VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Američki “Plan B”: Ako pregovori ne urode plodom, slijedi totalni ekonomski obračun s Rusijom

    Američki “Plan B”: Ako pregovori ne urode plodom, slijedi totalni ekonomski obračun s Rusijom

    Predsjedavajući Odbora za vanjske poslove Senata SAD-a Bob Menendez predložio je u srijedu s 26 kolega senatora iz Demokratske stranke uvođenje zakona kojim bi se trebale uvesti dodatne sankcije Rusiji u slučaju pokretanja invazije na Ukrajinu.

    Iako su do sada Sjedinjene Američke Države poduzele niz mjera, a u prethodnim godinama uvele i brojne sankcije zbog ruskog djelovanja na području Ukrajine, čini se kako su predstavnici Demokratske stranke u Senatu SAD-a odlučili otići korak dalje u kontekstu uvođenja sankcija Rusiji.

    Uprkos činjenici da američki i ruski zvaničnici već danima u Evropi pregovaraju o širenju NATO saveza, položaju Ukrajine i Gruzije te njihovom eventualnom članstvu u vojnopolitičkoj alijansi, evidentno je kako se sve češće u javnost plasira i “Plan B” u slučaju da pregovori između Zapada i Kremlja ne urode plodom.


    Zakon koji su predložili zvaničnici Demokratske stranke nosi radni naziv Zakon o odbrani suvereniteta Ukrajine 2022, a upravo njegov sadržaj ukazuje na to da Sjedinjene Američke Države putem sankcija žele krenuti u “konačan” obračun s ruskom politikom na istoku Evrope.

    Šta sadrži Zakon o odbrani suvereniteta Ukrajine?

    Zakon koji su demokrate predložile Senatu Sjedinjenih Američkih Država sadrži ukupno četiri dijela. Prvi dio zakona odnosi se na ubrzanje sigurnosne pomoći Ukrajini te jačanje odbrambenih sposobnosti ove države.

    Prema prvom dijelu zakona, Sjedinjene Američke Države bi u fiskalnoj 2022. godini osigurale poseban fond koji bi trebao pomoći Ukrajini i nabavci adekvatne opreme za odbranu države.

    Najkasnije 30 dana od datuma donošenja zakona državni sekretar Antony Blinken dostavio bi američkim zvaničnicima u Senatu i Zastupničkom domu strategiju za jačanje odbrambenih sposobnosti Ukrajine i oružanih snaga ove države.


    “To bi sadržavalo plan za prebacivanje oružja i drugih sredstava koja su prethodno bila dodijeljena za operacije u Afganistanu. State Department bi za 2022. godinu osigurao sredstva vojne pomoći Ukrajini od 500 miliona dolara. Također, zakon sadrži i 3 miliona dolara pomoći za vojnu obuku i obrazovanje kadrova u Ukrajini. To bi uključivalo obuku budućih lidera, unapređenje sposobnosti za zajedničke operacije te fokus na vojno obrazovanje”, stoji u sadržaju zakona.

    Iako su ruski zvaničnici tokom prethodnih dana tražili od NATO-a i SAD-a da garantuju kako Ukrajina i Gruzija nikada neće ući u NATO savez, iz novog prijedloga je evidentno kako SAD ne želi odustati od takvog cilja.

    Prema planu, Ministarstvo odbrane SAD-a bi u saradnji s Ministarstvom odbrane Ukrajine pružilo podršku reformi i jačanju vojnih snaga istočnoevropske države, koje bi na kraju bile i u skladu s NATO standardima, koji su neophodni za ulazak ove države u Savez.

    Suprotstavljanje Kremlju

    Drugi dio zakona koji su predložile demokrate obuhvata dio koji se odnosi na suprotstavljanje aktivnostima Rusije. U ovom slučaju, pored SAD-a, pomoć u ovom procesu ponudile bi i istočnoevropske države, koje se definiraju kao američki saveznici i članovi NATO saveza.

    Prije svega, ovaj dio zakona tretira sprečavanje prodora dezinformacija ruskih medija na ukrajinsko medijsko tržište. Sjedinjene Američke Države bi prema planu trebale osigurati plan koji bi podržao slobodno i nezavisno novinarstvo, što se naročito odnosi na Radio Slobodna Evropa, koji djeluje i na istoku Evrope.

