VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Blinken: Priznavanje Donjecka i Luganska bilo bi nezakonito

    Blinken: Priznavanje Donjecka i Luganska bilo bi nezakonito

    Američki državni sekretar Entoni Blinken kritikovao je odluku ruske Dume kojom je zatraženo od predsjednika Vladimira Putina da prizna samoproglašene teritorije Donjeck i Lugansk i nazvao je taj postupak nezakonitim.

    “Donošenje rezolucije dodatno bi narušilo suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, predstavljalo bi grubo kršenje međunarodnog prava, dovelo bi u pitanje iskazanu posvećenost Rusije da nastavi da diplomatskim potem traga za mirnim rješenjem krize”, rekao je Blinken, prenosi agencija Rojters.

    Donji dom ruskog parlamenta izglasao je juče odluku kojom se od Putina traži da prizna samoproglašene teritorije Donjeck i Lugansk, u oblasti poznatoj kao Donbas, a gdje se separatističke snage bore protiv ukrajinske vojske od 2014. godine.

    Američki državni sekretar je takođe rekao da bi taj potez “iziskivao brz i čvrst odgovor SAD u punoj koordinaciji sa našim saveznicima i partnerima”.

    Dodao je da bi time ruska vlada u potpunosti odbacila obaveze iz sporazuma iz Minska.

  • Eskobar: Korištenje bonskih ovlaštenja je “nuklearna” opcija

    Eskobar: Korištenje bonskih ovlaštenja je “nuklearna” opcija

    SAD podržavaju ulogu visokog predstavnika, ali on je samo jedan od alata na ostvarivanje uticaja u BiH a bonska ovlaštenja su zadnja opcija, rekao je Gabriel Eskobar, specijalni predstavnik SAD i zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju na saslušanju u Pododboru za Evropu i regionalnu bezbjednost u Senatu SAD

    “Mi se nadamo da će naši partneri koji su proevropski orjentisani biti u stanju da rješe izazove sami među sobom. Mi podržavamo bonska ovlaštenja ali to je zaista posljednja ‘nuklearna’ opcija. Mi mislimo da je politički sistem i da su politički lideri dovoljno zreli da probleme riješe sami unutrašnjim procesima”, rekao je Eskobar.

    On je dodao da pojedini analitičari pretjeruju kada kažu da je BiH na ivici rata, i podsjetio da u zemlji djeluje EUFOR, ni Srbija ni Hrvatska ne žele rat na svojoj teritoriji, a NATO ima svoje predstavnike.

    “Što se tiče visokog predstavnika, već duže vrijeme je plan da se njegova uloga smanjuje i mi želimo da vidimo da su uslovi za završavanje misije ispunjeni”, rekao je Eskobar.

    Govoreći o sankcijama protiv Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, rekao je da su to individualne sankcije i da nisu uperene protiv srpskog naroda ili Republike Srpske.

    Na pitanje da li je SAD partner sa EU kada su u pitanju sankcije, Eskobar je odgovorio potvrdno, i dodao da su SAD u stalnom dijalogu s EU da oni iskoriste svoje sankcije, bolje prate tokove novca iz BiH, i uvedu zabrane putovanja za korumpirane zvaničnike BiH.

    “Upravo ovih dana vodimo važne razgovore s našim britanskim kolegama koji su zainteresovani da svoje sankcije usklade s našima. To je jako važno jer mnogo novca iz BiH prolazi kroz važne finanasijske centre u Londonu i Njujorku i zato je to veoma važno”, rekao je Eskobar.

    Eskobar je rekao da se nada da će se Srbi vratiti u institucije, ali da će do tada SAD voditi dijalog s opozicionim liderima i svima onima koji mogu pomoći da se Srbi vrate za sto.

    On je rekao da je u većini regiona ostvaren napredak, ali da je u BiH idalje prisutna velika politička kriza koju karakteriše endemska korupcija.

    “Svi oni koji se upuštaju u destabilišuće koruptivne aktivnosti treba da znaju da će biti posljedica. Koristićemo sve alate koji nam stoje na raspolaganju kako bismo stali na put svima onima koji zaustavljaju regionalni napredak ostvarujući za sebe finansijsku i političku korist”, rekao je Eskobar. Dodao je da su SAD zajedno s Evropom idalje opredijeljene da pomognu da se ostvare reforme na putu zemalja ka EU i ka NATO-u za one koji se za to opredijele.

