado u Americi, ima poginulih

    Dvije osobe su poginule, pet je povrijeđeno, a dvadesetak je blokirano u Domu za stare u gradu Monet na sjeveroistoku američke države Arkanzas nakon prolaska tornada, javili su lokalni mediji.

    Prema navodima medija, tornado koji je zahvatio Dom za stare bio je jedan od nekoliko registrovanih u regionu.

    Zvaničnik oblasti Krejghed Marvin Dej rekao je da su dvije osobe poginule, pet povrijeđeno a dvadesetak blokirano u Domu za stare nedaleko od granice sa Tenesijem.

    Prema pojedinim podacima, tornado je pogodio i Dom za stare u obližnjem gradiću Trumanu.

    Američka Meteorološka služba juče je objavila upozorenja na tornada za oblasti u nekoliko država, uključujući Arkanzas, Tenesi, Misuri i Ilinois.

  • Kineze razbjesnio Bidenov samit: Ta njihova demokratija je oružje masovnog uništenja

    Kineze razbjesnio Bidenov samit: Ta njihova demokratija je oružje masovnog uništenja

    Kina je u subotu američku demokratiju nazvala oružjem za masovno uništenje, nakon samita za demokratiju koji je SAD organizirao kako bi ojačao istomišljenike u suočenju s autokratskim režimima.

    Kina je izostavljena iz dvodnevnog virtualnog samita, zajedno sa zemljama među kojima su Rusija i Mađarska i ljutito je odgovorila optužujući američkog predsjednika Joea Bidena da izaziva ideološke podjele iz doba hladnog rata.

    “Demokratija je odavno oružje za masovno uništenje koje SAD koristi za upletanje u druge države”, rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova u online saopćenju, koje je također optužilo SAD da su potaknule obojene revolucije u inozemstvu.

    Ministarstvo je također tvrdilo da je samit organizirao SAD kako bi povukao crte ideoloških predrasuda, instrumentalizirao i naoružavao demokraciju te poticao podjele i sukobe, prenosi AP.

    Umjesto toga, Peking je obećao da će se “odlučno oduprijeti i suprotstaviti svim vrstama pseudodemokracija”.

    Uoči samita, Kina je pojačala propagandni napad kritizirajući američku demokraciju kao korumpiranu i neuspješnu.

    Umjesto toga, iznijela je vlastitu verziju “narodne demokratije” u bijeloj knjizi objavljenoj prošle sedmice čiji je cilj ojačati legitimitet sve autoritarnije vladajuće Komunističke partije pod predsjednikom Xijem Jinpingom.

    Iako je SAD u više navrata nijekao da će biti još jednog hladnog rata s Kinom, napetosti između dva najveća svjetska gospodarstva zadnjih su godina porasle zbog više pitanja, među kojima su trgovina, tehnološko natjecanje, ljudska prava, Xinjiang i Tajvan.

  • Amerika sprema veliku diplomatsku ofanzivu u BiH

    Amerika sprema veliku diplomatsku ofanzivu u BiH

    “Mislim da smo videli neke dokaze da poluga koju imamo, a koja uključuje politike poput sankcija, može biti efikasna i da može pokušati da preoblikuje ponašanje”, rekao je visoki savetnik američkog državnog sekretara Entonija Blinkena.

    U intervjuu za “Gardijan”, Derek Šolet, visoki savetnik američkog državnog sekretara Entonija Blinkena, poručuje da su SAD odlučne u tome da povrate Bosnu i Hercegovinu sa “ivice litice” usred “secesionističkih pretnji srpskih nacionalista”, a da su “sankcije među opcijama koje razmatraju”.

    “Zaista smo pokušali da ubrzamo neke od naših diplomatskih napora kako bismo pokušali da vratimo BiH sa ivice litice”, rekao je Šolet za “Gardijan” uoči današnje posebne sednice Narodne skupštine RS.

    Podseća da je prošlo skoro 26 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, i da su trenutno sve prisutniji glasovi koji govore o potencijalnom povratku u sukob ili velikoj krizi sa Bosnom i Hercegovinom.

    “To nas duboko brine”, izjavio je on.

    Navodi i da je predao Blinkenovo pismo bosanskim liderima, naglašavajući da je mir u BiH prioritet za američku administraciju.

    “Ovo je pitanje sa kojim mnogi ljudi u ovoj administraciji, od predsednika Bajdena pa naniže, imaju dugu vezu i imaju lično veoma snažna osećanja”, izjavio je Šolet.