    “Radio Slobodna Evropa je jedan od najvažnijih izvora nezavisnih vijesti i izvještavanja na periferiji Ruske Federacije. Ovim zakonom daje se ovlaštenje za dodjelu 155 miliona dolara za Radio Slobodna Evropa tokom 2022. godine”, piše u zakonu.

    Ovaj dio zakona odnosi se i na baltičke zemlje članice NATO saveza. Kongres SAD-a bi prema novom planu trebao podržati sigurnost Estonije, Latvije i Litvanije, čija se sigurnost ocjenjuje kao nacionalni sigurnosni interes SAD-a.

    “Baltičke zemlje su ključne u suprotstavljanju agresiji ruske vlade i održavanju kolektivne sigurnosti NATO saveza. Na tom području potrebno je ublažiti utjecaj ekonomske prisile Rusije i Kine te identificirati nove mogućnosti za direktne američke investicije u ovaj dio”, navodi se.


    U ovom dijelu zakona, vjerovatno najvažniji dio odnosi se na samog Vladimira Putina. Ukoliko se zakon usvoji, najkasnije za 180 dana od dana usvajanja, američke službe trebaju prikupiti podatke o vrijednosti imovine Vladimira Putina i njegovih najbližih saradnika.

    “Izvještaj bi uključivao identifikaciju značajnih političkih ličnosti i oligarha koji su bliski Putinu. Procijenjenu neto vrijednost i izvore prihoda Vladimira Putina i članova njegove porodice uključujući investicije, bankovne račune, poslovne interese u Ruskoj Federaciji i izvan nje”

    Mjere odvraćanja

    Treći dio zakona koji su predložili američki zvaničnici govori o konkretnim sankcijama koje bi se trebale upotrijebiti protiv Rusije i zvaničnika ove države.

    Prema planu, u slučaju invazije na Ukrajinu i drugih neželjenih aktivnosti, predsjednik SAD-a Joe Biden trebao bi odobriti uvođenje sankcija za Vladimira Putina, Sergeja Lavrova, ali i brojne vojne zvaničnike, uključujući i ministra odbrane Ruske Federacije.

    “Sankcije uključuju i finansijske institucije kao što su Sberbanka, Gazprom banka, Ruski fond za direktne investicije (RDIF), i brojne druge ruske finansijske institucije”, navodi se.


    Sankcije se, prema novom zakonu, odnose i na ruski državni dug, ali i industriju ove države. Također, ono što je i od ranije poznato, ukoliko dođe do značajnijih ekonomskih sankcija, to bi vjerovatno značilo i isključivanje Rusije iz SWIFT sistema.

    “Sankcije obuhvataju organizacije i pojedince koji se tiču proizvodnje nafte i plina, ali i rudarske industrije.

    Nastavak razgovora ili nastavak tenzija?

    Nedugo nakon što su američki zvaničnici predstavili “ukrajinski zakon”, nije trebalo mnogo da se oglase i ruski zvaničnici.

    Prvi koji se oglasio povodom cijelog slučaja bio je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, koji je rekao kako novi zakon, koji sadrži i uvođenje sankcija Vladimiru Putinu, predstavlja nečuvenu mjeru koja se može uporediti s prekidom odnosa.

    “Moskva još ne planira da odgovori, jer se i dalje nadamo pobjedi barem malo zdravog razuma. Želimo da se nadamo da su to bile glasne izjave kojima se pokušava utjecati na našu zemlju. Uvođenje sankcija šefu Rusije predstavlja apsolutno nečuvenu mjeru”, rekao je Peskov.

    Predstavnici Sjedinjenih Američkih Država i Ruske Federacije u proteklom periodu obavili su niz sastanaka koji su u svojoj suštini imali za cilj smirivanje tenzija na istoku Evrope, posebno na području Ukrajine.


    Međutim, sudeći prema izjavama zvaničnika i jedne i druge strane, evidentno je kako će za bilo kakav dogovor iz kojeg bi se izrodili konkretni i veliki rezultati, zahtijevati popuštanje u zahtjevima kako Moskve s jedne tako i s Washingtona i Brisela s druge strane.