    “Uvjereni smo da ćemo riješiti problem u BiH kroz naš angažman”, rekao je Eskobar i dodao da je cilj da se provede ograničena ustavna reforma i rješenje problema s Izbornim zakonom.

    Na pitanja o tome zašto je Dejton idalje na snazi, Eskobar je rekao da Dejtonski sporazum nije razlog za nazadak BiH, nego endemska korupcija.

    “Želim da naglasim da koliko god Milorad Dodik bio težak, on nije jedini problem”, rekao je Eskobar, i dodao da temeljni problem u BiH nije etnonacionalizam, nego korupcija.

    “To je najkorupmiranija zemlja u regionu i treća po korupciji u Evropi i glavni razlog odlaska mladih iz zemlje”, rekao je Eskobar.

    Eskobar je naglasio da SAD podržavaju sve inicijative poput Otvorenog Balkana koje zemlje pripremaju za unutrašnje tržište EU i jačaju institucije, te je dodao da SAD moraju da nastave angažman u regionu kako bi spriječili negativno djelovanje Rusije i Kine.

    “Naša je nada da možemo zaštititi te zemlje od toga da ih Rusija koristi kao distraskciju za NATO od onoga što se dešava u Ukrajini. Pažljivo pratimo šta se dešava u oba regiona i imamo snage da reagujemo”, rekao je on i dodao da su neke od zemalja u regionu članice NATO-a koji doprinose akcijama NATO i porukama koje NATO šalje.

    Na pitanje da li vjeruje da će Rusija spriječiti produžetak mandata EUFOR-a, Eskobar je rekao da je Rusija prošli put pristala na produženje mandata, i da vjeruje da se neće protiviti ni naredni put jer, kako je istako, u interesu svih je da region ostane stabilan.

    “Barem kada su u pitanju sukobi. Osim toga, radimo s našim evropskim kolegama da pojačaju svoje kapacitete i da budu spremni na svaki scenario. Vjerujem da je EUFOR spreman da održi mir u BiH”, rekao je Eskobar.

    Džijen Šehin, predsjednica Pododbora za Evropu i regionalnu bezbjednost u Senatu SAD je rekla da je ovaj region ostao prioritet za SAD i da je važno da se izgradi održiv mir i da u većini zemalja postoji konkretan i opipljiv napredak.

    “Ali ima i prostora gdje moramo uložiti dodati napor. BiH je suočena s neizvjesnom budućnošću jer Milorad Dodik želi oslabiti vladu time što planira otcjepljenje i tako rizikuje jedinstvo BiH kao države. Istovremeno korupcija sprečava napredak i tjera mlade ljude da odlaze i zemlje”, rekla je ona i podržala Otvoreni Balkan kao način da region bolje sarađuje.

    Ron Džonson, zamjenik predsjednika Pododbora je rekao da SAD neće nametati rješenja, te je naglasio da je stabilnost zapadnog Balakna važna za SAD i da su zavrinuti za kineske aktivnosti za koje je rekao da podstriču korupciju.

    “Veoma snažan signal koji treba da pošaljemo je da želimo podržati, da nećemo nametati rješenja. To je naša opredijeljenost na nestranačkoj bazi, bez obzira da li je u Bijeloj kući demokratska ili republikanska administracija, želimo vidjeti mir i stablnsno u regionu”, rekao je Džonson.

  • Biden: Još nemamo potvrdu da se ruske trupe povlače s granica, tamo se nalazi 150.000 vojnika

    Biden: Još nemamo potvrdu da se ruske trupe povlače s granica, tamo se nalazi 150.000 vojnika

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden obratio se večeras naciji povodom aktuelne krize na istoku Evrope i tenzija između Rusije i Ukrajine te je poručio kako je Amerika spremna na apsolutno sve opcije u odnosima s Rusijom.

    Na početku obraćanja, Biden je naglasio kako je Amerika spremna na diplomatiju i unapređenje odnosa s Rusijom, ali je isto tako poručio kako će Washington adekvatno reagovati ukoliko Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu.

