VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Putin: Tvrdnje američkog predsjednika potpuna glupost

    Putin: Tvrdnje američkog predsjednika potpuna glupost

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je danas da su potpuna glupost tvrdnje američkog lidera DŽozefa Bajdena da će Rusija napasti članicu NATO-a, ako odnese pobjedu u Ukrajini.
    Bajden je početkom mjeseca upozorio da će Rusija, ukoliko Putin pobjedi u Ukrajini, napasti članicu Alijanse. Američki predsjednik pri tome nije iznio nikakav jasan dokaz za svoje tvrdnje.

    “To je potpuna glupost i mislim da i sam predsjednik Bajden shvata”, izjavio je Putin, navodeći da je to bio pokušaj Bajdena da opravda pogrešnu politiku prema Rusiji.

    Prema njegovim riječima, Rusija nema nikakav interes, geopolitički, ekonomski niti politički za ulazak u sukob sa članicama NATO-a.

  • Ukrajina u sedam dana ostala bez pomoći Amerike i Evrope

    Ukrajina u sedam dana ostala bez pomoći Amerike i Evrope

    U jednoj sedmici Ukrajina je ostala bez pomoći Sjedinjenih Država i Evropske unije, a čekaju je duga i teška zima, ruska raketiranja gradova i napadi na frontu. Istovremeno predsjednik Zelenski odbija bilo kakvu ideju o primirju te najavljuje novu proljetnu ofanzivu.

    Posjeta predsjednika Zelenskog Vašingtonu početkom sedmice završila je sasvim očekivano, srdačnom dobrodošlicom u Bijeloj kući i vrlo hladnim prijemom u Kongresu. Čak je predsjednik Bajden prigodno iscijedio i zadnje dolare iz fondova pomoći Ukrajini da bi najavio paket vrijedan 200 miliona dolara. Paket isključivo sadrži municiju (uglavnom projektile za protivvazdušne sisteme), bez ijednog komada oružja.

    Kao i prošli put, posjeta Kongresu bila je puno neugodniji za Zelenskog. Predsjedavajući Zastupničkog doma (u kojem republikanci imaju većinu) Majk Džonson primio ga je u privatnu posjetu, što znači da mediji nisu imali pristup.

    Nakon sastanka Džonson je samo kratko izjavio da republikanci nisu promijenili stav prema Ukrajini i da novu pomoć neće odobriti dok predsjednik Bajden ne promijeni politiku prema useljenicima. A i kad budu odlučivali o obnovi pomoći, ona više neće biti tako obilna. Republikanci naglašavaju da je Ukrajina u nepune dvije godine dobila više od 111 milijardi dolara američke pomoći, a da su rezultati vrlo upitni.

    Osim pitanja nastavka pomoći, za Zelenskog je vrlo problematičan i zahtjev republikanaca da im predoči jasan plan kako misli okončati rat. Do sada je uvijek tvrdio da će rat prestati onog trenutka kad ukrajinska vojska oslobodi sva okupirana područja. Sad je jasno da od toga neće biti ništa, barem ne u njegovom mandatu.

    Republikanci nemaju baš nikakav razlog da pomognu Ukrajini. Ankete pokazuju da Tramp nadmoćno vodi pred Bajdenom (47 prema 43 odsto) i da su Amerikancima najvažnija pitanja ekonomija, inflacija, kriminal, sigurnosti granice (imigracija), prava na abortus, te rat u Izraelu (Gazi), što je još nepovoljnije po Kijev.

    Pitanje Ukrajine više ne spominju ni glasači demokrata. Približavanjem predsjedničkih i parlamentarnih izbora u novembru naredne godine, domaća politika će samo dobijati na važnosti, nauštrb vanjske.

    Suočen s nepopustljivošću republikanaca, predsjednik Bajden je najavio mogućnost kompromisa oko useljeničke politike pod uslovom da se obnovi pomoć Ukrajini. Republikancima se, naravno, ne žuri. Oni će prvo otići na praznike, pa u januaru nastaviti s razgovorima.

    Međutim, iz Vašingtona ne dolaze samo loše vijesti za Ukrajinu. Juče (14. decembra) je Kongres odobrio novi vojni budžet za fiskalnu godinu 2024., vrijedan 874.2 milijarde dolara. Nakon što ga je odobrio Senat, i Zastupnički dom je s velikom većinom (310 naprama 118) glasao za National Defense Authorization Act FY24.