    U svemu tome, pitanje je koliko su zapravo i jedna i druga strana spremne za takav korak. Sudeći prema najavama, ali i konkretnim akcijama i izjavama, nove napetosti koje uključuju optužbe, sankcije i vojna djelovanja, u ovom trenutku su mnogo bliža opcija nego što je to eventualno otopljavanje odnosa od kojeg bi najveće koristi imale zemlje kao što su Ukrajina i Gruzija.

  • Amerika i NATO spremni za nastavak dijaloga sa Moskvom

    Amerika i NATO spremni za nastavak dijaloga sa Moskvom

    SAD i NATO su spremni da nastave recipročni dijalog sa Moskvom, saopštio je Stejt department nakon telefonskog razgovora američkog državnog sekretara Entonija Blinkena i generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga.

    “SAD i NATO su spremni da se ponovo sastanu sa Rusijom i posvećeni su zalaganju za kontinuiranu diplomatiju i recipročni dijalog”, navodi se u saopštenju portparola Stejt departmenta Neda Prajsa.

    U tekstu se precizira da je telefonski razgovor održan radi diskusije o daljim koracima nakon sastanka Savjeta NATO-Rusija 12. januara, prenio je TASS.

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je 17. decembra nacrt sporazuma o bezbjednosnim garancijama između Rusije i SAD i nacrt sporazuma koji osigurava bezbjednost Rusije i država koje su članice Sjevernoatlantske alijanse.

    Zapad i Kijev u posljednje vrijeme optužuju Rusiju za pripremanje potencijalne “invazije” na Ukrajinu. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su takvi navodi “prazni i neosnovani” i da služe kao izgovor za eskalaciju tenzija.

    On je naglasio da Rusija ne predstavlja prijetnju bilo kome.

  • Bijela kuća: Rusija stvara izgovor za napad na Ukrajinu

    Bijela kuća: Rusija stvara izgovor za napad na Ukrajinu

    Američki obavještajni zvaničnici došli su do saznanja da Rusija nastoji da stvori izgovor za svoje trupe da napadnu Ukrajinu, kao i da je Moskva već razmjestila svoje operativce za akcije na istoku Ukrajine, tvrdi Bijela kuća.

    Predstavnica za medije Bijele kuće Džen Psaki izjavila je večeras da, sudeći po obavještajnim saznanjima, Rusija, preko kampanje plasiranja dezinformacija putem društvenih mreža – već postavlja temelje da se Kijev okarakteriše kao agresor koji uskoro sprema napad na snage na istoku Ukrajine koje podržava Moskva.

    Psaki je optužila Rusiju da je već razmjestila operativce, trenirane za situacije građanskog rata, koji bi mogli da upotrijebe eksplozivne naprave protiv snaga podržanih od Moskve a za napad bi bila optužena Ukrajina, prenosi AP.

    “Zabrinuti smo da se ruska vlada priprema za napad u Ukrajini koji bi mogao da rezultira rasprostranjenim kršenjem ljudskih prava i ratnim zločinima ako se diplomatijom ne postignu njihovi ciljevi”, rekla je Psaki.

    Bijela kuća nije precizirala koliko se pouzdanim mogu smatrati posljednja saznanja.

    Nacionalni savjetnik za bezbjednost Bijele kuće Džejk Salivan izjavio je u četvrtak da američka obavještajna zajednica nema procjenu da su Rusi, koji su, prema navodima američke agencije AP, rasporedili oko 100.000 vojnika uz ukrajinsku granicu, definitivno odlučili da pokrenu vojnu akciju.

    Moskva, koja navodi da ne planira napad na Ukrajinu, traži od NATO i SAD pisane garancije da se zapadna vojna alijansa neće širiti na istok.

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov upozorio je danas da je Moskva “izgubila strpljenje”, da neće beskonačno čekati na odgovor Zapada i da očekuje da NATO i SAD odgovore sljedeće sedmice

  • Predsjednik Ukrajine predložio organizaciju zajedničkog sastanka s Putinom i Bidenom

    Predsjednik Ukrajine predložio organizaciju zajedničkog sastanka s Putinom i Bidenom

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio je sastanak s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Joe Bidenom i ruskim liderom Vladimirom Putinom kako bi se razgovaralo o rastućim tenzijama u vezi s Ukrajinom.

