VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Amerika proširila svoju teritoriju za milion kilometara, nadaju se vrijednim resursima

    Amerika proširila svoju teritoriju za milion kilometara, nadaju se vrijednim resursima

    Amerika je proširila svoja potraživanja na dnu okeana za područje dvostruko veće od Kalifornije, osiguravajući prava na potencijalno resursima bogato morsko dno u vrijeme kada Washington pojačava napore da zaštiti zalihe minerala ključnih za buduće tehnologije.

    Takozvani Prošireni kontinentalni pojas (ECS) pokriva oko milion kvadratnih kilometara, pretežno u Arktiku i Beringovom moru, području od sve veće strateške važnosti na koje Kanada i Rusija također imaju pravo. SAD je također proglasio granice pojasa u Atlantiku, Pacifiku i Meksičkom zaljevu.

    Prema međunarodnom pravu, zemlje imaju ekonomska prava na prirodne resurse na i ispod morskog dna na temelju granica svojih kontinentalnih ploča.


    “To je velika stvar jer se radi o ogromnoj količini teritorija.To je suverenitet SAD-a nad morskim dnom, pa bilo da se radi o rudarenju morskog dna, ili iznajmljivanju nafte i plina, ili kablov. SAD objavljuje granice svog ECS-a i imat će suverenitet nad tim odlukama”, rekla je Rebecca Pincus, direktorica Polarnog instituta u Wilson centru u Washingtonu.

    Američki State Department rekao je da se u razvoju radi o geografiji, a ne o resursima.

    “SAD, kao i sve druge zemlje, ima urođeni interes znati i objaviti drugima opseg svog ECS-a, a time i gdje ima pravo ostvariti suverena prava. Bit će potrebno kontinuirano kartiranje i istraživanje kako bi se razumjela staništa, ekosistemi, bioraznolikost i resursi područja”, navele su američki dužnosnici.

  • Bajden ne želi kraj rata u Ukrajini?

    Bajden ne želi kraj rata u Ukrajini?

    Džozef Bajden neće dozvoliti kijevskom režimu da okonča sukob u Ukrajini, jer će kapitulacija Volodimira Zelenskog narušiti poziciju američkog lidera.

    To je kazao bivši ukrajinski premijer Nikolaj Azarov.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je na završnoj godišnjoj konferenciji za novinare izjavio da strahuje da će, ako Donald Tramp bude izabran za predsednika SAD, američka politika postati “ekonomičnija” i da će se više fokusirati na domaće probleme.

    “U Ukrajini neće biti primirja dok je Bajden predsednik. On neće dozvoliti Zelenskom da prekine rat, jer će kapitulacija režima Zelenskog negativno uticati na Bajdenovu poziciju. Stoga će nastaviti da finansira svoje kijevske marionete, nadajući se barem nekom uspehu Oružanih snaga Ukrajine”, naveo je Azarov na Fejsbuku.

    Prethodno je predsednik Državne dume Vjačeslav Volodin izjavio da su SAD izgubile ekonomsko liderstvo.

    Prema njegovim rečima, pokušaji da se vrati liderstvo pokretanjem oružanih sukoba, trgovinskim i sankcionim ratovima, organizovanjem terorističkih napada i uništavanjem evropske ekonomije nisu doneli željene rezultate.

    Izbori za predsednika SAD zakazani su za 5. novembar 2024. godine, a očekuje se da će glavni kandidati ponovo biti Tramp i Bajden.

  • Trampu još 16 država hoće da zabrani kandidaturu

    Trampu još 16 država hoće da zabrani kandidaturu

    Osim Kolorada, još najmanje 16 država trenutno ima otvorena pravna pitanja u pogledu podobnosti Donalda Trampa, bivšeg predsjednika SAD za tu funkciju, ali šta će se dalje dešavati zavisi od Vrhovnog suda SAD.

    Vrhovni sud Kolorada ušao je u utorak u istoriju presudom bez presedana kojom se Tramp ne može kandidovati za predsjednika SAD.

