VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Bajden: Planiram kandidaturu 2024, posebno ako Tramp bude tu

    Bajden: Planiram kandidaturu 2024, posebno ako Tramp bude tu

    Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je da zasad samo planira da se kandiduje ponovo na sljedećim izborima 2024. godine, a ako se njegov prethodnik Donald Tramp takođe kandiduje, to samo povećava vjerovatnoću za njegovu novu kandidaturu.

    “Da li planirate da se kandidujete opet”, upitao je Bajdena voditelj “ABC njuza” Dejvid Mjur.

    Bajden mu je odgovorio potvrdno.

    “Ali, gledajte, poštujem sudbinu prilično. Sudbina se miješala u moj život mnogo puta. Ako budem u dobrom zdravstvenom stanju kao sada, kandidovaću se opet”, kazao je Bajden.

    Voditelj ga je pitao da li to znači da će imati revanš protiv Trampa.

    “Pokušavate da me stavite na iskušenje sada”, kazao je Bajden kroz osmijeh i dodao:

    “Naravno. Zašto se ne bih ponovo kandidovao protiv Trampa? Zapravo, to bi povećalo vjerovatnoću da ću da se kandidujem”.

    Bajden je sa 78 godina postao najstariji predsjednik u istoriji SAD koji je položio zakletvu kada je 20. januara preuzeo funkciju.

  • Snažan zemljotres na Aljasci

    Snažan zemljotres na Aljasci

    Zemljotres jačine 6,3 Rihterove skale pogodio je noćas jug Aljaske, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.

    Epicentar potresa bio je na dubini od 125 kilometara, prenosi Rojters.

    Američki sistem za upozoravanje na cunami saopštio je da nije izdato upozorenje na cunami poslije zemljotresa.

  • Sad i zvanično: “Najmoćnija vojska na svijetu” izgubila oružje

    Sad i zvanično: “Najmoćnija vojska na svijetu” izgubila oružje

    Reforma koja zahteva veću odgovornost Pentagona o nestalom oružju uključena je u Zakon o ovlašćenju za nacionalnu odbranu (NDAA) SAD.

    Zakon je usvojio Kongres ranije ovog meseca i sada se očekuje da će je potpisati američki predsednik Džo Bajden, prenose Novosti.

    Ministarstvo odbrane SAD promeniće svoj pristup praćenju nestalog oružja koje je dospelo na američke ulice, izvestio je u utorak Asošiejted pres.

    Reforme u okviru NDAA prate istragu AP-a o nestalom oružju koje je kasnije stiglo na američke ulice, među kojima su jurišne puške, mitraljezi, pištolji, granate, artiljerijske granate, minobacači i dr.

    Pentagon sada mora da sastavlja godišnji izveštaj Kongresu o gubitku oružja. Da bi to uradila, vojska će reformisati način na koji vodi evidenciju o oružju i eksplozivu.

    “Jasno je da se odgovornost po ovom pitanju zaustavila na preniskom nivou”, rekao je za AP demokratski predstavnik Džejson Krou, koji je podržao reforme. “Ako u tom izveštaju ima na stotine nestalog oružja, članovi Kongresa će to videti i biće javno postavljeno pitanje o tome i za to će vojsku smatrati odgovornom”, dodao je on.

    Među predstojećim reformama biće i revizija procedure vojnog odgovora na istrage organa za sprovođenje zakona, kao i dugo očekivana digitalizacija evidencije.

    Konkretno, prema rečima portparola vojske potpukovnika Brendona Kelija, američka vojska sada razvija aplikaciju koja će pretraživati bazu podataka o imovini svake službe. Korpus marinaca rekao je da će revidirati svoje interne procedure radi poboljšanja nadzora i pojačane inspekcije jedinica. U mornarici, jedinice će morati da obaveste viši nivo vlasti kada prijave gubitak oružja, a navodi se i da je Vazduhoplovstvo zamenilo svoje registre imovine – municije, aplikacijom sa komercijalne mreže.

    Novi zahtevi NDAA predviđaju da ministar odbrane izveštava o potvrđenim krađama ili povratku oružja Nacionalnom centru za informacije o kriminalu, kojim upravlja FBI.

    Izveštaji koji naglašavaju problem nestalog oružja u američkoj vojsci pojavili su se u junu, a predsedavajući Združenog generalštaba general Mark Majli rekao je da će “pogurati” „sistemsko rešenje“ načina na koji vojska broji svoje oružje, iako je Pentagon u to vreme tvrdio da su imali evidenciju preko 99,9% vatrenog oružja.

    Junski izveštaj ukazao je na to da vojska nije mogla pronađe više od 1.500 komada oružja, od kojih su mnogi navodno kasnije korišćeni u nasilnim zločinima.