    Prijedlog Zelenskog iznio je u petak šef njegovog kabineta Andrij Jermak. Ove sedmice nije došlo do pomaka u pregovorima između Rusije i zapadnih zemalja, koje strahuju da bi Moskva mogla da pokrene novu vojnu ofanzivu na Ukrajinu.
    Do prijedloga Zelenskog dolazi u danu kada su internet stranice vlade u Ukrajini pogođene masovnim cyber napadima.

    Portparol ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova izjavio je za Reuters da je prerano da se kaže ko bi mogao da stoji iza napada, ali je rekao da je Rusija stajala iza sličnih napada u prošlosti, prenosi Radio Slobodna Evropa.
    “Prerano je za izvođenje zaključaka, ali postoji duga evidencija o ruskim (cyber) napadima na Ukrajinu u prošlosti”, rekao je on.

    Rusko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev Reutersa za komentar. Rusija je ranije negirala da stoji iza cyber napada na Ukrajinu.

    Washington i njegovi saveznici odlučno su odbacili zahtjev Moskve za sigurnosnim garancijama koje spriječavaju širenje NATO-a, ali su se Rusija i Zapad složili da ostave otvorena vrata mogućim daljim razgovorima o kontroli naoružanja i mjerama izgradnje povjerenja.

    Pregovori su se odvijali dok je oko 100.000 ruskih vojnika s tenkovima i drugim teškim naoružanjem okupljeno u blizini istočne granice Ukrajine.

    Rusija, koja je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine, negirala je da ima planove da napadne svog susjeda, ali je upozorila Zapad da je širenje NATO-a na Ukrajinu i druge bivše sovjetske države “crvena linija” koja se ne smije preći.

    SAD i njihovi saveznici pozvali su Rusiju na deeskalaciju povlačenjem trupa u njihove stalne baze, ali je Moskva odbila taj zahtjev, rekavši da je slobodna da rasporedi snage na svojoj teritoriji gdje god smatra da je potrebno.

    Rusija je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine, kada je podržala i separatističku pobunu u istočnoj Ukrajini. Više od 14.000 ljudi je ubijeno za skoro osam godina borbi između pobunjenika koje podržava Rusija i ukrajinskih snaga.

  • Lavrov o pregovorima sa SAD-om: Dosta smo se susprezali, vrijeme je da krenemo

    Lavrov o pregovorima sa SAD-om: Dosta smo se susprezali, vrijeme je da krenemo

    Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je danas da će, ako Zapad odbije prijedloge Rusije o sigurnosnim garancijama, Moskva procijeniti situaciju i donijeti odluku uzimajući u obzir sve faktore i u interesu osiguranja nacionalne sigurnosti.

    Rekao je da odgovor Rusije, ako SAD odbije garantovati da se NATO neće širiti na Ukrajinu i skandinavske zemlje, može biti veoma različit, prenosi Bloomberg.

    “Ne mogu ništa dodati onome što je predsjednik Putin rekao. Odgovor može biti veoma različit, zavisi od prijedloga koje će naši vojni stručnjaci dati predsjedniku Rusije”, rekao je ruski šef diplomatije.

    Dodao je da Rusija neće beskonačno čekati odgovore sa Zapada i da se Moskva priprema za svaki razvoj događaja dok čeka odgovor SAD-a i NATO-a o sigurnosnim garancijama.

    “Ponestalo nam je strpljenja. Dosta smo se susprezali, vrijeme je da krenemo”, rekao je Lavrov.

    Zaključio je da zapadne zemlje doprinose negativnom razvoju događaja i da se konfliktni potencijal gomila u svijetu.

    “Zapadne kolege odlučujuće doprinose ovakvom negativnom razvoju događaja, zacrtale su kurs koji podriva arhitekturu međunarodnih odnosa zasnovanu na Povelji UN-a i teže da međunarodno pravo zamijene svojim pravilima”, zaključio je Lavrov.

  • Kurtiju stiglo pismo iz Vašingtona

    Kurtiju stiglo pismo iz Vašingtona

    Američki državni sekretar Entoni Blinken u pismu kosovskom premijeru izražava nadu da će njegovo lično liderstvo dati novi impuls dijalogu Beograda i Prištine.

    Aljbin Kurti bi trebalo da se pridržava ranije preuzetih obaveza, izbegava retoriku koja podiže tenzije, pomoviše transparentnost i uključi se u pregovore sa neophodnim fokusom, kreativnošću i hitnošću, suština je Blinkenovog pisma.

