VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Dogovor Amerike i Rusije rješava tenzije na Balkanu

    Dogovor Amerike i Rusije rješava tenzije na Balkanu

    Najviši zvaničnici SAD i Rusije održaće danas dugo očekivani samit, na kojem će razgovarati o bezbjednosnim garancijama koje traži Rusija.

    Ovaj sastanak predstavlja nastavak samita koji su američki i ruski predsjednik Džo Bajden i Vladimir Putin imali sredinom 2021. godine, a koji nije rezultirao dogovorom, zbog čega brojne diplomate u nezvaničnim brifinzima i razgovorima s novinarima u bh. medijima smatraju da se te nestabilnosti prelijevaju na BiH i zapadni Balkan.

    Naime, nekoliko diplomata nam je proteklih mjeseci u nezvaničnim razgovorima indirektno ili između redova ukazivalo na veze koje postoje između nezadovoljstva Rusije potezima NATO-a i Zapada, a posebno SAD, i krize koja proteklih mjeseci kulminira na zapadnom Balkanu.

    Prema nekim mišljenjima, jedan od posrednika između SAD i Rusije je zvanični Berlin, koji je energetski zavisan od ruskih energenata, a istovremeno je, kao najveći svjetski izvoznik po udjelu u bruto domaćem proizvodu u velikoj mjeri osjetljiv na bilo kakve globalne nestabilnosti.

    Ilustracije radi, američko-njemačka trgovinska razmjena je u prošloj godini iznosila 260 milijardi dolara, od čega se 163 milijarde odnose na njemački izvoz u SAD, dok je rusko-njemačka privredna razmjena oko 50 milijardi dolara, od čega se skoro 30 milijardi odnosi na njemački izvoz. Inače, uprkos sankcijama EU prema Rusiji, njemačko-ruski ekonomski odnosi su u porastu, a ne u padu.

    S obzirom na to da je i EU vezana za njemačku privredu, a istovremeno profitira od stabilnosti na evropskom kontinentu, postoji veliki interes da se pronađe rješenje s Rusijom koje će biti prihvatljivo za obje strane.

    To je samo jedan od razloga zbog kojih se vjeruje da bi uspjeh u popravljanju rusko-američkih odnosa mogao dovesti do smirivanja situacije u Evropi, kao i na zapadnom Balkanu, pa samim time i u BiH. Samim time, smirivanje tenzija u Ukrajini bi indirektno više moglo učiniti za smirivanje tenzija u BiH i na Balkanu od bilo čega što će uraditi domaći faktori na Balkanu.

    Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, u rusko-američkom samitu vidi interes i Amerike i Rusije. On kaže da Amerika suviše resursa troši u Evropi u vezi s Rusijom, a te resurse treba u globalnoj borbi moći s Kinom, koja tek predstoji, dok, kako navodi, Rusija želi da smanji broj žarišta na kojima se nalaze njihovi vojnici i resursi. Radić predviđa da će dogovor Rusije i Amerike rezultirati smanjenjem ruskog prisustva u našem regionu, a to, prema njegovom mišljenju, istovremeno znači i da će se vrlo brzo ugasiti i sva žarišta na zapadnom Balkanu.

    “Ovo je najveća kriza na Balkanu od devedesetih naovamo. Stvari su otišle predaleko i toga su svi svesni”, kaže on.

    Kriza NATO-a i Rusije je eskalirala nakon što se NATO oglušio o zahtjeve Rusije da prestane ekspanziju na istok, posebno u Ukrajinu. Rusija tvrdi da je Zapad prvo obećao Sovjetskom Savezu tokom pregovora o povlačenju iz Istočne Njemačke da se neće dalje širiti na istok, a nakon toga je, kako tvrde, isto obećao i u Budimpešti 1994, kada se pregovaralo o uništavanju ukrajinskog nuklearnog oružja, odnosno bezbjednosnim garancijama za tu zemlju.

    Istovremeno, na Zapadu tvrde da takve garancije nikad nisu direktno date Rusiji, već da je samo obećano da će svi potezi s tim u vezi biti rađeni uz konsultacije s Rusijom, bez ikakvih konkretnih obećanja.

    Sudeći prema deklasifikovanim dokumentima koje je objavio respektabilan medij “National Security Archive”, koji se bavi tajnim dokumentima američke vlade, istina je negdje u sredini.