    “Zajedno sa saveznicima smo u stalnim diplomatskim aktivnostima. Pričao sam s Putinom i rekao mu da smo spremni na diplomatiju, ako i on to želi. Predsjednik Putin i ja smo se složili da trebamo dalje razgovarati o ovom pitanju. Jučer, Rusija je rekla kako želi nastaviti put diplomatije i slažem se s tim. SAD su stavile na stol konkretne ideje za stabilizaciju sigurnosti. kontrolu oružja, transparentnost, stratešku stabilnost. Ove mjere se tiču i Rusije i NATO-a. Međutim, nećemo žrtvovati osnovne principe. Nacije imaju pravo na suverenitet i slobodu da sami odlučuju s kim će planirati saveze”, rekao je Biden.

    Iako su ruski zvaničnici jutros saopćili kako se dio trupa povlači u svoje baze, Biden ističe kako za to još uvijek nema potvrde.

    “Nastavit ćemo diplomatske napore u konsultaciji sa saveznicima. Sve dok postoji mogućnost za diplomatiju, mi ćemo biti tu. Rusija je rekla da neke trupe napuštaju položaje. To je dobro, ali za to još nismo dobili potvrdu. Naše analize pokazuju da su i dalje u prijetećoj poziciji. 150.000 vojnika nalazi se oko Ukrajine. Invazija je i dalje itekako moguća. Svi Amerikanci u Ukrajini, napustite Ukrajinu sada. Zato smo premjestili našu ambasadu u Lavov, na zapad Ukrajine. Bili smo transparentni prema svijetu o ruskim planovima, da svi znaju o čemu se radi i zbog toga dijelimo informacije”, poručio je Biden.

    On je također poručio kako SAD i NATO nisu prijetnja Rusiji.

    “SAD i NATO nisu prijetnja Rusiji. Ukrajina ne prijeti Rusiji. Nemamo plan da postavimo rakete u Ukrajinu i ne želim destabilizovati Rusiju. Građani Rusije, niste naši neprijatelji i vjerujem da ne želite rat s Ukrajinom, zemljom s kojom dijelite duboke historijske pa i porodične veze. Ovo bi bio rat bez razloga. Uračunjivost je važna. Ako Rusija izvrši invaziju, ljudske žrtve će biti masovne. Ako Rusija napadne Ukrajinu, svijet neće zaboraviti da je Rusija izabrala put destrukcije. SAD, saveznici, odgovorit će promptno i vjerujte da je Zapad je ujedinjen. Ovo je više od samog sukoba Ukrajine i Rusije. Ovo predstavlja sve u što vjerujemo, u svijet kakav želimo vidjeti i pravo zemalja da biraju svoju sudbinu i pravo ljudi da odlučuju o sebi. Ne možete mijenjati granice susjednih zemalja silom”, jasan je predsjednik SAD-a.

    Na kraju, Biden je rekao kako će, ukoliko dođe do invazije, Rusija snositi velike ekonomske posljedice.

    “Ukoliko se invazija izvrši, od Sjevernog toka 2 neće biti ništa. Poslali smo Ukrajini opremu da se brani, obezbijedili smo treninge, savjete i stručnjake. Također, branit ćemo svaki centimetar NATO teritorije svom silom. Napad na jednu državu je napad na sve države. Zbog toga smo poslali naše trupe na jugoistočni dio NATO saveza. Nastavit ćemo vježbe s našim saveznicima. Ipak, moramo biti jasni, ukoliko Rusija napadne Ukrajinu, posljedice će osjetiti i stanovnici na našem tlu i zbog toga poduzimamo već određene mjere”, ističe Biden.

    Na kraju konferencije, Biden je ponovio kako SAD ne žele direktan sukob s Rusijom.

    “Ne želimo direktan sukob s Rusijom. Međutim, ako Rusija napadne Amerikance u Ukrajini, reagovat ćemo silom. Spremni smo reagovati i na cyber napade. Rusija i SAD moraju birati put diplomatije, ali ako se odluče za invaziju, nećemo oklijevati s odgovorom”, zaključio je Biden.

  • Da li Blinken i Lavrov najavljuju smirivanje tenzija: Pozvali na nastavak dijaloga i diplomatiju

    Da li Blinken i Lavrov najavljuju smirivanje tenzija: Pozvali na nastavak dijaloga i diplomatiju

    Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov i državni sekretar SAD-a Antony Blinken održali su danas novu rundu razgovora o Ukrajini što predstavlja svojevrsni nastavak razgovora i sastanka koji je održan 12. februara.