    Blinken je istakao da SAD veruju da je dijalog Beograda i Prištine uz posredovanje Evropske unije najbolje mesto za normalizaciju odnosa i dodao je da Vašington u tom cilju blisko sarađuje sa partnerima iz EU.

    Ponovio je da nerešeni odnosi Beograda i Prištine ostaju glavna prepreka članstvu i punoj integraciji u evropske i evroatlanske institucije, što je, kako je rekao, “zajednički cilj SAD i Kosova”.

    “Kao prijatelj i partner Kosova, SAD se raduju zajedničkom radu na punoj primeni agende predsednika Bajdena za naše odnose, uključujući jačanje vladavine prava, zaštitu manjinskih prava, promociju ekonomskog rasta i obezbedjenje dugo odlaganog sporazuma izmedju Kosova i Srbije sa fokusom na uzajamnom priznavanju”, napisao je Blinken, prenosi Reporteri.

    Naveo je da su odnosi između SAD i vlasti u Prištini “ukorenjeni u zajedničkim demokratskim vrednostima i posvećenosti suverenom i nezavisnom Kosovu”.

    Blinken je poručio Kurtiju da obrati pažnju na postizanje sporazuma o električnoj energiji na severu KiM i napredak u postizanju zajedničkih ciljeva u vezi sa nestalim osobama.

    Dodao je da je “u interesu Kosova da ta pitanja budu rešena i brzo dovedu do kompromisnog rešenja, kako bi mogla da služe kao osnova za dalji napredak ka sveobuhvatnoj normalizaciji.

    “Podrška sudskim odlukama, posebno onima koje se odnose na manjinska prava, imala bi takodje pozitivan efekat i u skladu je sa prioritetima vaše vlade za jačanje vladavine prava”, smatra Blinken.

    On u pismu poziva Kurtija da blisko sarađuje sa američkim ambasadorom u Prištini Džefrijem Hovenijerom i specijalnim predstavnikom SAD za zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom jer obojica imaju puna ovlašćenja da potpuno ovlašćeni da se bave tim pitanjima. “Spremni smo da pomognemo Kosovu da postigne zajedničke ciljeve”, zaključio je Blinken.

  • Ništa od novih sankcija SAD-a Rusiji, u Senatu nedostajalo pet glasova

    Ništa od novih sankcija SAD-a Rusiji, u Senatu nedostajalo pet glasova

    Američki Senat u četvrtak nije uspio usvojiti zakon o sankcijama ruskom plinovodu Sjeverni tok 2, za koji se zalagao republikanski senator Ted Cruz, dan nakon što su demokrate predstavile vlastiti prijedlog.

    Rezultat je bio 55 glasova za i 44 protiv zakona za koji je bilo potrebno 60 glasova za usvajanje. Glasanje je trajalo skoro sedam sati, dok je lider većine Chuck Schumer razmatrao opcije o zakonu o glasačkim pravima.

    Senator Robert Menendez dobio je podršku mnogih svojih kolega demokrata, uključujući predsjednika Joea Bidena, za alternativni zakon koji je predstavio u srijedu. Njegovo zakonodavstvo bi uvelo sveobuhvatne sankcije najvišim ruskim vladinim i vojnim zvaničnicima i bankarskim institucijama ako se Moskva uključi u neprijateljstva protiv Ukrajine.
    Senatorka Jeanne Shaheen, članica demokrata, koja je s Cruzom prvobitno bila kosponzor zakona o sankcijama za Sjeverni tok 2, glasala je protiv njegovog zakona rekavši da rizikuje razbijanje jedinstva u Washingtonu i Evropi zbog ruske agresije na Ukrajinu.

    Ona je rekla da bi Cruzov zakon “zabio klin” između SAD-a i njihovih saveznika, posebno Njemačke.

    Sjedinjene Države, kao i neke evropske zemlje, uključujući Ukrajinu i Poljsku, protive se gasovodu koji bi Kijev lišio tranzitnih taksi, kao i povećao utjecaj Moskve na Evropu, gdje cijene plina rastu.

    Cruz je rekao da je glasanje pokazalo da većina u Senatu podržava brzu akciju u vezi s naftovodom, koju promiče ruski predsjednik Vladimir Putin i koju vodi državna energetska kompanija Gazprom.