    Oni, na primjer, ističu da je američki predsjednik Bil Klinton 1994. godine u Budimpešti htio i da “vuk bude sit i sve koze na broju”, i pokušavao je ruskom predsjedniku Borisu Jelcinu i njegovom ministru spoljnih poslova Andreju Kozirevu neformalno obećati da neće biti širenja, a istovremeno je zbog domaćeg političkog pritiska izbjegavao da to stavi na papir. Sudeći prema informacijama ovog medija, zbog želje da se situacija riješi bez previše dizanja prašine, ni jedna ni druga strana nije željela da pregovori propadnu ako bi se suviše insistiralo na temama koje će biti teško jednostavno riješiti. Problem je time ostavljen kasnijim generacijama, a Putin je osjetio da je sada trenutak da se to pitanje trajno riješi.

  • Danas počinju ključni sastanci SAD-a i Rusije: Postoji li rješenje za Ukrajinu i istok Evrope?

    Danas počinju ključni sastanci SAD-a i Rusije: Postoji li rješenje za Ukrajinu i istok Evrope?

    Zvaničnici SAD-a i Ruske Federacije sastaće se danas u Ženevi tokom niza aktivnosti koje su ocijenjene kao ključni razgovori između Zapada i Rusije u rješavanju “ukrajinskog pitanja”, ali i brojnih drugih problema koji opterećavaju odnose velikih sila.

    Predstavnici Ruske Federacije i SAD-a još su jučer stigli u Ženevu, gdje su održali radnu večeru, a tokom današnjeg dana zvaničnici bi trebali održati niz sastanaka povodom ruskih sigurnosnih zahtjeva koje je Kremlj iznio u javnost sredinom decembra.
    Podsjetimo, Rusija je objavila listu zahtjeva prema Zapadu, koje bi SAD i druge članice NATO saveza trebale ispuniti u cilju normalizacije stanja na istoku Evrope, ali i deeskalacije tenzija.

    Između ostalog, ruski zahtjevi uključuju zabranu ulaska Ukrajine u NATO savez i ograničenje raspoređivanja trupa i oružja na istoku Evrope. Također, Rusija je uključila i zahtjev da NATO ne raspoređuje nove trupe ili oružje u zemlje koje su ušle u alijansu nakon 1997. godine, što bi uključivalo veći dio istočne Evrope, uključujući Poljsku, ali i baltičke zemlje.


    Uoči sastanka oglasio se zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, koji će predstavljati Rusiju u Ženevi.

    “Za nas su važniji drugi prioriteti. Neširenje NATO-a, likvidacija stvorene infrastrukture, kao jednostrano povlačenje Zapada iz vojnih akcija. Razlika u stavovima je dramatična”, rekao je Rjabkov.

    S druge strane, oglasio se i državni sekretar SAD-a Antony Blinken, koji je rekao da će predstojeći pregovori s Rusijom pomoći državama da pronađu načine za smanjenje tenzija.

    “Takođe, na sastanku neće biti riječi o pravljenju ustupaka. Radi se o tome da se vidi da li u kontekstu dijaloga i diplomatije postoje stvari koje obje strane mogu učiniti da smanje tenzije. To smo radili u prošlosti, ali sada ne”, rekao je Blinken.

    Povodom sastanaka Rusije i SAD-a, ali i NATO saveza, ranije se oglasio i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, koji je rekao kako se u sastanke ulazi s ciljem da se nađe rješenje za postojeću situaciju.

    “Treba uzeti u obzir osnove. Rusija je ta koja je izabrala konfrontaciju. Rusija postaje sve autoritarnija kao domaći režim i sve agresivnija u inostranstvu prema susjedima. To je pravi problem. Vidimo vrlo prijeteću retoriku gdje Rusi upozoravaju na ono što nazivaju ‘vojnotehničkim posljedicama’ ako ne dobiju ono što žele. Iz historijskog iskustva znamo da je Rusija spremna da upotrijebi silu protiv susjeda. Zbog toga moramo biti spremni i na to da politički pregovori ne uspiju”, rekao je Stoltenberg.

    Pored sastanka zvaničnika SAD-a i Rusije, koji će biti održan danas, u Briselu će 12. januara biti održan sastanak NATO-a i Rusije, dok će se dan kasnije ruski zvaničnici sastati s predstavnicima OSCE-a.