    Druga tema Blinkenovog pisma je, prema njegovim rečima, bila pretnja sankcijama političkim liderima, koji, kako tvrdi, navodno prete postdejtonskom miru.

    Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik, glavna meta te pretnje, izjavio je da ga je lično briga za sankcije, ali Šolet veruje da one ipak mogu imati uticaja.

    “Mislim da smo videli neke dokaze da poluga koju imamo, a koja uključuje politike poput sankcija, može biti efikasna i da može pokušati da preoblikuje ponašanje”, rekao je visoki savetnik američkog državnog sekretara Entonija Blinkena.

    Što se tiče mogućnosti jačanja međunarodnog vojnog prisustva u BiH, u kojoj je, kako navodi “Gardijan”, trenutno samo nekoliko stotina vojnika EU, Šolet je rekao da ne želi da “unapred govori o našim razgovorima”, ali je dodao “istražujemo sve opcije”.

  • NATO bijesan na Bajdena? “Hitno razjasniti”

    NATO bijesan na Bajdena? “Hitno razjasniti”

    Istočnoevropske zemlje kritikovale su predlog američkog predsednika Džozefa Bajdena o pokretanju dijaloga Rusije i NATO povodom situacije u Ukrajini.

    U članku “Blumberga” u kojem se poziva na neimenovanog diplomatu, agencija navodi da je stav Vašingtona po tom pitanju “razbesneo vladu jedne od tih država”.

    “Zahtjevaju da se hitno razjasni šta to planira predsednik Bajden”, naveo je izvor.

    Kako se ističe u članku, “istočno krilo NATO” zabrinuto je zbog mogućih ustupaka Rusiji sa aspekta političkih garancija i ograničenja delovanja Alijanse.

    Predsednik Amerike je, inače, razgovarao sa liderima “Bukureštanske devetorke”, odnosno grupe država koje čine istočno krilo NATO, o ukrajinskoj krizi.

    Razgovor je održan nakon video-konferencije Bajdena i ruskog lidera Vladimira Putina i telefonskog razgovora sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim.

    Razgovor je trajao oko 40 minuta. Detalji nisu objavljeni ali je američka administracija ranije saopštila da američki predsednik namerava da informiše partnere o razgovoru s Putinom, da čuje njihovo mišljenje o aktuelnoj bezbednosnoj situaciji i da istakne privrženost SAD transatlantskoj solidarnosti.
    O pitanjima koja brinu Rusiju kroz dijalog u već postojećim formatima

    Istovremeno, u Beloj kući su istakli da su SAD spremne da diskutuju sa Rusijom o svim pitanjima koja izazivaju njenu zabrinutost i predlažu da se za to koriste postojeće platforme – Savet Rusija-NATO, OEBS, a aktivno se razmatraju i mogući pregovori sa partnerima u samoj Alijansi.

    “Poziv ostaje na snazi i nastavljamo da tražimo način za dalju diplomatsku saradnju po čitavom nizu pitanja”, poručuju iz Vašingtona.

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je ranije da je Alijansa, odsustvom želje da se zajednički traže putevi za deeskalaciju, faktički sahranila Savet Rusija-NATO.

    U takvim uslovima raditi na izazovima i opasnostima po regionalnu bezbednost je i nemoguće a i nema smisla. Alijansa je sama odustala od bilo kakve praktične saradnje sa Rusijom i od kontakata na vojnom nivou, istakla je ona.

    Podsetimo, predstavnici NATO-a su u oktobru oduzeli akreditacije osmorici saradnika ruske Misije i naložili Rusiji da prepolovi broj članova stalne misije sa 20 na 10. Nakon toga je ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio da Moskva od 1. novembra obustavlja rad svog stalnog predstavništva pri NATO-u, kao i glavnog vojnog predstavnika.

    Pored toga, takođe od 1. novembra Rusija obustavlja rad komunikacione vojne misije NATO u Rusiji i oduzimaju se akreditacije predstavnicima Alijanse.

  • “Ovo je tek početak”: Amerika ažurira popis sankcija za BiH – cilja se na korupciju

    “Ovo je tek početak”: Amerika ažurira popis sankcija za BiH – cilja se na korupciju

    Amerika je juče objavila nove sankcije kojima su, među ostalim, obuhvaćeni biznismeni s Kosova Zvonko Veselinović i Milan Radoičić te još sedam osoba.