    Najmanje još 16 američkih saveznih država trenutno ima neriješena pravna osporavanja kvalifikovanosti Trampa za funkciju prema 14. amandmanu, podaci su iz baze Lofera, nestranačkog veb sajta posvećenog pitanjima nacionalne bezbjednosti, piše “New York Times”.

    U tužbama se tvrdi da je bivši predsjednik nepodoban za tu funkciju jer je “svojim akcijama učestvovao u nemirima na Kapitolu 6. januara 2021. godine”, piše list.

    Kako se navodi, četiri od ovih tužbi: u Mičigenu, Oregonu, Nju Džersiju i Viskonsinu, podnesene su državnim sudovima. Jedanaest tužbi – u Aljasci, Arizoni, Nevadi, Njujorku, Novom Meksiku, Južnoj Karolini, Teksasu, Vermontu, Virdžiniji, Zapadnoj Virdžiniji i Vajomingu, podneseno je federalnim okružnim sudovima.

    Predmete u dvije od ovih država, Arizoni i Mičigenu, prvobitno je odbacio niži sud, ali je na njih uložena žalba, a još jedan izazov za Trampa je tužba podnesena u Mejnu.

    Iz Trampove kampanje su saopštili da će uložiti žalbu na presudu u Koloradu, u kojoj je Vrhovni sud države rekao da će svoju odluku staviti na čekanje, što znači da nije na snazi, do 4. Januara 2024., u nadi da će dobiti smjernice od Vrhovnog suda SAD, piše “Times”.

    Sudije iz Kolorada su navele da bi se njihova odluka mogla promijeniti na osnovu “dobijanja bilo kakvog naloga ili mandata od Vrhovnog suda”.

    Ako Vrhovni sud SAD pristane da sasluša žalbu, zabrana Vrhovnog suda Kolorada biće privremeno ukinuta i Tramp će imati pravo da učestvuje na predizborima u martu 2024., odnosno unutarstranačkim izborima za predsjedničkog kandidata republikanca sve dok najviši sud nacije ne donese odluku, navodi država Kolorado.

    Takva žalba bi najverovatnije “zamrzla” i ostale tužbe.

    “Ako Vrhovni sud uzme slučaj, on će efektivno obustaviti postupak u svim drugim državama”, rekao je Džej Majkl Lutig, penzionisani sudija žalbenog suda koji je bio glavni zagovornik pokretanja prigovora na 14. amandman.

    U Mejnu se očekuje da će državni sekretar u narednim danima donijeti odluku, budući da se tamošnji proces malo razlikuje od ostalih država: odredba državnog zakona dozvoljava stanovnicima da osporavaju podobnost za kandidaturu, a državni sekretar prvo treba da čuje te argumente. Tada svaka strana može uložiti žalbu na odluku Višem sudu države.

    U međuvremenu, pažnja nacije će se usredsrediti na to da li će Vrhovni sud SAD uzeti slučaj u Koloradu. Ako odbije, Tramp neće imati pravo da se pojavi na glasačkom listiću u Koloradu, navode iz Stejt departmenta.

    Vrhovni sud će se suočiti i sa određenim vremenskim pritiskom. Kako je Džena Grisvold, državna sekretarka Kolorada rekla za MSNBC, njena kancelarija mora da potvrdi koji kandidati su u igri ili van nje do 5. januara, kako bi glasački listići za martovske predizbore, odnosno unutarstranačke izbore za predsjedničkog kandidata partija bili odštampani na vrijeme, prenosi B92.

    Brojne druge države takođe održavaju svoje predizbore 5. marta, poznate kao Super utorak, uključujući nekoliko njih sa neriješenim tužbama: Virdžinija, Teksas i Vermont, piše “New York Times”.

  • Si je rekao Bajdenu “okončaćemo…”

    Si je rekao Bajdenu “okončaćemo…”

    Američki predsednik Džo Bajden je prošle godine rekao da će američke trupe braniti Tajvan ako mu zapreti Peking.