  • Dodik: Razgovor o sankcijama tek slijedi

    Dodik: Razgovor o sankcijama tek slijedi

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio da sa predstavnicima Srbije tek slijede razgovori o novim sankcijama SAD, jer trenutno traju slavljenički dani.

    “Razgovaraćemo kada budu radni dani. Sada su naši slavljenički dani i mi se zahvaljujemo Srbiji, ljudima koji su ovdje odlikovani”, rekao je Dodik novinarima nakon dodjele odlikovanja povodom Dana Republike, 9. januara.

    On je podsjetio da je ranije najviša odlikovanja dobio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, što govori o odnosu i saradnji Srpske sa Srbijom.

    Dodik je istakao da Srpska obilježava Dan Republike i da će nastaviti to da radi, te napomenuo da su putem priznanja htjeli da se oduže svima onima koji su dali doprinos stvaranju i razvoju Republike Srpske.

    “To činimo svih godina postojanja Srpske. Ali, ovo je poseban jubilej našeg potojanja, našeg života i ovo je bilo impresivno”, dodao je Dodik i podsjetio na raniju Vučićevu izjavu da nikakve barijere neće postavljati na Drini.

  • Blinken: Više volimo diplomatiju, ali smo spremni odgovoriti na agresiju Rusije

    Blinken: Više volimo diplomatiju, ali smo spremni odgovoriti na agresiju Rusije

    Američki državni sekretar Antony Blinken kaže da je diplomatija jedini odgovoran način za rješavanje krize na ukrajinsko-ruskoj granici.

    “Posvećeni smo značajnom recipročnom dijalogu sa Rusijom i konsultacijama i koordinaciji sa našim saveznicima i partnerima. Više volimo diplomatiju, ali smo spremni da odgovorimo na dalju rusku agresiju na Ukrajinu”, izjavio je danas Blinken.

    On je jučer obećao Kijevu da neće biti pregovora o Ukrajini bez Ukrajine, uoči sastanaka, posebno američko-ruskih, o krizi koja je zahvatila tu zemlju.

    Antony Blinken je potvrdio čvrstu podršku SAD-a nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine pred ruskom agresijom koja se upravo događa, navodi se u saopćenju američkog State Departmenta.

    Zapad i Ukrajinci već sedmicama optužuju Ruse da gomilaju desetke hiljada vojnika na ukrajinskoj granici radi moguće invazije i otvoreno su zaprijetili ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu “sveobuhvatnim” sankcijama kakve još nisu viđene ako ponovo napadne susjednu zemlju.

    Moskva sa svoje strane traži garancije da se NATO više neće širiti na istok, ali u pregovorima su prisutni i brojni drugi zahtjevi Vladimira Putina.

  • Ann Wagner: Sankcije Dodiku šalju važnu poruku da SAD neće dopustiti ugrožavanje budućnosti BiH

    Ann Wagner, članica američkog Kongresa iz države Missouri, upozorila je sankcionisanog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika da administracija SAD-a neće dalje tolerisati njegove secesionističke težnje.

    “Dodik bezobzirno potpiruje podjele i krizu u Bosni, prijeteći urušavanju onoga što je urađeno u godinama mira i ozdravljenja”, napisala je ona.

    Kaže kako sankcionisanje Dodika, “opunomoćenika” ruskog predsjednika Vladimira Putina, šalje važnu poruku da SAD neće dopustiti akcije koje ugrožavaju budućnost Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, multietničke države.

    “Dosljedno sam vršila pritisak da se uvedu sankcije protiv Dodika i nadam se da će administracija biti čvrsta u tome da ga smatra odgovornim za njegove brojne provokacije”, napisala je ona na svom Twitter nalogu.

    Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u srijedu je objavilo sankcije za Milorada Dodika i to zbog njegove koruptivne aktivnosti te kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH.
    U obrazloženju sankcija navodi se da je Dodik na novoj američkoj crnoj listi zbog potkopavanja stabilnosti, zbog korupcije i ugrožavanja mirovnog sporazuma.