    Dobra vijest za Ukrajinu je nastavak programa koji je započeo prošle godine. kojim se Pentagonu omogućava isporuka municije iz vojnih zaliha. Razlika je samo ta što su ovog puta u program dodani Izrael i Tajvan.

    Naravno, za Kijev, koji je navikao na pakete pomoći vrijedne milijarde dolara, ovo je premalo. Dok se Bajden i republikanci dogovore, značajan dio pomoći trebao je doći iz Evropske unije. Čak 50 milijardi evra za finansiranje države, plus 20 milijardi evra vojne pomoći. Tome treba pridodati i vojnu pomoć koju članice EU šalju samostalno.

    Da bi to omogućila, Evropska komisija je odmrzla 10 milijardi evra kohezijskih sredstava Mađarskoj. Mnogi su taj potez predsjednice Evropske komisije, Ursule fon der Lejen ocijenili kao najveći mito u istoriji EU. Uprkos tome, premijer Orban je do zadnjeg tvrdio da neće glasati za početak pristupnih pregovora s Ukrajinom ni za odobrenje novčane pomoći.

    Da ne bi prekršio obećanje, odlučio je prošetati dok je trajalo glasanje o početku pristupnih pregovora. Tako je odluka o početku pristupnog procesa za Ukrajinu donesena jednoglasno, doduše bez njega.

    A onda je blokirao 50 milijardi evra pomoći za Ukrajinu. Orban je odlučio odugovlačiti jer se nada da će početkom 2024. godine, kad se Evropsko vijeće ponovo okupi, sadašnjeg nizozemskog premijera Marka Ruta naslijediti desničar Gert Vilders, koji je u predizbornoj kampanji najavljivao da će obustaviti pomoć Ukrajini.

    S Vildersom za stolom, Orban će imati puno bolju poziciju. A možda im se pridruži i slovački premijer Robert Fico, koji je na ovom sastanku ipak bio “konstruktivan”, odnosno priklonio se većini. Povrh toga, Orban možda od Von der Lejenovoj izvuče još 10 milijardi.

    Iako se na prvu čini da je 50 i 20 milijardi evra jako puno novca, baš i nije tako. Zapravo bi bilo, ali samo kad bi ga Ukrajina dobila odjednom. Međutim, ovo je novac za period do 2027. godine. Povrh toga, 33 milijarde su u kreditima (navodno vrlo povoljnim), a samo 17 milijardi kao direktna sijska pomoć.

    Evropska vojna industrija nema kapaciteta da Ukrajini isporuči oružje i municiju vrijednu 20 milijardi evra, pa će se i to odužiti, i to čak i ako dio tog novca završi u američkim kompanijama koje već imaju osigurane ugovore i pokrenutu proizvodnju za ukrajinske potrebe jer zbog zastoja u Kongresu, Bijela kuća ne može platiti isporuke.

    Nova realnost, u kojoj su američki i evropski izvori finansiranja presušili, natjeraće Zelenskog da se suoči sa stvarnošću. Bez zapadnih milijardi Ukrajinu čeka vrlo teška 2024. godina, navodi “Index”. A onda dolaze američki izbori koji bi, kako sada stvari stoje, u Bijelu kuću mogli vratiti Trampa. On pak ima i te kako dobre razloge da se obračuna sa Zelenskim.

    Još 2019. i 2020. Tramp je od Zelenskog tražio nastavak istrage protiv kompanije Burisma Holding, koja bi vodila prema Hanteru Bajdenu, sinu predsjednika Džoa Bajdena. Kad je postalo očito da će Tramp izgubiti izbore, Zelenski je odbio saradnju. Donald niti zaboravlja niti prašta.

  • “Propali su, to je svima jasno”

    Sa Ukrajinom je završeno, a SAD ne znaju kako da se iščupaju, izjavio je bivši poslanik parlamenta Bugarske Volen Siderov za TV “Alfa“.

    “Ukrajina je propala. Istina je da sa Kijevom gotovo. Tu istinu najbolje ilustruje naslovna strana časopisa ‘Tajms’. Na toj naslovnici vidimo Zelenskog. Ali, ne spreda i ne u nekoj herojskoj pozi, već je nisko, negde pri dnu naslovnice i leđima okrenut kameri. Na fotografiji on odlazi“, rekao je Siderov.

    Prema njegovim rečima Zelenski odlazi i to je svima jasno.

