VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Amerikanci uvode sankcije Putinu

    Amerikanci uvode sankcije Putinu

    Američki senatori iz reda demokrata predstavili su danas nacrt zakona o uvođenju sveobuhvatnih sankcija najvišim ruskim vladinim i vojnim zvaničnicima, uključujući predsjednika Vladimira Putina.

    Kako se navodi, Bijela kuća podržava nacrt zakona o sankcijama protiv Rusije koje predlažu demokrate, pozivajući se na predstavnika Savjeta za nacionalnu bezbjednost SAD.

    Takođe se apeluje da se razmotre “sve raspoložive i odgovarajuće mjere” za suprotstavljanje pokretanju gasovoda “Sjeverni tok 2”, prenosi agencija Rojters.

    Na čelu inicijative je šef komiteta za međunarodne poslove u američkom Senatu Robert Menendez.

    Kako se navodi, sankcije koje demokrate predlažu da se uvedu protiv Rusije mogu obuhvatiti visoke vojne zvaničnike i vladine službenike, uključujući ruskog predsjednika Putina, a takođe bi ciljale ključne banke i sistem SVIFT.

    Ukrajinske vlasti, kao i brojni zapadni političari, u posljednje vrijeme navode mogućnost ruske ofanzive na Ukrajinu, iako Moskva kategorički odbacuje sve optužbe tvrdeći da Rusija ne namjerava nikoga da napadne.

  • “Otac Dejtona” postaje ambasador SAD-a za sankcije

    “Otac Dejtona” postaje ambasador SAD-a za sankcije

    Sankcije ne mogu biti strategija za ostvarivanje ciljeva američke spoljne politike, sankcije mogu biti samo dio šire strategije, rekao je Džejms O'Brajan, na saslušanju u Odboru za spoljne poslove Senata SAD-a, koji odlučuje o njegovoj nominaciji za šefa Kancelarije za koordinaciju za provođenje sankcija sa titulom ambasadora SAD-a za uvođenje i provođenje sankcija.

    O'Brajan je rekao da će sankcije, ako on bude bio potvrđen, biti ključan element u borbi protiv korupcije širom svijeta jer je i, kako je rekao, predsjednik SAD-a Džo Bajden suzbijanje korupcije naveo kao ključni prioritet američke spoljne politike.

    O'Brajan je takođe dodao da će se zalagati da se sankcije koje su već uvedene strožije provode nego do sada, i da će insistirati na tome.

    Naglasio je i da će posebno voditi računa da sankcije pogađaju one za koje su namijenjene, a ne nevine građane.

    O'Brajan je rekao da sankcije mogu imati efekta ako se koriste zajedno s partnerima, kao i da se onima koji su sankcionisani pokaže šta treba da urade da se sankcije mogu ukloniti. Rekao je i da će se oko sankcija konsultovati i sa članovima kongresa.

    Inače, malo građana BiH zna da je O'Brajan autor Dejtonskog mirovnog sporazuma, pa ga diplomate u SAD-u neformalno zovu i “otac Dejtona”. Takođe, ukoliko O'Brajan bude imenovan za šefa Kancelarije za koordinaciju za provođenje sankcija, sa titulom ambasadora SAD-a za uvođenje i provođenje sankcija Amerika će po prvi puti imati funkcionera na pomenutoj funkciji.

  • Stejt department pozvao vlasti BiH: Amerika zatražila pokretanje istrage povodom proslave Dana Republike Srpske

    Stejt department pozvao vlasti BiH: Amerika zatražila pokretanje istrage povodom proslave Dana Republike Srpske

    Zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država oglasili su se povodom proslave Dana Republike Srpske te su pozvali vlasti u Bosni i Hercegovini da istraže sve slučajeve vezane za proslavu 9. januara.

    Kako prenosi Reuters, povodom obilježavanja Dana Republike Srpske oglasio se portparol američkog Stejt departmenta Ned Prajs, koji je rekao kako vlasti u BiH moraju reagovati odmah kada je riječ o istraživanju ovih događaja.
    “Pozivamo nadležne vlasti da odmah analiziraju ove incidente i da odgovorne ljude pozovu na odgovornost”, saopšteno je iz Stejt departmenta.
    Takođe, naglašeno je kako su Sjedinjene Američke Države upoznate o brojnim incidentima koji uključuju govor mržnje i veličanje ratnih zločinaca.
    “Sjedinjene Američke Države su duboko upoznate o slučajevima koji uključuju govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i provokacije usmjerene prema povratnicima u Republiku Srpsku”, poručili su iz SAD-a.
    Na kraju, portparol Stejt departmenta se osvrnuo i na učešće ruskih i kineskih diplomata tokom 9. januara, prenosi Klix.
    “Dok su kineski i ruski predstavnici učestvovali u destabilizirajućim ceremonijama, Sjedinjene Američke Države su Bosni i Hercegovini donirale 96.000 doza vakcina za borbu protiv korona virusa”, stoji u zaključku Stejt departmenta.