    “Dodik je potkopao institucije BiH pozivajući na oduzimanje državnih nadležnosti i pokrećući stvaranje paralelnih institucija u entitetu Republika Srpska (RS). Štaviše, Dodik je iskoristio svoju zvaničnu poziciju u BiH da akumulira lično bogatstvo kroz korupciju, mito i druge oblike korupcije. Njegova etnonacionalistička retorika, koja izaziva podjele, odražava njegove napore da unaprijedi ove političke ciljeve i odvrati pažnju od njegovih korumpiranih aktivnosti. Kumulativno, ove akcije ugrožavaju stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH i potkopavaju Dejtonski mirovni sporazum, rizikujući time širu regionalnu nestabilnost”, navodi se u obrazloženju.

  • Burna reakcija Moskve: “Bezobrazluk”

    Burna reakcija Moskve: “Bezobrazluk”

    Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je da nas je “istorija naučila lekcijom da kad u nečiju kuću uđu Rusi, teško iz nje izlaze”.

    Ta izjava predstavlja bezobrazluk koji je potvrđen na mnogim primerima, između ostalog i na primeru Jugoslavije, saopštilo je rusko Ministarstvo inostranih poslova.

    Blinken je, naime, tim rečima prokomentarisao ulazak u Kazahstan mirovnjaka ODKB koje čine predstavnici oružanih snaga Rusije, Belorusije, Jermenije, Kirgizije i Tadžikistana. Kako ističe zvanična Moskva, Blinken je ovom izjavom na veoma podmukao način prokomentarisao „apsolutno legitiman odgovor ODKB na poziv rukovodstva Kazahstana kako bi se pružila podrška u osiguravanju bezbednosti države.

    “Ako Entoni Blinken toliko voli istoriju, nek na umu onda ima sledeće – kada u vašu kuću uđu Amerikanci, retko ko u njoj ostane živ, a da nije pre toga i opljačkan i silovan”, navodi se u saopštenju.

    Ruski spoljnopolitički resor ističe da ovoj tvrdnji u prilog idu i svih 300 godina američke državnosti.

    “To mogu da potvrde i svi Indijanci sa severnoameričkog kontinenta, Korejci, Vijetnamci, Iračani, Panamci, Jugosloveni, Libijci, Sirijci i svi ostali kojima se nije posrećilo da u njihovu kuću uđu ti nepozvani gosti”, zaključilo je rusko Ministastvo.

  • SAD o haosu u Kazahstanu: Kada su Rusi u vašoj kući, poslije ih je teško izbaciti

    SAD o haosu u Kazahstanu: Kada su Rusi u vašoj kući, poslije ih je teško izbaciti

    Američki državni sekretar Antony Blinken izrazio je zabrinutost zbog dolaska ruskih vojnika u Kazahstan, rekavši da će se oni teško povući.

    “Lekcija iz novije historije je da kada su Rusi u vašoj kući, ponekad ih je veoma teško izbaciti”, upozorio je državni sekretar na konferenciji za novinare u Washingtonu.

    Kazahstan je ove sedmice pogođen najnasilnijim protestima otkako je zemlja stekla nezavisnost od Sovjetskog Saveza 1991. godine, s više desetina mrtvih demonstranata, ali i policajaca i sigurnosnih snaga.
    Protesti su počeli na zapadu zemlje zbog naglog poskupljenja goriva, ali su se ubrzo proširili i ukazali na šire nezadovoljstvo situacijom u zemlji kojom ista partija vlada od sticanja nezavisnosti.

    Organizacija ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), na čijem čelu je Rusija, poslala je, na zahtjev Tokajeva, zajedničke mirovne snage u Kazahstan. Njihov je zadatak, kako je saopćeno je , zaštita važnih državnih i vojnih objekata te pomoć kazahstanskim snagama u stabiliziranju situacije.

    Među njima većinu čine pripadnici ruskih zračno-desantnih postrojbi. Oni bi, među ostalim, trebali pomoći zadržati kontrolu nad zračnom lukom u Almatiju koju su jedno vrijeme zaposjeli prosvjednici.

    Istodobno je Aleksandar Gruško, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, izjavio kako je Rusija uvjerena da Kazahstan može i sam riješiti svoje probleme. Rusija i CSTO podržavaju državu članicu kao što to saveznici trebaju činiti, dodao je Gruško.
    CSTO je izvijestio da je u Kazahstan poslao vojnike iz svih država članica saveza, a to su, pored Kazahstana i Rusije, Bjelorusija, Armenija, Kirgistan i Tadžikistan. Ta je organizacija nastala kao pandan NATO-u. Do sada se nije posebno iskazala djelotvornošću, pa je mnoge začudila brzina kojom je reagirala u slučaju Kazahstana.