    “Američka vrhuška ne zna kako da se bez buke iščupa iz tog ukrajinskog haosa koji je sama napravila. Ali, izbaviće se oni. Imaju iskustvo iz Vijetnama“, naglasio je on, a prenosi ruski portal Sputnjik.

  • Službeno pokrenuta istraga o opozivu Bajdena: Da li je pogodovao poslovima svog sina?

    Službeno pokrenuta istraga o opozivu Bajdena: Da li je pogodovao poslovima svog sina?

    Zastupnički dom američkog Kongresa predvođen republikancima izglasao je u srijedu otvaranje službene istrage za opoziv predsjednika Joea Bidena.

    Istraga je motivirana upitnim poslovnim aktivnostima njegovog sina Huntera u inostranstvu, tačnije u Ukrajini i Kini, od kojih je, prema republikancima, imao koristi i Joe Biden. I demokrati i predsjednik odbacuju ove optužbe kao neutemeljene.

    Glasalo se strogo prema stranačkoj pripadnosti zastupnika. Pokretanje istrage nema velike šanse za uspjeh, ali bi moglo poljuljati Bijelu kuću, jer Biden planira reizbor za predsjednika 2024. godine.

    Sam Biden u srijedu je osudio glasanje Predstavničkog doma za njegov opoziv, kritizirajući taj potez kao “neopravdani politički trik” protiv njega.

    “Umjesto da obave posao koji hitno treba obaviti, (republikanci) radije gube vrijeme na ovaj neopravdani politički trik, čak i sami republikanci u Kongresu priznaju da to nije potkrijepljeno činjenicama”, rekao je Biden u izjavi nekoliko minuta nakon glasanja.

    Američki Kongres, na temelju Ustava, ima ovlasti opozvati predsjednika zbog izdaje, podmićivanja ili drugih teških zločina. Nakon moguće uspješne ustavne tužbe u Zastupničkom domu, suđenje bi se održalo u Senatu, a predsjednik bi bio opozvan ako bude dovoljno glasova.

    Međutim, republikanci još nisu iznijeli dokaze o korupciji Bidena i njegove porodice, a malo je vjerojatno da bi Senat predvođen demokratima osudio američkog predsjednika čak i ako istraga dovede do procesa opoziva (ustavna tužba).

    Bez obzira na to, situacija daje republikancima novu priliku da napadnu Bidena, koji već vodi kampanju za reizbor u Bijelu kuću, ali i da skrenu pažnju sa saveznih suđenja s kojima se suočava njegov gotovo sigurni predsjednički protivnik, republikanac Donald Trump.

    Glasanje je bilo strogo po stranačkim linijama, 221 prema 212, pri čemu su svi republikanci odobrili istragu, a svi demokrati su joj se protivili.

    Konzervativci optužuju Bidenova sina Huntera za trgovinu utjecajem, odnosno korištenje imena svoje porodice u poslovanju u Ukrajini i Kini.

    Optužbe protiv Huntera Bidena odnose se na slučajeve koji su se dogodili prije nego što je njegov otac postao predsjednik, a Bijela kuća je naglasila da Joe Biden nije kriv.

  • Zelenski: Dobili smo “pozitivan signal” od Amerike

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je dobio “pozitivan signal” od SAD u vezi sa kontinuiranom podrškom Ukrajini.

    “Tokom sastanaka u SAD sa predstavnicima Predstavničkog doma i senatorima, liderima obe stranke, administracijom predsednika i njim lično, dobio sam pozitivan signal u vezi sa podrškom i pomoći Ukrajini od strane SAD. Postoji pitanje vremenskog okvira i unutrašnje političke situacije – to se podrazumeva. Ali svi imamo poverenje“, rekao je Zelenski na zajedničkoj konferenciji za novinare u Oslu sa liderima Norveške, Švedske, Finske, Danske i Islanda, odgovarajući na sugestiju novinara da njegova poseta SAD nije donela željeni rezultat u vezi sa izdvajanjem bezbednosne pomoći Ukrajini, prenosi Ukrinform.

    Zelenski je nakon Sjedinjenih Američkih Država doputovao u iznenadnu posetu Norveškoj.

    On se u Vašingtonu sastao sa vojnim i političkim rukovodstvom SAD, uključujući američkog predsednika Džozefa Bajdena koji je najavio dodelu 200 miliona dolara hitne vojne pomoći Ukrajini.

    Sa liderima Norveške, Danske, Islanda, Finske i Švedske, predsednik Ukrajine je na ukrajinsko-nordijskom samitu u Oslu razgovarao o jačanju odbrambene, političke i ekonomske saradnje.