    Novinar Al Jazeere Ivica Puljić je u gostovanju za ovaj medij iz Vašingtona govorio o sankcijama, ali je spomenuo i Bosnu i Hercegovinu.
    “Čini mi se da su Amerikanci krenulo odozdo umjesto odozgo. Da su primijenili taktiku da idu na ljude koji nisu toliko politički angažovani ili nisu na visokim političkim funkcijama , što ne znači da neće doći na red oni koji to jesu”, kazao je Puljić.
    Naglasio je da je to prvi potez američke administracije.

    “Danas je (juče, op.a.) ažurirala svoj popis sankcija za zapadni Balkan. Biće toga još mnogo. Vidio sam na stranici Ministarstva finansija da se ažurira i popis za Bosnu i Hercegovinu. Biće još dosta imena, ne samo pojedinaca već i raznih firmi. Očigledno se ide na ono što se i govorilo, na korupciju, na one koji su korumpirani. Treba očekivati ovih dana i pomno pratiti šta će se objavljivati na stranici Ministarstva finansija”, kazao je, između ostalog, Puljić.
    Dodao je da su to ozbiljne stvari, a da je ovo tek početak.

  • Američki list Hill: Ovo je strategija kojom SAD mogu onemogućiti kineski napad na Tajvan

    Američki list Hill: Ovo je strategija kojom SAD mogu onemogućiti kineski napad na Tajvan

    David Ochmanek i Michael O'Hanlon su u autorskom tekstu za američki list The Hill predložili strategiju kojom bi Sjedinjene Američke Države spriječile Kinu da preuzme kontrolu nad Tajvanom.

    Za njih su nedavna saznanja da je Kina napravila makete američkih vojnih brodova, za koje pretpostavljaju da su u svrhu vojne obuke, podsjetnik na nužnost osnaživanja odvraćanja od mogućeg kineskog napada na Tajvan.

    Smatraju da bi ovaj napad bio velika invazija za Kinu koju bi mogla provesti. Istakli su da bi mogli zračno napasti tajvanske aerodrome, luke, protuzračnu odbranu, velike brodove, infrastrukturu za komunikaciju i komandno-kontrolne sisteme za projektile. Ocijenili su da bi potom uslijedila kopnena ofanziva u kojoj bi bile korištene amfibije.

    “Kopnena ofanziva bi bila praćena spuštanjem padobranaca i angažmanom transportnih helikoptera”, dodaju.

    Ochmanek i O'Hanlon nisu isključili mogućnost da Kina napadne američke snage i baze koje se nalaze na zapadnom Pacifiku. Ocijenili su da je izgledno da bi koristili i nosače aviona kako bi onesposobili američku vojsku da odbrani Tajvan.

    Podsjetili su da su vojne snage i vojne baze osjetljive na ovu vrstu napada, ali su kao dobru vijest su istakli da se ravnoteža snaga može preokrenuti u odnosu na najmnogoljudniju državu svijeta.

    SAD-u su preporučili da, umjesto što se oslanja na snage na zapadnom Pacifiku za koje su naveli da su laka meta, pronađe način kako da isporuči i rasporedi naoružanje s relativno sigurne lokacije. Uvjereni su da je to izvodivo, a da se pri tom Kini oteža. Mišljenja su da za to nisu potrebna toliko sofisticirana sredstva.

    “Kako je govorio bivši zamjenik ministra odbrane Robert Work, kada se osmišlja ovakav scenarij SAD-u je potrebno da potope ili onesposobe stotine kineskih brodova te da kineskoj vojsci onemoguće da bez poteškoća djeluju u tajvanskom zračnom prostoru”, ukazali su.

    Autori su pri stavu da sposobnost sprečavanja invazije odvraća i smanjuje mogućnost izbijanja rata. S obzirom na trenutni odnos snaga, sugerisali su američkom Ministarstvu odbrane da razmotri da godišnje, u narednih pet do deset godina, troši nekoliko milijardi dolara kako bi američka vojska imala:

    Veliki broj malih bespilotnih letjelica za čije polijetanje nisu potrebne piste, a koje se mogu lansirati sa mobilnih rampi i koje se mogu spustiti padobranom. Potcrtali su da bi dronovi algoritmima za automatsko prepoznavanje ciljeva mogli identificirati odgovarajuće mete;

    Nekoliko desetina podmornica potrebnih na zapadnom Pacifiku za lansiranje raketa, postavljanje morskih mina ili direktno napadanje brodova u blizini Tajvana;

    Dovoljno protubrodskih raketa kako bi zrakoplovstvo moglo intenzivno napadati kinesku flotu;

    Veću diverzificiranost satelitske flote, a kako bi se izbjegla ovisnost o velikim ranjivim pojedinačnim satelitima koji se koriste za izviđanje i komunikaciju.