    Tu intervenciju pod zapovjedništvom Rusije podržala je i Kina.

    “Kina podržava sve napore u pomaganju vlastima Kazahstana da što je prije moguće okončaju kaos”, izjavio je glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin u petak.

  • Vrhovni sud danas razmatra: Uvode obaveznu vakcinaciju?

    Vrhovni sud danas razmatra: Uvode obaveznu vakcinaciju?

    Vrhovni sud Sjedinjenih Država zakazao je za danas saslušanje usmenih argumenta protiv dve politike administracije Džoa Bajdena o vakcinama protiv kovida 19.

    Politike su “kritične za odgovor naše nacije na kovid 19”, saopštila je sekretarka za štampu Bele kuće Džen Psaki, piše Glas Amerike.

    Obaveznu vakcinaciju, koja se razmatra, uveli su Uprava za bezbednost i zdravlje na radu (OSHA) i Centri za medicinsku zaštitu i službu medicinske nege (CMS).

    Politika OSHA zahteva od poslodavaca sa 100 ili više zaposlenih da obezbede da su njihovi radnici u potpunosti vakcinisani ili testirani jednom nedeljno.

    Obaveza vakcinisanja CMS-a za radnike u zdravstvenim ustanovama koje prihvataju federalna sredstva za medicinsku zaštitu i medicinsku pomoć, zahteva da radnici budu u potpunosti vakcinisani, uz izuzetke, uključujući i iskrena religijska uverenja.

    Države koje predvode republikanci i savez poslovnih i verskih grupa osporavaju široki zahvat politike i efekte koje obaveza ima na kompanije i radnike.

    Takvu politiku su, međutim, podržali Američko medicinsko udruženje i Američko udruženje za javno zdravlje i određeni broj bivših federalnih zdravstvenih zvaničnika.

    Osporavanje se predstavlja pred Vrhovnim sudom nakon što je jedan broj nižih sudova dao različita mišljenja o politici.

    Od posledica koronavirusa u SAD je umrlo više od 800.000 ljudi.

  • “Odbrana Srpske je moj zavjet” Dodik o sankcijama i fešti SNSD

    “Odbrana Srpske je moj zavjet” Dodik o sankcijama i fešti SNSD

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da američke sankcije predstavljaju potpunu nepravdu i da je njegov zavjet odbrana Republike Srpske.

    Ovdje ljudi hoće svoju Republiku. Oni Republiku vole. Ovdje ljudi žive i trpe zbog Republike Srpske. Sreo sam mnogo ljudi koji teško žive i meni kažu samo – ne daj Republiku Srpsku. To je moj zavjet – izjavio je Dodik novinarima u Banjaluci.

    Dodik je rekao da je razgovarao sinoć sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem koji je jasno potvrdio da se Srbija neće uključiti u bilo kakvu vrstu priče o sankcijama, a neće ni mnoge druge zemlje.

    – To govori da je splasnuo monopol Amerike, jer ranije kada je donosila neke sankcije sve zemlje su to pratile, a danas to nije tako. To govori o slabljenju moći SAD – rekao je Dodik.

    On je istakao da je rukovodstvo SNSD sinoć imalo feštu u jednom ugostiteljskom objektu ne da bi na Srbima svojstven ciničan način nešto poručili, nego zato što smatraju da je ovo potpuna nepravda.

    – Ne zato što je riječ o meni, ja ću to možda od svih ovdje najlakše iznijeti. Riječ o Amerikancima koji misle da na ovako arogantan način mogu da se nose sa narodima. Mi živimo ovdje. Naši mandati nisu politički. Naši mandati su životni. A, nekoliko njih ovdje imaju političke mandate i misle da putem primjene sile mogu da nešto učine. Možda se i mogu obračunati sa Miloradom Dodikom, ali se neće obračunati sa Srpskom i srpskim narodom. Prema tome, njihov je poraz evidentan – rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, to što će doći specijalni izaslanik SAD za Balkan Gabrijel Eskobar i pokušati nešto da uradi, ili američki predsjednik Džozef Bajden o kome se u Americi vodi debata pet-šest godina o umiješanosti njegove porodice u korupciju, a Dodika optužiti za tako nešto – je irelevantno.