  • Drugi čin hladnog rata Istoka i Zapada: Danas se sastaju čelnici NATO-a i Rusije

    Drugi čin hladnog rata Istoka i Zapada: Danas se sastaju čelnici NATO-a i Rusije

    Nakon što su u ponedjeljak ruski i američki zvaničnici održali sastanak povodom ruskih zahtjeva vezanih za sigurnost, danas će sastanak u proširenom formatu održati ruska delegacija i čelnici NATO saveza.

    Sastanak koji će se održati u Briselu organizovan je u sklopu Vijeća NATO-a i Rusije, tijela koje je formirano još 2002. godine u sklopu Osnivačkog akta Rusije i NATO-a iz 1997. godine. Uprkos određenim sastancima, Vijeće u posljednjih nekoliko godina postoji gotovo samo formalno zbog sve češćih tenzija na relaciji Moskva – Zapad.
    Tokom današnjeg sastanka ruski zvaničnici i čelnici NATO-a trebali bi razgovarati o deeskalaciji tenzija na području istočne Ukrajine, ali i ruskih sigurnosnih zahtjeva koji se tiču širenja NATO saveza na istok.

    Tokom ranijeg sastanka čelnika SAD-a i Rusije, zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je kako je ruska strana tokom sastanka uputila jasne poruke koje se odnose na nepristupanje Ukrajine i Gruzije NATO savezu.


    “Apsolutno je imperativ za nas da osiguramo da Ukrajina nikada neće postati članica NATO-a. Željeli bismo da se formula usvojena na samitu u Bukureštu 2008. godine povuče i zamijeni sa sljedećom: ‘Ukrajina i Gruzija nikada neće postati članice NATO-a”, rekao je Rjabkov.

    Uoči novog sastanka, generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg izjavio je kako se ne može očekivati rješavanje svih problema tokom sastanka u Briselu, ali da ovakav format razgovora svakako doprinosi rješavanju važnih pitanja.

    “Mislim da ne možemo očekivati da sastanci riješe sva pitanja. Ono čemu se nadamo je da možemo dogovoriti put prema naprijed te da dogovorimo određene procese prema tom putu”, rekao je Stoltenberg.

    Iako su ruski i američki zvaničnici razgovarali o ulasku Ukrajine u NATO, očekuje se kako će se ova tema naročito intenzivirati tokom današnjeg sastanka u Briselu. Još od 2002. godine Ukrajina traži ulazak u NATO savez, međutim situacija i odnosi Zapada s Rusijom predstavljaju najveću prepreku za ostvarivanje ovog plana.

    Prošlog mjeseca su američki predsjednik Joe Biden i ruski lider Vladimir Putin razgovarali upravo i o ovoj temi, a Putin je nekoliko puta naglasio kako Ukrajina predstavlja “crvenu liniju” kada je riječ o odnosima Brisela i Washingtona s jedne te Moskve s druge strane.

    Nakon sastanka u Briselu ruski zvaničnici bi se sutra trebali sastati i sa zvaničnicima OSCE-a, čime bi trebale biti okončane višednevne diplomatske aktivnosti Zapada i Rusije.

  • Zaharova: Amerika više ne podržava nezavisnost Kosova?

    Zaharova: Amerika više ne podržava nezavisnost Kosova?

    Marija Zaharova primetila je protivrečnost u rečima američkog državnog sekretara Entonija Blinkena o nedopustivosti nasilne promene granica.

    Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije ironično je upitala da li je to Vašington prestao da podržava “suverenitet Kosova”.

    Konkretno, Blinken je ranije izjavio da je jedan od američkih ciljeva pregovora o bezbednosnim garancijama sa Rusijom zaštita osnovnih principa međunarodnih odnosa, odnosno nedopustivost nasilne promene granica, ograničenja učešća u savezima, kao i uspostavljanja sfera uticaja.