  • Blinken: Nema planova za lični susret Putina i Bajdena

    Blinken: Nema planova za lični susret Putina i Bajdena

    Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je danas da nema planova za sastanak uživo predsjednika Džozefa Bajdena i ruskog predsjednika Vladimira Putina, usred tenzija oko gomilanja ruskih trupa na granici sa Ukrajinom.

    “Mislim da moramo da vidimo da li, u prvom redu, ima diplomatskog napretka”, rekao je Blinken na brifingu za novinare, odgovarajući na pitanje da li bi moglo doći do ličnog susreta u pokušaju da se ublaže tenzije.

    On je naveo da SAD žele da vide da Rusija sprovodi deeskalaciju, izmješta snage sa granice sa Ukrajinom i smanjuje tenzije.

  • Bajden: Nevakcinisani Amerikanci u opasnosti

    Bajden: Nevakcinisani Amerikanci u opasnosti

    Američki predsjednik Džozef Bajden upozorio je nevakcinisane Amerikance da ugrožavaju sebe i svoje najmilije u vrijeme ubrzanog širenja varijante omikron širom SAD.

    “Ako niste u potpunosti vakcinisani onda imate dobar razlog za zabrinutost”, rekao je Bajden u govoru u Bijeloj kući.

    On je rekao da će kupiti 500 miliona brzih testova na kovid koji će biti dijeljeni besplatno među Amerikancima, koji to zatraže.

    Bajden je naglasio da vakcinisana lica koja se zaraze virusom korona mogu da se razbole, ali su zaštićeni od teških oblika bolesti i smrtnog ishoda i mogu da mirno proslave božićne praznike kao što su i planirali.

  • SAD: Bilateralni dogovor sa Rusijom moguć u januaru

    SAD: Bilateralni dogovor sa Rusijom moguć u januaru

    U jeku pojačanih tenzija zbog gomilanja ruskih trupa u blizini granice sa Ukrajinom, u Vašingtonu se vjeruje da će do bilateralnog dogovora sa Rusijom doći u januaru, izjavila je danas Karin Donfrid, pomoćnica američkog državog sekretara zadužena za evropska i evroazijska pitanja.

    Moskva je prošle nedjelje predstavila listu svojih bezbjednosnih prijedloga o kojima želi da pregovara, uključujući i obećanje da će NATO odustati od planiranih vojnih aktivnosti u istočnoj Evropi i u Ukrajini, prenosi Rojters.

    Tokom današnjeg telefonskog brifinga za novinare Donfridova je potvrdila da će zajedno sa ruskom stranom biti dogovoren datum za početak razgovora o predlozima Moskve.

    “Jasno smo stavili do znanja da svaki dijalog mora da bude zasnovan na reciprocitetu, da mora da se bavi i našom zabrinutošću zbog postupaka Rusije, kao i da mora da se odvija u punoj koordinaciji sa našim evropskim saveznicima i partnerima. Biću jasna: bez Evrope neće biti razgovora o evropskoj bezbjednosti”, poručila je pomoćnica američkog državog sekretara zadužena za evropska i evroazijska pitanja.

    Donfridova je potvrdila da će SAD nastaviti da šalju vojnu opremu i zalihe u Ukrajinu i u narednim nedjeljama i mjesecima i da će poslati dodatno odbrambeno naoružanje ukoliko Rusija izvrši invaziju.

    Ranije danas ruski predsjednik Vladimir Putin okrivio je Zapad za tekuće tenzije, ali je rekao da se nada konstruktivnim razgovorima sa Vašingtonom i Briselom o bezbjednosnim zahtjevima Rusije jer postoje signali da je Zapad spreman da sarađuje o tom pitanju.

    Putin je naglasio da predlozi Kremlja nisu ultimatum, ali je predočio da Rusija nema gdje da se povuče dalje od Ukrajine.

  • Amerika šalje još jednog specijalca za istrage u BiH

    Amerika šalje još jednog specijalca za istrage u BiH

    Vlada SAD imenovaće Stalnog pravnog savjetnika (RLA) koji će raditi na tome da se povećaju kapaciteti za istrage, krivično gonjenje i suđenja u slučajevima koji se odnose na korupciju i organizovani kriminal širom Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Kosovo.

    Savjetnik će djelovati iz Zagreba a pomoć će biti fokusirana uglavnom na prevare u javnim nabavkama, korupciju, pranje novca, organizovani kriminal, rodno zasnovano nasilje i trgovinu ljudima.

    Oglas na koji su mogli da se jave zainteresovani istekao je 13.decembra, a Stalni pravni savjetnik radiće u mandatu od 14 mjeseci, počev od aprila 2022.godine ili približno tog datuma, sa mogućnošću produženja, u zavisnosti od dostupnosti finansijskih sredstava.