    “Samo hitno uvođenje sankcija može promijeniti Putinovu kalkulaciju, zaustaviti ukrajinsku invaziju i ukloniti egzistencijalnu prijetnju koju predstavlja Sjeverni tok 2”, rekao je Cruz.

    Nekoliko demokrata, uključujući senatore Tammy Baldwin, Marka Kellya i Raphaela Warnocka, podržali su nacrt zakona koji bi uveo sankcije “Nord Stream 2 AG”, kompaniji koja gradi projekt, u roku od 15 dana od usvajanja. Cruzov prijedlog zakona bi također omogućio Kongresu da glasa za poništavanje bilo kakvog predsjednikovog odricanja sankcija.

    Gasovod Sjeverni tok 2, vrijedan 11 milijardi dolara, bi slao ruski gas ispod Baltičkog mora u Evropu preko Njemačke. Završen je krajem prošle godine, ali čeka se odobrenje Njemačke i EU koje će možda stići tek sredinom godine.

  • Ruska i američka igra nerava: Može li “Srebrena lisica” nadmudriti Vladimira Putina?

    Ruska i američka igra nerava: Može li “Srebrena lisica” nadmudriti Vladimira Putina?

    Drugu sedmicu januara na svjetskoj političkoj sceni obilježili su dugotrajni razgovori američkih i ruskih zvaničnika u vezi sa situacijom na istoku Evrope. Iako se tokom pregovora govorilo o brojnim temama, pažnju javnosti “ukrala” je iskusna američka diplomatkinja Wendy Sherman.

    Zamjenica državnog sekretara SAD-a Antonyja Blinkena predvodila je Sjedinjene Američke Države u Ženevi tokom sastanka s Ruskom Federacijom, koju je predstavljao zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjabkov.
    Iako na prvi pogled Wendy Sherman nije političarka koja odaje poseban utisak, ona predstavlja jednu od najmoćnijih američkih zvaničnica u modernoj diplomatiji ove države. Zbog svog izgleda, prije svega zbog sijede kose, ali i zbog spretnog stila pregovaranja, Sherman je u javnosti poznata i kao “Srebrena lisica”.

    “Američki zvaničnici se nadaju da će smiriti napetu situaciju kroz pregovore s Rusima. U Washingtonu je poznata po svom oštrom maniru, a kroz svoj rad ima i dugu historiju suočavanja s teškim temama”, navodi BBC.

    Uloga u brojnim procesima

    Tokom diplomatske karijere Sherman je obavljala niz poslova koji se smatraju izuzetno bitnim za međunarodne i geopolitičke odnose. Između ostalog, pod predsjednikom Billom Clintonom, Sherman je pokušala postići sporazum sa Sjevernom Korejom, koji je bio osmišljen da zaustavi proces izrade nuklearnog oružja.

    Tokom 2011. godine “Srebrena lisica” preuzela je vodstvo u pregovorima o nuklearnom sporazumu SAD-a i Irana. Upravo je njenom zaslugom i sklopljen sporazum koji je ocijenjen kao historijski, a koji su potpisali Iran, SAD, Francuska, Kina, Rusija i Njemačka.

    Wendy Sherman – iskusna američka diplomatkinja (Foto: EPA-EFE)
    Wendy Sherman – iskusna američka diplomatkinja (Foto: EPA-EFE)
    Iako su iranski zvaničnici imali stroga pravila u kontekstu interakcije muškaraca i žena tokom pregovora, Sherman ističe kako joj to što je žena nije predstavljalo problem u cijelom procesu.

    “Kada sam sjedila prekoputa Iranaca, predstavljala sam Sjedinjene Američke Države. Možda kao žena mogu da kažem neke stvari koje nisu teške. Međutim, kada postanem ‘teška’ i kada ‘gubim’, onda mogu stvoriti jači utisak, jer ljudi to ne očekuju”, rekla je Sherman.

    Iako ima 72 godine, BBC ističe kako uprkos dugotrajnim pregovorima Sherman uvijek ostavlja utisak osobe koja ni u jednom trenutku ne pokazuje znakove umora. Što se tiče njenog nadimka, za to su zaslužni zvaničnici Irana, ali i State Departmenta.