    Kako je saopćeno iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije, razgovor je održan na inicijativu Sjedinjenih Američkih Država, a Blinken i Lavrov su naglasili kako Rusija i SAD moraju nastaviti zajednički rad na rješavanju problema.

    “Sergej Lavrov je istakao neprihvatljivost agresivne retorike Washingtona i njegovih najbližih saveznika te je pozvao na pragmatičan dijalog o čitavom nizu pitanja koje je pokrenula Rusija, a koja se tiču i principa nedjeljivosti sigurnosti”, saopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije.

    S druge strane, iz Washingtona su se oglasili kratkom porukom nakon sastanka te su istakli kako je put dijaloga najbolje rješenje za probleme

    “Ako je Rusija istinski zainteresovana za rješavanje ove krize diplomatskim putem i dijalogom, spremni smo to učiniti. To je naš omiljeni put, ispravna i odgovorna stvar. Međutim, dijalog se mora odvijati u kontekstu deeskalacije”, saopćeno je iz State Departmenta.

    Iako se već sedmicama govori o tome kako će Ruska Federacija izvršiti invaziju na Ukrajinu 16. februara, današnje povlačenje dijela ruskih trupa mnogi su protumačili kao smirivanje tenzija.
    Tokom dana, ruski predsjednik Vladimir Putin se također sastao s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, a tokom razgovora je naglašeno kako Rusija očekuje nastavak diplomatskih pregovora sa Zapadom oko sigurnosnih zahtjeva koje je Kremlj uputio u Brisel i Washington prije nekoliko sedmica.

  • Washington ponudio zajam do milijardu dolara Ukrajini za razvoj ekonomije

    Washington ponudio zajam do milijardu dolara Ukrajini za razvoj ekonomije

    Sjedinjene Američke Države su ponudile Ukrajini zajam u iznosu do milijardu dolara da bi pomogle ekonomiji te zemlje u vrijeme kada Rusija vrši vojni pritisak gomilanjem vojske, saopštio je državni sekretar Antony Blinken.

    “Ova ponuda će pojačati sposobnost Ukrajine da osigura ekonomsku stabilnost, rast i prosperitet njenog naroda u svjetlu destabilizujućeg ponašanja Rusije”, naveo je Blinken.

    On je dodao da će snažno partnerstvo Ukrajine, Međunarodnog monetarnog fonda, ostalih međunarodnih finansijskih institucja, grupe G7 i drugih bilateralnih donatora pomoći u ovom nastojanju.

  • Napetosti između Ukrajine i Rusije dostižu vrhunac, Amerikanci šalju borbene avione u Poljsku

    Napetosti između Ukrajine i Rusije dostižu vrhunac, Amerikanci šalju borbene avione u Poljsku

    Sjedinjene Američke Držae poslale su osam borbenih aviona, lovaca F-15 u Poljsku, dok kriza između susjedne Ukrajine i Rusije dostiže vrhunac.

    “Više američkih F-15 sletjelo je danas u bazu u Lasku”, napisao je poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak, prenosi BBC.

    Osam aviona priključilo se onima koji su stigli prošle sedmice, dodao je.

    Za vikend je najavljeno da će SAD uskoro poslati u Poljsku još 3.000 vojnika, a dosad ih je stiglo oko 1.700.
    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij kazao je danas da je velika greška odluka nekih zapadnih zemalja, među kojima su SAD-e i Kanade, da svoje ambasade presele iz Kijeva na zapad Ukrajine.

  • Bijela kuća: Malo vjerovatno

    Bijela kuća: Malo vjerovatno

    U jednočasovnom telefonskom razgovoru između Bajdena i Zelenskog, ukrajinski predsjednik pozvao je američkog da poseti Ukrajinu.

    Predsednik SAD DŽozef Bajden rekao je ukrajinskom predsjedniku Vladimiru Zelenskom, u razgovoru koji je trajao oko sat vremena, da će SAD odgovoriti brzo i odlučno ako Rusija preduzme dalje korake ka invaziji, navodi se u saopštenju Bele kuće.

    Poziv je usledio u trenutku kada SAD upozoravaju da bi ruska invazija na Ukrajinu mogla da se dogodi već ove nedelje, preneo je CNN.