  • “Zapanjujuće je. Moramo da dokažemo da Putin nije u pravu”

    Američki predsednik Džozef Bajden izjavio je da predsednik Rusije Vladimir Putin računa na to da SAD neće moći da pruže podršku Ukrajini.

    Dodao je da će Vašington pomagati Kijevu koliko god bude mogao.

    “Putin računa na to da Sjedinjene Države neće uspeti da odgovore na potrebe Ukrajine. Moramo, moramo, moramo da dokažemo da nije u pravu”, rekao je Bajden u utorak na zajedničkoj konferenciji za medije sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Beloj kući, prenosi Njujork tajms.

    On je naveo da će Rusija biti ohrabrena blokadom u Kongresu kada je reč o pomoći Kijevu, dodavši da će “istorija oštro suditi onima koji su okrenuli leđa slobodi”.

    “Zapanjujuće je da smo došli do te tačke…”, poručio je predsednik SAD republikancima koji se protive nastavku slanja pomoći Ukrajini.

    “Bez dodatnog finansiranja brzo ćemo doći do kraja naših sposobnosti da pomažemo Ukrajini da odgovori na hitne operativne zahteve koje ima”, rekao je Bajden.

    On je naveo da pobeda znači da je “Ukrajina suverena i nezavisna država”, poručivši da nema dileme da je NATO deo ukrajinske budućnosti.

  • Šta je Bajden rekao Zelenskom?

    Tokom susreta u Vašingtonu i razgovora o američkoj podršci Ukrajini, predsjednik SAD Džozef Bajden poručio je sa ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da ne gubi nadu u borbi protiv Rusije.

    “Ostaćemo uz vas”, rekao je predsjednik Bajden ukrajinskom kolegi, navodi Rojters, prenosi Tanjug.

    Ranije danas Bajden je pozvao američki Kongres da odobri dodatnu pomoć za Ukrajinu i najavio 200 miliona dolara odvojene vojne pomoći Kijevu.

    Zelenski je rekao Bajdenu da njegova zemlja danas manje zavisna od strane pomoći, zahvalio američkom predsjedniku na isporukama PVO sistema i istakao da je Ukrajina dovoljno jaka da dobije rat protiv Rusije.

    Takođe je rekao da sa Bajdenom želi da razgovara o integraciji Ukrajine u Evropsku uniju.

  • Zelenski u Kongresu SAD apelovao da se nastavi slanje vojne pomoći

    Zelenski u Kongresu SAD apelovao da se nastavi slanje vojne pomoći

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se danas sa američkim kongresmenima na Kapitol hilu kako bi, u posljednjem trenutku, apelovao da se nastavi slanje vojne pomoći u borbi protiv Rusije, ali je naišao na skeptičan prijem kod pojedinih republikanaca.

    Kada je Zelenski u pratnji senatskih lidera, demokrate Čaka Šumera i republikanca Miča Mekonela stigao na Kapitol hil na sastanak iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima, pozdravljen je tek blagim aplauzom, navodi Glas Amerike.

    “Predsjednik Zelenski nam je stavio na znanje da mu je potrebna pomoć i da ukoliko je dobije može i da pobijedi u ovom ratu”, rekao je Šumer novinarima poslije sastanka.

    Međutim, neki republikanci su skeptični da bi dodatna pomoć mogla da pomogne Ukrajini da porazi Rusiju s obzirom da ukrajinska ljetnja kontraofanziva nije donijela očekivane rezultate.

    “Znam da svi žele da Ukrajina pobijedi, ali ne vidim da će se to uskoro i dogoditi”, rekao je republikanski senator Ron Džonson, prenosi Tanjug.

    Drugog dana posjete Vašingtonu, poslije razgovora sa senatorima Zelenski treba da se privatno sastane i sa predsjedavajućim Predstavničkog doma, Majkom Džonsonom, a zatim će se u Bijeloj kući sastati i sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom i održati sa njim zajedničku konferenciju za novinare.

    Bijela kuća je 4. decembra izvijestila Kongres da od januara 2024. godine vlada više neće moći da finansira nove isporuke oružja Ukrajini.

    Od izbijanja sukoba u februaru 2022. godine Kongres je odobrio više od 110 milijardi dolara za Ukrajinu, međutim nisu izdvojena nova sredstva od kada su u januaru ove godine republikanci preuzeli Predstavnički dom od demokrata.