    “Da li dobro razumemo da Vašington više ne podržava ‘suverenitet Kosova’ i ne protivi se povratku Sirije u Arapsku ligu?”, prokomentarisala je Zaharova na svom kanalu na Telegramu.

    Mada, kako su SAD ranije mogle to da rade što se tiče regiona sa kojima nemaju veze ni nemaju međunarodnopravni mandat za regulisanje konfliktnih situacija, napomenula je portparolka, uzimajući u obzir da se “suštinski protive uspostavljanju sfera uticaja”.

    Pretpostavlja se da će nakon toga ruski predlozi biti razmatrani 12. januara na savetu Rusija-NATO i 13. januara na platformi OEBS-a u Beču.

    Krajem 2021. Rusija je objavila nacrte sporazuma sa SAD i NATO o bezbednosnim garancijama. Moskva, između ostalog, zahteva od svojih zapadnih partnera pravne garancije odbijanja daljeg širenja NATO-a na istok, ulaska Ukrajine u blok i stvaranja vojnih baza u postsovjetskim zemljama.

  • General poslao jasnu poruku: “Dosta je ponižavanja Rusije”

    General poslao jasnu poruku: “Dosta je ponižavanja Rusije”

    Zapad treba da promjeni stav prema Rusiji i da joj čak pruži mogućnost ulaska u NATO kako bi izbegao vojni sukob.

    To je danas izjavio norveški general-potpukovnik u penziji Robert Mod.

    On je u članku za norveški list kritikovao SAD i njihove saveznike zbog antiruske politike nakon raspada Sovjetskog Saveza. Prema rečima generala, Rusija protekle tri decenije nije primljena u krug zapadnih država, a retorika zemalja Alijanse u okviru Saveta Rusija-NATO bila je usmerena „pre na ponižavanje“ Moskve nego na dijalog.

    “Takođe ne pamtim da sam video i jedan film ili seriju gde su Rusi bili pozitivci, a zapadni likovi negativci. Zapadna kultura promoviše Ameriku i stanovnike Zapadne Evrope kao nešto apsolutno dobro i pritom neguje imidž Rusije i Rusa kao nešto nedvosmisleno zlo, podlo i primitivno. Iskrivljujemo stvarnost prikazujući Rusiju kao glavnog negativca, a SAD i Zapad kao besprekorne zaštitnike demokratije”, smatra Mod.

    Njegov predlog za uspostavljanje dijaloga između Zapada i Moskve je da zapadne zemlje odbace konvencionalno razmišljanje i pregovaraju na osnovu međusobnog poštovanja, lične diplomatije i angažovanja svih strana.

    Možda bi vredelo reformisati postojeće ili stvoriti nove međunarodne institucije, kao i promeniti politiku NATO-a, navodi se u članku.

    “Možda bi NATO zaista trebalo više da se fokusira na odbranu i da otvori vrata svima, uključujući i Rusiji, pozivajući svoje članice da odustanu od baza i nuklearnog oružja van svoje teritorije? Ako ne počnemo da razmišljamo drugačije, verovatno ćemo brzo doći do još većih sukoba i ratova i kratkoročno i dugoročno posmatrano”, zaključio je penzionisani general.

    Ranije je zamenik ministra odbrane Rusije Aleksandar Fomin na brifingu za vojne atašee i predstavnike stranih ambasada akreditovanih u Moskvi izjavio da se Severnoatlantska alijansa sprema za veliki oružani sukob sa Rusijom.

  • EU i SAD ponovo u akciji zbog Izbornog zakona

    EU i SAD ponovo u akciji zbog Izbornog zakona

    EU i SAD će naredne sedmice izvršiti pritisak da se postigne napredak u reformi izbornog zakonodavstva.

    Naime, kako su “Nezavisne novine” pisale, do kraja januara je neformalni rok koji su SAD i EU postavile da se u načelu dogovore izmjene, koje bi onda najkasnije do aprila mogle biti usvojene u parlamentarnoj proceduri. Naime, na jednom od neformalnih brifinga s EU i američkim zvaničnicima objašnjeno nam je da je kraj aprila neophodan rok s obzirom na praksu koliko traje procedura u institucijama, a izbori se moraju raspisati šest mjeseci prije održavanja, što znači da je nakon toga i teoretski nemoguće bilo šta promijeniti.