    Kako se navodi, Bajden je jasno stavio do znanja da će SAD brzo i odlučno odgovoriti, zajedno sa svojim saveznicima i partnerima, na svaku dalju rusku agresiju na Ukrajinu.

    Dvojica lidera su se složila oko važnosti nastavka vođenja diplomatije i odvraćanja kao odgovora na rusko nagomilavanje vojske na granicama Ukrajine, navodi se u saopštenju.

    Visoki ukrajinski zvaničnik je rekao da je Zelenski obnovio pozive Vašingtonu da pruži veću vojnu i finansijsku podršku Ukrajini i zatražio da Bajden poseti Ukrajinu što je pre moguće.

    Bijela kuća nije htela da komentariše poziv da Bajden poseti Ukrajinu. Američki zvaničnici rekli su da je Bajdenov put u Ukrajinu malo verovatan.

    Zvančnik, koji poseduje informacije o razgovoru, rekao je za CNN da je Zelenski iskoristio poziv da predloži, kako je zvaničnik opisao, konkretne ideje za smanjenje ruske pretnje Ukrajini, kao što je pružanje veće vojne podrške Ukrajini, uključujući naprednije naoružanje.

    Zelenski je, takođe, istakao Bajdenu potrebu za značajnim finansijskim paketom za Ukrajinu, rekao je zvaničnik.

    Zelenskij je ranije izrazio nezadovoljstvo zbog stalnih procena o ratu i rekao da su takva upozorenja imala negativan učinak na ekonomiju i na nacionalnu valutu.

    Američka mreža CNN citirala je neimenovanog ukrajinskog službenika koji je rekao je izostao Bajdenov pozitivan odgovor na tu zamisao.

    Zelenski je zahvalio Sjedinjenim Državama na njihovoj podršci i rekao da Ukrajina razumije pretnje kojima je izložena i da je spremna za svaki scenario.

  • Amerika ponovo prijeti – Rusija jasno odgovorila

    Amerika ponovo prijeti – Rusija jasno odgovorila

    Sjedinjene Američke Države upozoravaju Rusiju da će se suočiti sa strašnim sankcijama i većim jačanjem NATO snaga, ako napadne Ukrajinu.

    Specijalni savetnik američkog državnog sekretara Derek Šole pojasnio je šta je predsednik Džozef Bajden mislio pod “brzim i teškim troškovima” sa kojima će se suočiti Rusija ukoliko napadne Ukrajinu, preneo je Gardijan.

    Šole je za Bi-Bi-Si rekao da SAD može da odgovori na dva glavna načina, koji podrazumevaju sankcije koje će ih, kako je naveo, osakatiti u ekonomskom smislu i koje će doneti Rusiji ekonomske poteškoće.

    Drugi način podrazumeva ojačavanje vojnih kapacita na istočnim granicama NATO, što će, kako je naveo Šole, diplomatski izolovati i unazaditi strateški i vojno Rusiju.

    Govoreći o prirodi potencijalne ruske invazije, Šole je rekao:

    “U kom god obliku da bude (vazdušni udari, upad na kopno, itd.), ukoliko bude onoliko velik koliko se bojimo da će biti, okolnosti ce biti prilično opasne za Ukrajinu”.

    “Boli nas uvo za zapadne sankcije”
    Viktor Tatarintsev, ruski ambasador u Švedskoj, za švedski tabloid Aftonbladet dao je intervju u kom je, između ostalog govorio o gore pomenutim sankcijama zapadnih zemalja.

    “Oprostite na izrazu, ali boli nas uvo za zapadne sankcije”, rekao je ambasador za švedski list.

    Blinken: “Ostaje otvoreno diplomatsko rešenje”

    Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je danas da je ostao otvoren diplomatski put za okončanje sukoba sa Moskvom oko Ukrajine.

    Nakon sastanka sa japanskim i južnokorejskim kolegama, Blinken je još jednom upozorio da bi ruska vojska, koja ima više od 100.000 vojnika u blizini Ukrajine, mogla da izvrši invaziju svakog trenutka, prenosi agencija Rojters.

    “Diplomatski put ostaje otvoren. Način da Moskva pokaže da želi da ide tim putem je jednostavan. Treba da deeskalira situaciju, a ne da eskalira”, poručio je Blinken.

    Moskva, sa druge strane, negira da planira napad na Ukrajinu i ističe da brani sopstvene bezbednosne interese od NATO-a.