    Neki republikanci, posebno oni tijesno povezani sa bivšim predsjednikom Donaldom Trampom, protive se novoj pomoći Ukrajini i postavljaju pitanja o ciljevima rata i načinu na koji se troši američki novac.

    Zelenski je pozvao članove Kongresa da brzo riješe svoje sporove i obezbijede pomoć Ukrajini.

    “Ako nekoga inspirišu nerazjašnjena pitanja na Kapitol hilu, to su ruski predsjednik Vladimir Putin i njegova bolesna klika”, rekao je Zelenski u ponedjeljak obraćajući se vojnim zvaničnicima u Vašingtonu, prenosi Tanjug.

    Nedavno objelodanjeni američki obavještajni podaci pokazuju da Rusija “po svemu sudeći vjeruje da će vojni zastoj tokom zime iscrpiti zapadnu podršku Ukrajini” i dati Rusiji prednost, saopštila je portparolka Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Adrijen Votson.

  • Posljednja slamka spasa stiže u Kijev

    Posljednja slamka spasa stiže u Kijev

    Pentagon će poslati u Kijev general-potpukovnika Antonija Aguta da razradi novu vojnu strategiju, piše Njujork tajms.

    “Američki i ukrajinski vojni zvaničnici traže novu strategiju koju bi mogli da počnu sprovoditi sledeće godine kako bi oživeli šanse Kijeva“, navodi se u članku, čije delove je preneo ruski portal Sputnjik.

    Kako se očekuje, Aguto će stići iz Nemačke i ostaće u Ukrajini duže vreme kako bi savetovao komandu Oružanih snaga Ukrajine.

    List piše da američki zvaničnici smatraju da bez promene strategije 2024. godina “može postati slična 1916. – najsmrtonosnijoj godini Prvog svetskog rata“ kada je poginulo na hiljade mladih ljudi, a linija fronta se neznatno promenila. Dodaje se da je podsticaj za traženje novih rešenja bila neuspešna kontraofanziva Kijeva i problemi sa novim paketom pomoći Ukrajini.

    Dok se ukrajinska strana zalaže za ofanzivu u nadi da će privući pažnju svetske javnosti, Amerikanci insistiraju na drugačijoj strategiji i predlažu Ukrajini da se “koncentriše na to da zadrži postojeće teritorije, gomila oružje i ljudstvo“, piše list.

    Kako je precizirano, cilj te strategije je da Ukrajina “stvori dovoljno ubedljivu pretnju kako bi Rusija mogla da razmotri učešće u ozbiljnim pregovorima krajem sledeće godine ili u 2025. godini“.

    Autor članka podseća da je Vašington Kijevu u protekle dve godine poslao više od 111 milijardi dolara. Sada američki zvaničnici pokušavaju da pripreme Ukrajince za sledeću godinu, upozoravajući ih da bilo kakva pomoć koju američki Kongres odobri neće biti srazmerna onoj koju je Ukrajina dobijala poslednjih godina.

    Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine, general Valerij Zalužni početkom novembra priznao je da je ukrajinska kontraofanziva zapala u ćorsokak. On je dodao da “najverovatnije neće biti dubokog prodora“. Istovremeno, prema “udžbenicima NATO-a“, Oružane snage Ukrajine već je trebalo da “ratuju“ na Krimu, istakao je on.

  • “Ukrajina će morati da preda teritoriju”

    “Ukrajina će morati da preda teritoriju”

    Američki republikanski senator Džejms Dejvid Vens izjavio je juče da će Ukrajina možda morati da ustupi deo svoje teritorije Rusiji kako bi prekinula rat.

    On je to rekao uoči sutrašnje posete ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog Sjedinjenim Američkim Državama, gde će se sastati sa predsednikom Džoom Bajdenom.

    “Ono što je u najboljem interesu Amerike jeste da Ukrajina ustupi deo svoje teritorije Rusima i mi moramo da privedemo ovaj rat kraju. Ali kada pomislim na veliku tragediju, stotine hiljada nevinih istočnih Evropljana je ubijeno u ovoj sukob. U našem i njihovom interesu je da zaustavimo ubijanje“, rekao je Vens za CNN.

    Protivi se i dodatnoj pomoći Ukrajini, jer ne veruje da će ikada moći da savlada Rusiju. Zbog toga se zapita zašto Ukrajini šalju pomoć vrednu milijarde dolara.

    Prema njegovim rečima, šta će se postići sa dodatnih 61 milijardu dolara ako se ništa ne postigne sa 100 milijardi.