    Kineski predsednik Si Đinping upozorio je prošlog meseca predsednika SAD Džozefa Bajdena da namerava da okonča decenijama dugu de fakto nezavisnost Tajvana – mirnim putem, ako je moguće, javlja “New York Post”.

    Si je rekao 81-godišnjem predsedniku SAD da će “Peking ponovo ujediniti Tajvan sa kontinentalnom Kinom, ali da tajming još nije odlučen”, objavio je “NBC News” u sredu, pozivajući se na tri sadašnja i bivša američka zvaničnika obaveštena o sastanku.

    Bela kuća nije negirala razgovor, do koga je došlo tokom samita 15. novembra u blizini San Franciska kome je prisustvovalo desetak američkih i kineskih zvaničnika.

    “Neću da ulazim u specifičnosti razgovora između dva lidera”, rekao je portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi novinarima na predsedničkog aviona “Air Force One” na putu za Milvoki.

    “Mislim da možete da razumete da neću da čitam taj privatni razgovor.”

    Predsednik Si je bio jasan u pogledu svojih želja za ponovnim ujedinjenjem – to nije nešto što je drugačije ili novo”, dodao je Kirbi.

    Portparol Bele kuće je dodao da će SAD nastaviti da se pridržavaju svoje politike “Jedne Kine” i da ne priznaju Tajvan kao nezavisan, te dodao da “kao što je predsednik rekao, nema razloga da dođe do sukoba”.

    Na samitu, Si je rekao da “Kina preferira da zauzme Tajvan mirnim putem, a ne silom”, i rekao da su “američki vojni lideri koji kažu da Si planira da zauzme Tajvan 2025. ili 2027. godine … pogrešili jer nije odredio vremenski okvir”, preneo je NBC.

    Takozvani kineski “doživotni predsednik” i Džo Bajden su se sastajali četiri sata, a u američkim sumiranjima razgovora nisu pomenuta nikakva značajna ažuriranja u vezi sa Tajvanom, koji je samoupravan od pobede komunista Mao Cedunga 1949. u kineskom građanskom ratu.

    Bajden je prošle godine rekao da će američke trupe braniti Tajvan ako mu zapreti Peking.

    Tajvan, koji ima više od 23 miliona stanovnika, započeo je proces demokratizacije kasnih 1980-ih nakon decenija brzog ekonomskog rasta. Aktuelni predsednik Cai Ing-ven razbesneo je Peking tvrdnjom da je ostrvo koje je većinom naseljeno Kinezima već nezavisno.

    Tajvanom je Peking vladao samo deo svoje istorije. Ranije je njime vladao Japan 50 godina — od 1895. do 1945. — nakon otprilike dva veka kineske kontrole.

    “New York Post” navodi da je Sijeva vlada vodila ekspanzionističku spoljnu politiku — uključujući tvrdnju o vlasništvu nad spornim ostrvima u Južnom kineskom moru i okončanje političke autonomije Hong Konga 2020. godine uprkos uveravanjima iz 1997. da će bivša britanska kolonija imati 50 godina samouprave.

    Kineska ambasada u Vašingtonu nije odmah odgovorila na zahtev za komentar “New York Posta”.

    Odnosi između SAD i Kine predstavljaju značajno pitanje na američkim predsedničkim izborima sledeće godine, a republikanci tvrde da Bajden nije dovoljno čvrst po pitanjima kao što je izvoz fentanila iz Kine, koji je podstakao rekordno visok broj smrtnih slučajeva od predoziranja drogom u SAD, preneo je Telegraf.

  • SAD na putu da postanu najveći svjetski proizvođač nafte u istoriji

    SAD na putu da postanu najveći svjetski proizvođač nafte u istoriji

    Sjedinjene Američke Države su na putu da postanu najveći svjetski proizvođač nafte u istoriji, navodi se u najnovijem izvještaju kompanije S&P Global komoditi insajts (Global Commodity Insights).