    Kako se ističe, Stalni pravni savjetnik biće dodijeljen ambasadi SAD u Zagrebu i radiće u bliskom partnerstvu sa Ministarstvom pravde Hrvatske.

    “RLA će predstavljati Ministarstvo pravde i OPDAT u sprovođenju aktivnosti tehničke pomoći finansiranih od Biroa Stejt Dipartmenta za međunarodne narkotike i poslove sprovođenja zakona kako bi se povećali kapaciteti za istragu, krivično gonjenje i suđenje u slučajevima koji uključuju korupciju i organizovani kriminal širom Zapadnog Balkana. Konkretno uključujući Crnu Goru, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju. Ovo je regionalni program”, piše u tekstu javnog oglasa.

    Pomoć će se fokusirati, ali nije ograničena, na prevare u nabavkama, korupciju, pranje novca, organizovani kriminal, FinTech, rodno zasnovano nasilje i trgovinu ljudima.

    “Ovo će uključivati tehničku pomoć, mentorstvo i savjete o istrazi, krivičnom gonjenju i odlučivanju u slučajevima. Takođe će uključivati analizu i savjete o postojećim ili zakonima na čekanju. RLA će koordinirati i blisko sarađivati sa drugim savjetnicima dodijeljenim različitim balkanskim zemljama. Pored toga, RLA će blisko sarađivati i sa osobljem ambasada SAD u različitim balkanskim zemljama”, piše u tekstu oglasa.

    Pojašnjava se da je Misija Kancelarije za razvoj, pomoć i obuku tužilaštava u inostranstvu (OPDAT) da razvije i administrira tehničku i razvojnu pomoć dizajniranu da unaprijedi sposobnosti institucija sektora pravde i njihovog osoblja za sprovođenje zakona.

    Ova pomoć se daje kako bi se tim institucijama i njihovom osoblju omogućilo da se efikasnije bore protiv terorizma, transnacionalnog organizovanog kriminala, korupcije, finansijskog kriminala i drugih vrsta zločina, javlja RTCG.

  • Elon Musk će ove godine platiti 11 milijardi dolara poreza

    Elon Musk će ove godine platiti 11 milijardi dolara poreza

    Direktor kompanija Tesla i SpaceX, američki milijarder Elon Musk, platit će rekordan porez za 2021. godinu.

    Musk će dati veći doprinos američkom budžetu nego bilo koji Amerikanac u historiji.

    “Za one koji se pitaju, platiti ću više od 11 milijardi poreza ove godine” otkrio je Musk na Twitteru.

    Milijarder je vlasnik kompanija Tesla i SpaceX, a dionice Tesle prodaje veoma brzo, On se riješio oko 12,9 miliona dionica vrijednih gotovo 14 milijardi dolara i to od početka novembra.

    Mediji pišu da će iznos poreza koji će Musk platiti biti “malo manji od 12 milijardi dolara”.

    Ova informacija dolazi nakon što je Musk vodio verbalni rat sa senatorkom Elizabeth Warren, koja ga je optužila da je plaćao malo ili nimalo poreza u proteklim godinama.

  • Demokrata okrenuo leđa Bidenu: Manchin neće glasati za usvajanje historijskog “BBB” zakona

    Demokrata okrenuo leđa Bidenu: Manchin neće glasati za usvajanje historijskog “BBB” zakona

    Senator Demokratske stranke Joe Manchin izjavio je kako neće podržati Bidenov zakon “Build Back Better” koji je opisan kao zakon koji sa sobom nosi najveći paket socijalnih i ekoloških mjera u historiji SAD-a.

    Ovom odlukom, Manchin je ugrozio usvajanje milijarde dolara vrijednog zakona kojeg su predstavnici Demokratske stranke, ali i Joe Biden, ocijenili kao projekt koji će u potpunosti obnoviti socijalnu strukturu Sjedinjenih Američkih Država.
    Iako je tzv. BBB zakon sredinom novembra usvojen u Zastupničkom domu, njegovo potvrđivanje u Senatu tek je trebalo uslijediti. Međutim, upravo zbog nesuglasica među predstavnicima Demokratske stranke, zakon još uvijek nije upućen u proceduru.

    “Ne mogu glasati za ovaj zakon. Jednostavno ne mogu. Pokušao sam sve što je ljudski moguće, ali ne mogu dati svoj glas za ovo”, rekao je Manchin.

    Kako je naglasio, iako zakon donosi brojne pakete pomoći, zabrinut je zbog određenih odredbi koje se tiču oporezivanja bogatih i zakona o potrošnji što bi, prema njegovom mišljenju, moglo pogoršati rastuću inflaciju u SAD-u.

    Nakon što je Manchin “okrenuo leđa” Bidenu, oglasila se i glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki te je poručila Manchinu kako su njegove izjave znatno drugačije od onoga što je govorio na razgovoru s Bidenom.