    Dok hrvatski predstavnici insistiraju da se konačno riješi pitanje legitimnog predstavljanja hrvatskog naroda, međunarodna zajednica insistira na implementaciji odluke “Sejdić i Finci”, a opozicione stranke i u RS i u FBiH, kao i dio međunarodne zajednice, žele tehničko unapređenje izbornog procesa. Izborna reforma zapala je u ćorsokak nakon što su se sarajevske partije povukle iz pregovora o Izbornom zakonu jer su insistirale da se prije toga vrate u institucije predstavnici RS, koji protestuju jer je Valentin Incko, bivši visoki predstavnik, donio amandman na Krivični zakon o negiranju genocida.

    Situaciju dodatno komplikuju sankcije koje su SAD izrekle, s obzirom na to da se u međunarodnim krugovima smatra da bi širenje sankcija protiv srpskih predstavnika dodatno demotivisalo Srbe da se vrate u institucije, a onda bi i Izborni zakon ostao neriješen.

    Dragan Čović, potpredsjednik Doma naroda BiH i lider HDZ BiH, za Fenu je rekao da će naredne sedmice u BiH ponovo doputovati Metju Palmer, specijalni predstavnik SAD za izbornu reformu, i Angelina Ajnhorst, koja predstavlja Evropsku komisiju. “Nezavisne novine” su nedavno pisale da se iza scene dogovara model izborne reforme, iako su se američki i evropski zvaničnici zvanično povukli iz razgovora i otkazali sastanak na ovu temu koji je već bio zakazan.

    Čović je pohvalio napore Andreja Plenkovića, hrvatskog premijera, koji je o ovom pitanju u Dubrovniku razgovarao s Bakirom Izetbegovićem, predsjednikom SDA.

    “Smatram to ključnim preduvjetom za relaksiranje odnosa i politike Bošnjaka i Hrvata u FBiH, a da onda zajedno s partnerima iz RS pokušamo naći neki izlaz koji će omogućiti da institucije BiH koliko-toliko normalno funkcioniraju”, dodao je Čović. Time je Čović indirektno potvrdio da je pitanje povratka predstavnika RS i Izborni zakon međusobno povezani.

    Izetbegović je danas u Mostaru rekao da se dogovor možda neće postići u narednih mjesec dana, ali da u suštini jeste optimista.

    “Zna se šta je prijedlog SDA, ono što Ustav države i FBiH kaže da jeste pravo konstitutivnih naroda – biti predstavljen, na čemu insistira HDZ, i štititi vitalni nacionalni interes, na čemu insistiramo mi. Mi smatramo da domovi naroda isključivo treba da štite vitalni nacionalni interes. I ako postoje blokade, treba da budu kreirani mehanizmi da ih otklone”, kaže Izetbegović.

    Ističe da u prvi mah odgovori s obje strane jesu tvrdi, ali da je to tako kada se svako mora odreći nečega što drži u svojim rukama.

    “Teško je izaći pred birače i reći da si nešto dao, ali da bi se nešto dobilo, mora se i dati. Tako treba biti i s naše strane i sa strane HDZ-a. Učinit ću sve da se neprirodno stanje popravi, jer smo pokvarili odnose, a to je štetno za BiH”, kazao je lider SDA.

    Plenković je, inače, rekao da je tema sastanka s Izetbegovićem reforma izbornog zakonodavstva, ali i hrvatska podrška teritorijalnoj cjelovitosti BiH.

  • SAD donirale 96.000 moderna vakcina BiH

    SAD donirale 96.000 moderna vakcina BiH

    Na Međunarodni aerodrom u Sarajevu jutros je dopremljeno 96.000 doza vakcina protiv virusa korona proizvođača “Moderna” koje su donirale SAD.

    Pomoćnik ministra u Sektoru za zdravstvo Ministarstva civilnih poslova u Savjetu ministara BiH Dušan Kojić ocijenio je prilikom uručivanja vakcina da nijedna država nije mogla predvidjeti da će se desiti zdravstvena kriza poput pandemije virusa korona.

    Kojić je napomenuo da je vakcina najefikasnije sredstvo u borbi protiv pandemije, te da je do sada BiH isporučeno više od 3.600.000 doza vakcina.

    On je apelovao da se stanovništvo vakciniše.

    Zamjenik šefa misije Ambasade SAD u BiH Debora Menuti naglasila je da je ova donacija dio američkog globalnog napora protiv pandemije, te izraz prijateljstva s BiH.