    U izvještaju se prognozira da će SAD tokom četvrtog kvartala ove godine proizvesti rekordnih 13,3 miliona barela sirove nafte i kondenzata dnevno, prenosi CNN.

    U novembru je prema podacima američke Uprave za energetske informacije proizvodnja nafte u SAD na nedeljnom nivou dostigla 13,2 miliona barela dnevno.

    Prošlog mjeseca je oboren rekord sa početka 2020. godine kada je tokom predsjedničkog mandata Donalda Trampa proizvodnja nafte iznosila 13,1 milion barela dnevno.

    Visok nivo američke proizvodnje drži pod kontrolom svjetske cijene sirove nafte i benzina.

    Analitičari njujorške investicione banke Goldman Saks su u nedjelju korigovali naniže prognozu za cijene nafte u 2024. godini.

    Banka je saopštila da je “ključni razlog” za ovu reviziju velika ponuda nafte iz SAD

  • Tramp: To im nikada neću dozvoliti

    Tramp: To im nikada neću dozvoliti

    Nakon što je sud u Koloradu doneo istorijsku odluku, da se Donald Tramp ne može kandidovati na američkim predsedničkim izborima, on se obratio javnosti.

    Podsetimo, bivši američki predsednik je optužen za podsticanje nereda u američkoj zgradi Kapitola u pokušaju da poništi rezultat nakon što je izgubio na izborima u SAD 2020. godine, zbog čega je Vrhovni sud u Koloradu doneo odluku da se on ne može kandidovati na sledećim predsedničkim izborima.Trampova kampanja je saopštila da je presuda u Koloradu “pogrešna” i da će se žaliti Vrhovnom sudu SAD.

    Nakon ove nesvakidašnje odluke, oglasio se i sam Tramp, koji je svojim okupljenim pristalicama poručio da takva odluka suda nije usmerena protiv njega već protiv američkog naroda, koji neće da ćuti.

    Kad gosd se ove radikalne demokrate okupe donesu neku odluku protiv mene, baš im hvala, poručio je Tramp, praćen ovacijama.

    “Neprijatelj hoće da uzmu moju slobodu jer hoće da uzmu vašu slobodu. To im nikada neću dozvoliti. Hoće da me ućutkaju jer ja nikada neću dozvoliti da vas ućutkaju, i na kraju nisu oni krenuli na mene, već su krenuli na vas, a ja im samo stojim na putu i uvek ću im stajati na putu”, rekao je Tramp.

  • Sud u Koloradu isključio Trampa iz izborne trke 2024.

    Sud u Koloradu isključio Trampa iz izborne trke 2024.

    Tijesnom većinom Visoki sud bivšem predsjedniku SAD Donaldu Trampu zabranjeno je da se takmiči na predsjedničkim izborima naredne godine u državi Kolorado, odluka ne obavezuje druge savezne države.

    Navodeći pobunu protiv institucija kao razlog Visoki sud Kolorada je sa četiri glasa “za” i tri glasa “protiv” donio odluku da Tramp neće moći da se kandiduje za saveznu funkciju u ovoj državi na izborima naredne godine.

    To znači da se bivši predsjednik neće naći na glasačkom listuću na predsjedničkim izborima u Koloradu i neće moći da računa na elektorske glasove ove države, prenosi RTS.

    To je prvi put u istoriji da se koristi Odjeljak 3, 14. amandmana Ustava SAD za diskvalifikaciju predsjedničkog kandidata.

    Slično je pokušano u državama Nju Hempšir, Minesota i Mičigen, ali bez uspjeha.

    Kolorado je na prošlim izborima imao deset elektorskih glasova na koje Tramp ne bi mogao da računa. Za pobjedu je potrebno 270 elektorskih glasova.

    Trampov tim najavio je žalbu na ovu odluku, navodeći da su odluku donijele sudije koje je postavila Demokratska partija.

    Sudije su u svojoj presudi napisale: “Do ove odluke nismo došli olako. Svjesni smo veličine i težine pitanja koja su sada pred nama. Takođe smo svjesni naše časne dužnosti da primjenjujemo zakon, bez straha ili naklonosti i bez uticaja javnosti na odluke koje zakon nalaže da donesemo.”