    “Prije nekoliko sedmica, senator Manchin se obavezao predsjedniku da će podržati BBB zakon. Senator Manchin se više puta obavezao da će pregovarati o finalizaciji zakona ‘u dobroj vjeri’. Mi ćemo nastaviti da vršimo pritisak i da vidimo da li će promijeniti svoju poziciju. Treba ispoštovati svoje ranije obaveze i ostati vjeran svojoj riječi. BBB je previše važan da bismo odustali”, rekla je Psaki.

    S druge strane, senator Bernie Sanders je pozvao Senat da organizuje glasanje o zakonu, a sve u cilju da Manchin javno obznani odluku i glasa protiv zakona.
    “Trebao bi da objasni stanovnicima Zapadne Virginije i američkom narodu zašto nema hrabrosti da se suprotstavi moćnim interesima i smanji troškove lijekova na recept, proširi pogram ‘Medicare’ i bavi se razornim utjecajima klimatskih promjena. Također, trebao bi objasniti zašto nije spreman zahtijevati od milionera i velikih korporacija da počnu plaćati veći porez”, rekao je Sanders.

    Milijarde dolara pomoći

    Prema planu Bidenovog zakona, Sjedinjene Američke Države bi u narednom periodu trebale izdvojiti 555 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena.

    Bidenova administracija je naglasila kako bi porezne olakšice mogle smanjiti ukupne troškove postavljanja solarnih panela za 30 posto, te sniziti cijenu električnih vozila za 12.500 dolara.


    Također, zakon planira i 200 milijardi dolara poreznih olakšcica za “dječje kredite”. Roditelji bi svaki mjesec dobijali po 300 dolara za djecu mlađu od šest godina i 250 dolara po djetetu od šest do 17 godina.

    Nacrt “BBB” zakona preusmjerava novac i za osiguravanje besplatnih predškolskih ustanova za trogodišnjake i četverogodišnjake i za ovu namjenu je izdvojeno 400 milijardi dolara.

    Također, zakon propisuje i 200 milijardi dolara za 4 sedmice plaćenog odsustva, 165 milijardi dolara za pristupačniju zdravstvenu zaštitu, kao i 150 milijardi dolara za proširenje programa kućne njege.

  • Senat SAD-a sredinom januara odlučuje o novim sankcijama zbog gradnje Sjevernog toka 2

    Senat SAD-a sredinom januara odlučuje o novim sankcijama zbog gradnje Sjevernog toka 2

    Senat Sjedinjenih Američkih Država trebao bi sredinom januara naredne godine glasati o uvođenju novog seta sankcija zbog gradnje plinovoda Sjeverni tok 2 koji će povezati Rusiju i Njemačku.

    Iako su Joe Biden i zvaničnici američke administracije mišljenja kako nove sankcije ne bi bile poželjne prije svega zbog potencijalnog narušavanja odnosa s Njemačkom, glasanje o novom setu sankcija dolazi na inicijativu republikanskog senatora iz Teksasa Teda Cruza.
    “Senat je postigao dogovor da u trenutku koji odredi lider većine u Senatu, nakon konsultacija s liderom Republikanaca, najkasnije do 14. januara 2022. godine, pređe na razmatranje sankcija koje je predložio senator Ted Cruz”, saopćila je press služba Demokratske stranke u Senatu.


    Prema elektronskoj bazi podataka Kongresa SAD-a, zakon o sankcijama koji je predložio Ted Cruz predat je Senatu 18. decembra, ali tekst zakona još uvijek nije javno objavljen.

    Ipak, Cruz je ranije naglasio kako zahtijeva od američke administracije uvođenje sankcija protiv kompanija odgovornih za projektovanje Sjevernog toka 2, te onih koji učestvuju u izgradnji i radu plinovoda koji bi trebao povezati Njemačku i Rusku Federaciju.

    Upravo je Cruzova politika, kojom je tražio da se na dnevni red uvrsti i glasanje u zakonu, nekoliko puta dovela i do blokade imenovanja novih američkih ambasadora u svijetu, uključujući i ambasadora SAD-a u Bosni i Hercegovini Michaela Murphyja.


    Cruz je uslovljavao glasanje za njihovo imenovanje upravo stavljanjem na dnevni red zakona o sankcionisanju svih kompanija i zvaničnika koji učestvuju u gradnji Sjevernog toka 2.

    “Mislim da je savršeno razumno da senatori pokušavaju da dobiju glasove o političkim pitanjima koja su im bitna. Ono što mislim da je potpuno nerazumno jeste činjenica da nekoliko republikanskih senatora blokira imenovanje desetine ambasadora i drugih zvaničnika”, rekao je demokratski senator Chris Coons za magazin Politico.