    “Iranci su je počeli zvati ‘Lisica’ zbog njenog lukavog pristupa tokom pregovora. Njene kolege iz State Departmenta prihvatile su taj nadimak, a tokom pregovora su nosili majice na kojima je pisalo ‘Srebrena lisica’. Također, kolege uvijek ističu da na Sherman gledaju s divljenjem, ali i dozom straha, naročito tokom međunarodnih pregovora”, piše BBC.

    Posljednji pregovori s Rusijom, prema mišljenju analitičara, predstavljali su izuzetno naporan proces. Sastanak koji je trajao 7,5 sati, ukoliko je suditi prema zvaničnim izjavama, nije znatno približio stavove Washingtona i Moskve.


    Međutim, Sherman je nakon sastanka poručila kako su Sjedinjene Američke Države stavile do znanja Rusiji da su spremne razgovarati o izmještanju projektila u Evropi, ali da se ne slažu s ograničenjima vezanim za ulazak Ukrajine u NATO.

    Iako se nakon sastanaka nude izjave tokom kojih se pažljivo biraju riječi, mnogi ističu kako se iza zatvorenih vrata vode izuzetno žustri razgovori. U svemu tome postavlja se pitanje – da li “Srebrena lisica” može nadmudriti ruskog lidera Vladimira Putina i ostale ruske zvaničnike?

  • Bajdenov plan uzdrman? Cijene nezaustavljivo rastu; isto čeka EU, a i naše komšije

    Bajdenov plan uzdrman? Cijene nezaustavljivo rastu; isto čeka EU, a i naše komšije

    Inflacija u SAD je prošlog meseca dosegla najviši nivo u gotovo 40 godina. Cene su porasle čak sedam odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine.Toliko velika inflacija povećava troškove domaćinstava, nagriza rast plata i stvara pritisak na predsednika Džoa Bajdena i Federalne rezerve, jer se radi o najvećoj pretnji ekonomiji SAD, piše Index.

    U odnosu na novembar cene su rasle za 0,5 odsto. Najviše su porasle cene automobila, hrane i odeće, dok su cene energije (gorivo, struja…) čak u padu. Činjenica da inflacija još raste na mesečnom nivou, a cene energenata padaju posebno je zabrinjavajuća jer je upravo rast cena energenata bio glavni izvor inflacije u prethodnim mesecima.

    Na godišnjem nivou glavni izvori inflacije su energenti (gorivo, gas, struja…) i automobili, iako rast cena hrane od 6,3 odsto nije daleko od opšte stope inflacije.

    Rast cena energenata od 29,3 odsto, među kojima je najviše rasla cena goriva (49,6 odsto), gurale su inflaciju kroz 2021, ali rast je nastavljen i u zadnjem mesecu 2021, kada su cene energenata bile u padu. To je opasno jer znači da se više ne radi o rastu cena zbog rasta cene energenata, nego da se inflacija proširila na celu ekonomiju.

    Zašto cene rastu?

    Značajan deo inflacije još uvek je podstaknut neusklađenošću potražnje i ponude uzrokovane pandemijom. Cene polovnih automobila porasle su za više od 37 odsto tokom prošle godine jer je proizvodnja novih automobila ograničena nedostatkom mikročipova. Veliki fiskalni stimulansi, ekspanzivna monetarna politika i ultraniske kamatne stope pomogle su da se podstakne potražnju, a prestanak lokdauna i procepljenost su ljudima omogućili da putuju i troše.

    Ipak, rast cena od 0,5 odsto u decembru prošle godine je manji od rasta cena u 0,8 odsto u novembru i znak da rast inflacije usporava. Porast cena mogao bi se dodatno usporiti jer zastoji u lancima snabdevanja popuštaju, ali većina ekonomista se slaže s tim da se inflacija neće u skorije vreme vratiti na nivoe pre pandemije i ciljanu stopu od 2 odsto godišnje.

    Inflacija postaje politički problem

    Inflacija je izbrisala efekat povećanja plata za većinu građana SAD, što je domaćinstvima, posebno porodicama sa nižim primanjima, otežalo kupovinu osnovnih potrepština. Ankete pokazuju da je inflacija počela da istiskuje čak i koronavirus kao glavni problem, jasno pokazujući političku pretnju koju predstavlja predsedniku Bajdenu i vladajućoj Demokratskoj partiji.