    Ova odluka je preinačila prethodnu odluku nižeg suda u Koloradu koji je ranije presudio da se 14. amandman ne odnosi na predsjednike, jer ih ne spominje eksplicitno.

    Odluka Vrhovnog suda Kolorada stupa na snagu 4. januara 2024. uoči isteka roka za štampanje listića za preliminarne izbore u toj državi.

    Republikanski poslanici osudili su tu odluku, uključujući i predsjednika Predstavničkog doma Majka Džonsona, koji ju je nazvao “tanko prikrivenim partijskim napadom”.

    “Bez obzira na političko opredjeljenje, svakom građaninu registrovanom za glasanje ne treba uskratiti pravo da podrži našeg bivšeg predsjednika koji je vodeći u svakoj anketi republikanskih predizbora”, rekao je Džonson.

    Trampovi republikanski rivali takođe su osudili ovu odluku suda, a Vivek Ramasvami je najavio da će povući svoje ime sa glasačkih listića na preliminarnim izborima Republikanske partije ukoliko Trampovog imena ne bude na njima.

    Na predizbornom događaju u Ajovi u utorak uveče, Tramp se nije osvrnuo na presudu. Ali u imejlu za prikupljanje sredstava koju je njegova kampanja poslala pristalicama kaže se “ovako se rađaju diktature”.

    Republikanska partija Kolorado je takođe odgovorila, rekavši da će se povući iz primarnog izbornog procesa u državi ako se presuda opstane.

    Sud u Koloradu ovom odlukom kaznio je bivšeg predsjednika zbog upada njegovih pristalica u zgradu Kongresa na Kapitol hilu 6. januara 2021. godine. Oni su se tada pobunili slijedeći tvrdnje bivšeg predsjednika i njegovog štaba da su izbori pokradeni.

    Trampovi advokati su na suđenju tvrdili da Tramp nije imao veze sa pobunom i nasiljem koje ju je pratilo, ali se sud sa time nije složio navodeći “da su Trampove poruke pozivale njegove sljedbenike na borbu i da su oni tu borbu i sproveli”.

  • Vlada SAD: Paket pomoći Ukrajini koji sad šaljemo možda je i posljednji

    Vlada SAD: Paket pomoći Ukrajini koji sad šaljemo možda je i posljednji

    SAD šalju paket vojne pomoći Ukrajini, a ako kongres ne odobri dalja sredstva, ovaj paket bi moglo biti posljednji, rekao je Džon Kirbi, portparol Savjeta za nacionalnu sigurnost Bijele kuće.

    Kirbi je novinarima rekao da će Bajdenova administracija obezbijediti jedan dodatni paket sigurnosne pomoći prije kraja mjeseca, a da nakon toga SAD neće imati više zakonske mogućnosti da šalje dalju pomoć, te da je važno da Kongres djeluje. Napomene radi, nezadovoljni politikom Bajdenove administracije na južnoj američkoj granici, republikanci u Kongresu su zaprijetili da neće glasati za novi paket pomoći sve dok se ne ojača bezbjednost na granici i ne spriječi dalji dotok ilegalnih migranata. Pat Rajder, sekretar za štampu Pentagona, potvrdio je da je Pentagonu na raspolaganju ostalo još samo 4,4 milijarde dolara vrijednih zaliha koje bi mogle biti upućene u Ukrajinu. Napomene radi, SAD imaju dva izvora iz kojih mogu slati oružje u Ukrajinu – direktno iz skladišta Vojske SAD, za šta im ne treba odobrenje Kongresa, i iz narudžbi prema vojnoj industriji, za šta im je potrebno odobrenje Kongresa jer samo Kongres ima ovlaštenje da odobrava isplatu sredstava.