    – Meni je zabranjen ulazak u SAD. Ali, ja to ni ne tražim. Zašto bi zabranjivali nešto što ne tražim? Nemam imovinu u Americi niti račun. Ovo je treći put da Amerika nasrće na Milorada Dodika. Kad sam bio prvi put poslanik u prvoj Skupštini srpskog naroda 1992. Amerika je sve poslanike tog saziva kaznila tako što nam ne daju račune. Tada sam imao amerikan kard i od tada više nikad nisam uzeo to. Ne treba mi američka kartica – istakao je Dodik.

    On je istakao da je američka administracija u obrazloženju sankcija sada dodala, osim toga što su ranije bili naveli da krši Dejton i teritorijalni integritet, i priču o korupciji, iako je, kako je istakao, političar koji nema nijedan proces ni u BiH ni u Srpskoj niti u Americi da se vodi protiv njega u vezi s tim.

    – Amerika je arogantna i ignoriše tu čunjenicu – rekao je Dodik i istakao da ne može biti neko kriv dok se to ne dokaže.

    On smatra da su ove sankcije više propagandni trik koja sada daje mogućnost lideru PDP Branislavu Borenoviću i ostalima da govore o korupciji, ali je naglasio da tu nema nikakve korupcije niti dokaza o tome.

    Da on hoće, kaže Dodik, da zaštiti svoje lično bogatstvo, jedini uspješan način bio bi da bude podanik Amerikancima i onda bi ga slavili, ali je ukazao da on nije ni među 50-100 najbogatijih u Srpskoj.

    Dodik smatra da je ono što oni pripremaju Srpskoj politika koja ide na podršku Muslimanima, a na štetu Srpske i da on jedino traži da se poštuje slovo Ustava.

    – To je tako normalan zahtjev svugdje u svijetu gdje ne vladaju Amerikanci -rekao je Dodik i istakao da se on suprostavlja politici rušenja Ustava, Dejtona i stvaranja zamorčeta od Republike Srspke i da će nastaviti to da radi.

    On je podsjetio da je već četiri-pet godina pod sankcijama i da je sve isto, samo su sad dodali i priču o korupciji jer žele da kada oni kažu da je Dodik lopov da narod u to povjeruje njima, ali narod zna.

    – Ja sam ovdje dok narod glasa za mene – rekao je Dodik i dodao da će se onog trenutka kada narod ne bude glasao za njega povući.

    Prema njegovim riječima, nema korumpiranijeg društva od američkog i korumpiranijih političara od američkih, i ne može se vjerovati Amerikancima.

    – Odluka SNSD i naših koalicionih partnera je da onog trenutka kada Zapad odluči da uvede sankcije Republici Srpskoj, bilo kakve minimalne, simbolične, taj trenutak mogu upisati kao datum nezavisne Republike Srpske. Istog trenutka idemo u Narodnu skupštinu i donosimo odluku o nezavisnosti – rekao je Dodik.

    Ako uvedu sankcije, kaže Dodik, zašto bi Srpska bila integrisana na tu stranu, jer nema mnogo koristi od izvoza u EU, a srpski narod nije bez alternative u bilo kom smislu, jer se tačno znaju računice.

    – Oni misle da udaranjem na život ljudi ovdje čine neki progres. Mi ne diramo Ameriku. Nemam nijedan problem nigdje sa Amerikom. Neka rade šta god hoće po svijetu. Neka bacaju atomske bombe. Ali, ja sam ovdje izabran od ovog naroda i moram da branim interese ovog naroda – rekao je Dodik.

  • Na listi uskoro 52 fizička i pravna lica u vezi sa Dodikom

    Na američkoj listi sankcija trebale bi se naći još 52 fizičke i pravne osobe povezane sa Miloradom Dodikom.

    Nakon što je Ministarstvo finansija SAD-a danas objavilo proširene sankcije članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku te na listu za sankcije stavilo Alternativnu televiziju iz Banjaluke, tu neće biti kraj.

    Kako saznaju pojedini mediji na američkoj crnoj listi naći će se još 52 pravne ili fizičke osobe povezane s režimom Milorada Dodika.