    U svom svjedočenju pred Kongresom, glavni čovek Federalnih rezervi (FED) Džerom Pauel je priznao pogrešnu procenu FED-a da uska grla u lancu snabdevanja koja su dovela do rasta cena neće trajati jako dugo. Ali nakon što se lanci snabdevanja raspetljaju, rekao je, cene će pasti.

    Za sada su problemi sa snabdevanjem i dalje prisutni, ali iako postoje znakovi da u nekim industrijama popuštaju, Pauel je priznao da je napredak ograničen. Napomenuo je da su mnogi teretni brodovi usidreni izvan luke Los Anđelesa i Long Biča, najveće u zemlji, i čekaju iskrcavanje.

    Inflacija je postala glavna javna tema u SAD i glavna politička tema. Kako inflacija raste, sve su veći otpori prema Bajdenovom programu “Build Back Better” koji se bazira na velikim državnim investicijama u infrastrukturu širom SAD, ali i brojnim društvenim programima.

    Problemi s velikim Bajdenovim planom

    Finansijski kostur plana iznosi dva biliona dolara, ali se njime otvaraju mogućnosti za dodatne programe i troškove koji mogu narasti do pet biliona dolara. Trenutni federalni javni dug SAD je nešto manji od 30 biliona dolara pa “Build Back Better” potencijalno predstavlja povećanje za više od 15 odsto.

    Krajem godine se održavaju izbori, na kojima se bira svih 435 članova Predstavničkog doma Kongresa i 34 od 100 mesta u Senatu, a ako se inflacija ne stavi pod kontrolu do tada, onda će demokrate teško zadržati kontrolu nad Predstavničkim domom i svih 48 trenutnih mesta u Senatu.

    Zbog mogućeg debakla demokrata na izborima i rastuće inflacije, Bajden pokušava da što pre progura “Build Back Better”. Krajem prošle godine je demokratski senator Džo Mančin javno odbio da glasa za Bajdenov program i time uništio sve šanse da prođe u Senatu.

    Demokrate zbog toga žele da Bajden iskoristi predsednička izvršna ovlašćenja i sam potpiše “Build Back Better”, zaobilazeći Predstavnički dom i Senat. No čak i tada se zakon može srušiti na Vrhovnom sudu.

    EU i Hrvatska nisu izolovane

    Problem inflacije je sve veći i sa druge strane Atlantika, u EU. Godišnja inflacija u Nemačkoj je dosegla 5,3 odsto a ne nivou cele evrozone 5 odsto, kao i 5,1 odsto u Ujedinjenom Kraljevstvu. Kako su ekonomije SAD i EU usko povezane, onda se može očekivati prelivanje inflacije među njima.

    Kako piše Index, Hrvatska s godišnjom inflacijom za novembar prošle godine od 4,8 odsto prati u stopu ostale države EU, a za pretpostaviti je da će podaci o godišnjoj inflaciji za decembar, koji će se objaviti u ponedeljak, 17. januara, pokazati da je i Hrvatska dosegla stopu od 5 odsto.

  • Raketirana američka ambasada

    Raketirana američka ambasada

    Najmanje četiri rakete ciljale su američku ambasadu u jako utvrđenoj “zelenoj zoni” Bagdada, saopštila su danas dva neimenovana iračka bezbednosna zvaničnika.Zvaničnici su saopštili da su tri projektila pala unutar perimetra američke ambasade, a da je jedan od njih pogodio školu koja se nalazi u obližnjem stambenom kompleksu, prenosi agencija AP.

    Kako navodi američka agencija, zvaničnici su govorili pod uslovom da ostanu anonimni, jer nisu bili ovlašćeni da razgovaraju sa medijima.

    U saopštenju iračke vojske navodi se da su devojka i žena povređene u napadu, kao i da su rakete lansirane iz naselja Dora u Bagdadu.

    Svedoci događaja su rekli da su čuli odbrambeni sistem ambasade C-RAM koji bi trebalo da otkrije i uništi tokom napada dolazeće rakete, artiljerijske i minobacacke granate.

    Kako navodi AP u izveštaju, ovo je najnoviji u nizu napada raketama i dronovima od početka godine, a usmereni su na američko prisustvo u Iraku.

    Prošlog četvrtka serija napada bila je usmerena na američke trupe u Iraku i Siriji.

    Rakete su pogodile iračku vojnu bazu u kojoj su bile smeštene američke trupe u zapadnoj provinciji Anbar i glavnom gradu, navodi AP.