    Dalja pomoć Ukrajini nalazi se u vojnom paketu vrijednom 111 milijardi dolara koji uključuje i pomoć Izraelu, a koji je u zastoju zbog blokade republikanaca u Kongresu. Bajden je rekao da je spreman na kompromis po pitanju migracija kako bi dobio pomoć, ali još nema pomaka.

    Kongres je i dalje podijeljen jer ističe vrijeme da se odobri nova pomoć Ukrajini do kraja godine. Kako je senator GOP-a Lindsi Grajam rekao za NBC “Meet the Press”, dogovor još nije postignut i da je izvjesno da će se pregovori nastaviti i u idućoj godini. Republikanci nisu protiv pomoći Ukrajini, ali smatraju da je to jedini način da natjeraju Bajdenovu administraciju da učine nešto po pitanju migracija na jugu Amerike.

    Kirbi je u ponedjeljak napomenuo da je nastavak podrške Ukrajini i dalje u najboljem interesu SAD-a i da treba dati prioritet.

    Slično mišljenje izrazio je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je prošle sedmice rekao američkim senatorima da, ako Ukrajina izgubi, ishod neće smanjiti prijetnju Rusije drugim susjednim zemljama.

    Vodeći stručnjaci tvrde da bi Kijev bez vitalne zapadne pomoći mogao izgubiti rat s Rusijom.

  • Grenel: Pobjedi je doprinjelo Vučićevo upravljanje krizom koju je izazvao Kurti

    Grenel: Pobjedi je doprinjelo Vučićevo upravljanje krizom koju je izazvao Kurti

    Ričard Grenel, ocenio je da je ubedljivoj pobedi SNS na izborima doprinelo i to što je Aleksandar Vučić dobro upravljao krizom koju je stvarao Aljbin Kurti.

    “Čujem mnogo dokaza u kojima se tvrdi da su nezavisni i penzioneri u Srbiji na kraju glasali za SNS, jer je (predsednik) Vučić veoma dobro postupao sa kosovskim ekstremističkim liderom Aljbinom Kurtijem”, navodi se u Grenelovoj objavi na platformi Iks (Tviter).

    On je ocenio da u trenutku, kada je međunarodna zajednica univerzalno osudila Kurtija, svidelo im se kako je “Vučić upravljao krizom i ostao iznad nje”.”Sećam se da sam morao podjednako da pritiskam i Srbiju i Kosovo dok je Tači bio predsednik. Ali kada je Kurti došao na vlast, situacija je ispala iz ravnoteže”, objavio je Grenel i ukazao da je Kurti “stvarao probleme i njegov radikalizam je bio glavna tema za glasače” u Srbiji.

  • Drama u Americi: Zabio se u Bajdenovu kolonu, potegnuto oružje

    Drama u Americi: Zabio se u Bajdenovu kolonu, potegnuto oružje

    Agenti Tajne službe koji štite predsjednika SAD Džoa Bajdena potegli su oružje na vozača automobila koji se zakucao u džip iz njegove pratnje.

    Incident se dogodio u nedjelju oko 20 časova po lokalnom vremenu kada su Bajden i njegova supruga izlazili iz predizbornog štaba u Vilmingtonu u Delaveru.

    Bajden je zastao i iznenađeno pogledao u pravcu sudara. On i prva dama nisu povrijeđeni u incidentu.

    Kako su američki mediji javili, automobil koji je udario u džip iz predsjedničke kolone ima tablice Delavera. Incident se dogodio na raskrsnici.

    Vozilo je, kako prenose svjetski mediji, pokušalo da nastavi ka zatvorenoj raskrsnici prije nego što je osoblje Tajne službe sa izvučenim oružjem krenulo u akciju i opkolilo vozača, dajući mu uputstva da podigne ruke.

    Na snimku koji kruži mrežama čuje se kako mu naređuju da otvori vrata vozila. Nije poznato da li ih je poslušao.

    Ime vozača nije objavljeno.

    Iz Bijele kuće se nisu još oglasili ovim povodom, prenosi “Telegraf”.

    Mediji prenose da su Džo Bajden i prva dama bezbjedno smješteni u vozilo i odvedeni.