    Prethodno je Blinken izjavio da je rizik od ruske vojne akcije u Ukrajini dovoljno visok i da opravdava odlazak većeg dela osoblja iz američke ambasade u Kijevu.

    • Naredili smo odlazak većine Amerikanaca koji su u ambasadi u Kijevu. Rizik od ruske vojne akcije je dovoljno visok, a pretnja je dovoljno neminovna da je to razumna stvar – poručio je Blinken na konferenciji za novinare u Honoluluu
  • Blinken: Ako bi Moskva izvršila invaziju na Ukrajinu, to bi rezultiralo ujedinjenim odgovorom

    Blinken: Ako bi Moskva izvršila invaziju na Ukrajinu, to bi rezultiralo ujedinjenim odgovorom

    Američki državni sekretar Entoni Blinken danas je, tokom 35-minutnog razgovora sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovom, naglasio da put za diplomatski angažman ostaje otvoren u eskalirajućoj krizi između Zapada i Moske, saopštio je Stejt department.

    Američki državni sekretar Entoni Blinken je razgovarao telefonom sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom o mogućem diplomatskom putu za rješavanje ukrajinske krize, izjavio je portparol američkog Stejt departmenta Ned Prajs, prenosi TAS S.

    Prema saopštenju, Blinken je “jasno stavio do znanja da je diplomatski put za rješavanje krize ostao otvoren, ali da to zahtjeva od Moskve da deeskalira i da se uključi u razgovore u dobroj vjeri”.

    “Ponovio je da bi, ako bi Moskva krenula putem agresije i izvršila invaziju na Ukrajinu, to rezultiralo odlučnim, masovnim i ujedinjenim transatlantskim odgovorom”, rekao je Prajs.

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova ranije je saopštilo da je Lavrov rekao Blinkeu da američka propagandna kampanja o navodnoj agresiji Rusije na Ukrajinu ima provokativne ciljeve.

    Kako se navodi, Lavrov je naglasio da propagandna kampanja, koju su pokrenule SAD i njeni saveznici o “ruskoj agresiji” na Ukrajinu, “podstiče vlasti u Kijevu da sabotiraju sporazume iz Minska i na štetne pokušaje da se problem Donbasa rješi silom”.

    Lavrov je Blinkenu rekao i da su u odgovoru na ruske prijedloge za bezbjednosne garancije SAD i NATO ignorisali ključne odredbe za Moskvu, prije svega o neširenju Alijanse i neraspoređivanju sistema udarnog naoružanja u blizini ruskih granica, navodi TAS S.

  • Američki predsjednik poslao jasnu poruku ruskom

    Američki predsjednik poslao jasnu poruku ruskom

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin i njegov američki kolega Džo Bajden razgovarali su danas telefonom nešto više od sat vremena o situaciji oko Ukrajine.

    U razgovoru koji je, kako su naveli američki mediji, trajao 62 minuta, Bajden je upozorio na ozbiljne posljedice ukoliko Rusija izvrši invaziju.

    U saopštenju Bijele kuće se navodi da je Bajden bio izričit da će SAD i njeni saveznici odlučno odgovoriti ukoliko se Rusija odluči na invaziju, i da će to Rusiju mnogo koštati.

    Predsjednik SAD je podvukao da će svaki pokušaj ruske invazije na Ukrajinu proizvesti tešku patnju za ljudski rod i umanjiti položaj Rusije.

    Bajden je, kako navode iz Bijele kuće, jasno dao do znanja Putinu da su, iako su SAD spremne da diplomatski sve rješe, u saradnji sa svojim saveznicima, spremni i na druga scenarija.

    I dalje se očekuje saopštenje iz Kremlja.

    Podsjetimo, dvojica predsjednika su prethodno razgovarala u decembru putem video-veze, nakon čega su uslijedili višenedjeljni diplomatski pokušaji da se situacija diplomatski rješi. To je rezultiralo brojnim sastancima šefa diplomatije Rusije sa evropskim kolegama, ali i susreta svjetskih lidera sa Putinom i Bajdenom.

    Posljednjih dana situacija se dodatno pogoršala, zbog čega je više od deset zemalja naredilo ili apelovalo na povlačenje svojih diplomata i državljana iz Ukrajine. Posljednja među njima je Hrvatska.