    Ona smatra da su SAD i ranije pokazale jasnu opredijeljenost da pomognu BiH u borbi protiv pandemije i podsjetila da su SAD u prošloj godini bile najveći donator vakcina kroz globalni mehanizam “Kovaks”.

    Menutijeva je najavila da će i ove godine SAD donirati dvije milijarde doza vakcina državama širom svijeta, te istakla da je u SAD iskorišteno 219 miliona doza “Modernine” vakcine, koja je ocijenjena kao bezbjedna i efikasna.

    Prilikom uručivanja donacije istaknuto je da su SAD od početka pandemije kroz donacije uložile 11,2 miliona dolara za prevenciju, laboratorije, stručnjake, dezinfekciju i medicinsku opremu.

  • Zaharova: Rusija za dalji rad sa SAD o garancijama

    Zaharova: Rusija za dalji rad sa SAD o garancijama

    Rusija je pokazala radni duh tokom razgovara sa SAD o bezbjednosnim garancijama i spremna je za nastavak konstruktivnog dijaloga, izjavila je danas portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Polazimo od premise – i, mislim, ovo je očigledno – od toga da složena pitanja (bezbjednosnih garancija), a to su veoma složena pitanja koja uzrokuju, blago rečeno, razlike mišljenja, još uvijek imaju šansu i da treba da imaju šansu za profesionalan, konstruktivan i poslovan razgovor. Mi, sa naše strane, demonstriramo i pokazujemo ovaj duh i spremni smo za nastavak rada”, poručila je Zaharova, komentarišući rezultate rusko-američkih konsultacija o bezbjednosnim garancijama u Ženevi, prenosi TAS S.

    Prema riječima portparolke, “nema drame” duž odgovarajućeg radnog kolosijeka, a sada predstoje razgovori o pitanjima bezbjednosnih garancija na sjednici Savjeta NATO-Rusija u Briselu i na sastanku Stalnog savjeta OEBS-a u Beču.

    “Na osnovu ukupno obavljenih razgovora, donosiće se analitički zaključci”, zaključila je Zaharova.

    Rusko-američke konsultacije posvećene pitanjima bezbjednosnih garancija završene su 10. januara u Ženevi.

    Rusija će sutra razgovarati o svojim zabrinutostima u sferi bezbjednosti u Evropi, kao i o bezbjednosnim garancijama na briselskom sastanku Savjeta NATO-Rusija, a prekosutra na bečkom zasijedanju Stalnog savjeta OEBS-a.

  • Prvi put urađena transplantacija genetski modificiranog srca svinje na čovjeka

    Prvi put urađena transplantacija genetski modificiranog srca svinje na čovjeka

    Amerikanac David Bennett je prva osoba na svijetu kojoj je transplantirano genetski modificirano srce svinje.

    Ljekari su izjavili da se ovaj 57-godišnjak tri dana osjeća dobro nakon sedmosatne eksperimentalne procedure. Prema pisanju BBC-a, ova transplantacija mu je bila posljednja prilika da sačuva život ne znajući koliko će biti uspješna.

    “Bio sam u situaciji da preminem ili da se podvrgnem ovoj transplantaciji. Znao sam da je to odlazak u neizvjesno, ali to mi je bio konačni izbor”, rekao je Bennett.

    Doktori Medicinskog centra Univerziteta Maryland dobili su posebnu dozvolu nadležnih za transplantaciju jer je postojao znatan rizik da Bennett premine. Procjena je bila da se ne može podvrgnuti ovom zahvatu, a ovakva procjena je česta za one koji su lošeg zdravstvenog stanja.

    Za tim koji je uradio transplantaciju ovo je kulminacija višegodišnjeg istraživanja te bi mogli promijeniti živote ljudi širom svijeta. Hirurg Bartley Griffith je ukazao da je ovo korak naprijed u rješavanju problema nedostatka organa za transplantaciju. U Sjedinjenim Američkim Državama dnevno umre 17 ljudi koji čekaju na transplantaciju.

    Dugo se razmatrala mogućnost transplantacije životinjskih organa na čovjeka. U oktobru prošle godine u New Yorku je uspješno izvršena transplantacija bubrega svinje na čovjeka. Do tada je ta operacija bila najnapredniji eksperiment.

    Međutim, nije potpuno jasno kakvo će Bennettovo zdravstveno stanje biti u budućnosti. Zato će i dalje biti pod nadzorom stručnjaka, piše BBC.