    Naglasili su da je tajvanskim snagama najpotrebniji pametne mine, protubrodske rakete koje se mogu lansirati sa mobilnih rampi, visoko mobilni raketni sistemi kratkog dometa i dobri komunikacijski sistemi duž obale.

    Ponovili su da SAD treba sve učiniti kako bi Kini učinila nezamislivim da napadne Tajvan. David Ochmanek je međunarodni istraživač u domenu odbrane koji radi za think tank organizaciju Rand. Michael O'Hanlon je viši saradnik i direktor odjela za istraživanje vanjske politike pri think tank organizacije Brookings Institution, piše The Hill.

  • Najveći ugovor u istoriji fabrike: Zastava izvozi u SAD oružje vredno 234 miliona dolara

    Najveći ugovor u istoriji fabrike: Zastava izvozi u SAD oružje vredno 234 miliona dolara

    Prema rečima njenog direktora, budućnost fabrike Zastava oružja u narednih nekoliko godina je osigurana.

    Naime, fabrika Zastava oružje je ugovorom o isporuci lovačkog i sportskog oružja na tržište Sjedinjenih Američkih Država, u vrednosti 234 miliona dolara, obezbedila punu uposlenost kapaciteta, sigurnost radnih mesta i primanja za 2.500 zaposlenih u narednih šest godina, izjavio je direktor fabrike Milan Petković.

    Kako je u izjavi agenciji Beta istakao Petković, taj ugovor najveći u istoriji kragujevačke fabrike, a izvoz u SAD je potvrda visokog kvaliteta proizvoda.

    “Završena je prva godina tog ugovora koji će biti realizovan u još pet. Svake godine bi trebalo da izvezemo na američko tržište proizvode u vrednosti 40-ak miliona dolara. Reč je o lovačko-sportskom naoružanju”, rekao je on.

    Prema njegovim rečima, u toj fabrici su izuzetno zadovoljni ukupnim poslovanjem, jer su, kako je naveo, ostvareni rezultati koji su najbolji u proteklih deset godina.

    “Ostvarili smo rast izvoza u odnosu na 2020. godinu od 28 odsto i prebacili smo plan poslovanja za deset odsto”, kazao je Petković.

    On je istakao i da fabrika za naredne tri godine ima ugovorene pune kapacitete.

    Direktor firme Zastava arms USA, koja je ekskluzivni predstavnik kragujevačke fabrike u SAD, Ranko Ristić, rekao je agenciji Beta da je ugovor o njihovoj saradnji potpisan 2018. godine, a da su 2021. godine “oboreni svi rekordi” potpisivanjem najvećeg ugovora u istoriji fabrike u Kragujevcu.

    “U Americi smo postali firma sa najboljim kvalitetom oružja koje je zasnovano na kalašnjikov platformi, gde Zastava oružje ima veliku tradiciju”, rekao je Ristić.

    On je naglasio da je njegova firma najveći izvoznik te vrste naoružanja u SAD.

  • Saveznici u šoku, Bajden popustio pred Putinom: “Sasjeći to u korenu”

    Saveznici u šoku, Bajden popustio pred Putinom: “Sasjeći to u korenu”

    Američki predsednik Džo Bajden napravio je značajan diplomatski ustupak Moskvi s ciljem sprečavanja ruske invazije na Ukrajinu.

    Kako prenosi “Fajnenšel tajms”, time je signalizirao da želi sastanke NATO saveznika i Rusije kako bi razgovarali o pritužbama Vladimira Putina na taj transatlantski sigurnosni savez.

    Dan pošto je održao bilateralni sastanak s ruskim čelnikom putem videolinka, američki predsednik je rekao da se nada da će do petka najaviti razgovore na visokom nivou na kojima bi se “raspravljalo o budućnosti pitanja oko kojih je Rusija zabrinuta, a tiču se NATO”.

    Razgovori imaju za cilj da istraže “možemo li ili ne možemo nešto da učinimo kako bismo smanjili temperaturu duž istočne fronte”, dodao je Bajden.

    Američki predsednik je rekao da se nada da će među učesnicima biti ne samo Vašington i Moskva, već i “najmanje četiri glavna saveznika u NATO-u”. Međutim, odbio je da navede koje su to konkretne zemlje.

    Putin je u sredu ponovio kako strahuje da će Ukrajina ući u NATO, što će, kako je rekao, “nesumnjivo biti praćeno postavljanjem vojnih kontingenata, baza i oružja koje nam preti”.

    “Nadamo se da će naša zabrinutost ovaj puta biti uzeta u obzir”, naveo je ruski predsednik.

    Putin je rekao da je spominjanje invazije “provokacija”, ali nije eksplicitno isključio takvu vojnu aktivnost, istakavši da Rusija “ima pravo zaštititi svoju sigurnost na srednji i duži rok”.

    Jedan visoki zvaničnik NATO članice sa istoka rekao je za “Fajnenšel tajms” da se “ni pod kojim okolnostima ne sme dopustiti rasprava o garancijama u kontekstu evropske sigurnosti”. Svaki razgovor o kompromisu s Moskvom “mora se odmah saseći u korenu”, rekao je neimenovani visoki funkcioner i dodao da takav stav deli barem šest članica Evropske unije.

    Iako je visoki predstavnik Bajdenove administracije ranije u toku nedelje razgovore o “crvenim linijama” proglasio beskorisnima, Bajdenova administracija želi da sledi put kako bi odvratila Putina od invazije na Ukrajinu. Bajden je u sredu odbacio jednostranu upotrebu sile u sukobu s Rusijom i kazao da bi bilo “teških posledica” ako bi Putin pojačao sukob u Ukrajini.

  • Putin: Širenje NATO na istok nije prihvatljivo za Rusiju

    Putin: Širenje NATO na istok nije prihvatljivo za Rusiju

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin ocijenio je da je širenje NATO na istok, što uključuje i Ukrajinu u Alijansi, vrlo osetljivo pitanje za rusku bezbjednost.

    “Razgovarao sam u utorak sa Bajdenom o regionalnim problemima, pričali smo i o konfliktu na jugoistoku Ukrajine i još jednoj situaciji, povezanoj sa ovom, koja je vrlo osetljiva za nas, a to je ekspanzija NATO na istok, uključujući i Ukrajinu”, rekao je Putin, preneo je TAS S.

    Ovo je, za Putina, jedno od ključnih pitanja za rusku bezbjednost, gledano i na duže staze.

    “Razgovarali smo na tu temu neumorno. Javno, upozoravamo naše partnere da to nije prihvatljivo za nas. Naravno, svaka zemlja ima pravo da izabere koji joj je najbolji način da osigura svoju bezbjednost, ali to mora biti učinjeno na način koji ne krši interese druge zemlje”, dodao je predsjednik Rusije.

    Rusija će predati SAD prijedloge o bezbjednosnim pitanjima
    Moskva će za nekoliko dana izraditi svoje prijedloge o bezbjednosnim pitanjima, a zatim ih predati SAD, rekao je danas ruski predsjednik Vladimir Putin.

    Putin je saopštio da se u video razgovoru juče sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom dotakao bezbjednosnih pitanja.

    ”To je tema za drugi razgovor. Dogovorili smo se da nastavimo ovu diskusiju i da ćemo to uraditi na sadržajan način, razmijenićemo svoja razmišljanja o tome u budućnosti“, rekao je Putin na konferenciji za novinare, prenosi TAS S.

    On je precizirao da će Rusija pripremiti svoje predloge u roku od nekoliko dana, a da će ih za nedjelju dana predati američkoj strani na razmatranje.

    “Dogovorili smo se da će se formirati odgovarajuće tijelo koje će se ovim baviti profesionalno“, rekao je ruski predsjednik.

  • Bajden: Slanje trupa u Ukrajinu “nije na stolu”

    Bajden: Slanje trupa u Ukrajinu “nije na stolu”

    Američki predsjednik DŽozef Bajden izjavio je danas da slanje američkih trupa u Ukrajini da bi se spriječila potencijalna invazija iz Rusije “nije na stolu” i da se nada da će uskoro moći da objavi dogovor o sastancima sa Rusijom i članicama NATO saveza.

    Bajden je rekao novinarima u Bijeloj kući da je jasno stavio do znanja ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u razgovoru putem video-veze da će biti velikih ekonomskih posljedica ukoliko Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu i da je uvjeren da je Putin shvatio poruku.

    Bajden je dodao da se nada da će do kraja dana uslijediti objava o sastancima na visokom nivou između Rusije i najmanje četiri velike članice NATO-a.

    On je rekao da SAD imaju moralnu i pravnu obavezu da brane saveznike iz Alijanse ukoliko su napadnute, ali da se ta obaveza ne proteže na Ukrajinu.

    “To nije na stolu”, rekao je Bajden kada mu je postavljeno pitanje da li će američke trupe intervenisati da bi zaustavile invaziju Rusije na Ukrajinu.