Oznaka: SAD

  • CIA: Putin je ljut i frustriran, planirao je zauzeti Kijev u dva dana

    CIA: Putin je ljut i frustriran, planirao je zauzeti Kijev u dva dana

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je sada ljut jer je planirao zauzeti glavni grad Ukrajine Kijev u roku od dva dana, izjavio je šef američke obavještajne agencije CIA William Burns.

    Govoreći na saslušanju u Kongresu Burns je upozorio američke parlamantarce.

    “Mislim da je Putin sada ljut i frustriran. Vjerovatno će udvostručiti snage i pokušati slomiti ukrajinsku vojsku s malo obzira prema civilnim žrtvama”, naveo je on.

    Burns je rekao da on i analitičari CIA-e ne vide kako Putin može postići cilj zauzimanja Kijeva i zamjene vlade predsjednika Volodimira Zelenskig promoskovskim marionetskim vodstvom.
    “Ne vidim kako može postići takav cilj i gdje to vodi. Vjerujem da će u sljedećih nekoliko sedmica udvostručiti ulog i sve uložiti u to s malo obzira prema civilnim žrtvama”, rekao je.

    Burns je isto tako istaknuo da je apsolutno uvjeren da će Ukrajinci nastaviti pružati otpor efikasno i odlučno. Dodao je da se Putin gušio u zapaljivoj kombinaciji tuge i ambicija dugi niz godina.

  • Bloomberg: Sjedinjene Američke Države danas će zabraniti uvoz ruske nafte

    Bloomberg: Sjedinjene Američke Države danas će zabraniti uvoz ruske nafte

    Administracija Sjedinjenim Američkih Država u utorak će uvesti zabranu američkog uvoza ruske energije bez učešća njenih evropskih saveznika, tvrde ljudi koji su upoznati s tim, piše Bloomberg.

    Zabrana će uključivati ​​rusku naftu, tečni prirodni gas i ugalj, tvrde dva izvora koji su željeli ostati anonimni. Odluka je donesena u konsultaciji s evropskim saveznicima, koji se više od SAD oslanjaju na rusku energiju, rekla je druga osoba.

    Osobe su govorile pod uslovom anonimnosti uoči objave zbog njene osjetljivosti. Glasnogovornici Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće odbili su da odmah komentarišu.

    Bijela kuća je u utorak objavila da predsjednik Joe Biden poduzeti nove akcije protiv Rusije, ali nije precizirala mjere.

    Ruski gas i nafta do sada su uglavnom bili pošteđeni sankcija koje su uvele SAD i evropske zemlje, zbog zabrinutosti zbog ekonomskog utjecaja, posebno na Evropu, koja više zavisi od ruske nafte, a posebno prirodnog gasa. Kanadska vlada je prošlog mjeseca objavila da namjerava zabraniti sav uvoz sirove nafte iz Rusije, ali je taj potez bio uglavnom simboličan – zemlja nije uvozila ništa od 2019.

    Ruska nafta činila je oko 3 posto svih pošiljki sirove nafte koje su prošle godine stigle u SAD, pokazuju podaci američke Uprave za energetske informacije. Sve u svemu, uvoz ruske nafte i naftnih derivata predstavljao je oko 8 posto ukupnog američkog uvoza.

  • “Ne igrajte na kartu svrgavanja Putina i poradite na Kini”

    Treći svjetski rat ili drugi hladni rat? Na koga bi Zapad mogao da zaigra, odnosno ima li nekoga ko bi mogao da naslijedi Vladimira Putina? Da li će se pregovori Rusije i Ukrajine nastaviti na višem nivou kao pregovori Rusije i NATO? U šta treba ubjeđivati Kinu? U šta ulagati ako su ruski resursi – gas i nafta preskupi ili nedostupni?

    Na kraju da li je ruski oružani napad restart svega što do sada znamo i na šta smo navikli u međunarodnim odnosima ili je moguć povratak na odnose prije sukoba?

    Prema saznanjima Blica na nivou Evropske unije, njenih članica i SAD rade se i kruže izvještaji mogućeg ishoda ruskog napada na Ukrajinu, ali i daju preporuke tamošnjim vladama šta bi trebalo izbjegavati.

    Blic je imao uvid u jedan takav dokument, a sudeći po onome što je i BBC objavio prije nekoliko dana, izvještaji se baziraju na analizi nekoliko scenarija rata u Ukrajini i davanju procjene koliko je svaki od mogućih ishoda realan.

    Generalno, za sada, analize zapadnih država sa najvećom vjerovatnoćom pristupaju scenariju da iz sukoba u Ukrajini, svijet ulazi u “drugi hladni rat”. Sugestija je da se igra na sigurno – a to znači da se ne uzima u obzir kao varijanta niti da se oslanjanja na unutrašnje sukobe u Rusiji, mogućnost pobune ili svrgavanje Vladimira Putina.

    Osim u izvještajima i prema nezvaničnim saznanjima Blica iz nekoliko zapadnih ambasada u Beogradu, odbacuje se mogućnost da bilo koja opozicija ili demonstranti u Moskvi imaju moć da izvedu puč. Analizira se i narodni otpor Ukrajinaca – da li ova tragedija i žrtve mogu na terenu na bilo koji način promijeniti tok dešavanja…

    I u izvještaju trenutno se kao najizvjesnija opcija obrađuje “drugi hladni rat”. Prestrojavanje svijeta i tu ostaje kao otvorena dilema, ko će sve na kraju biti u bloku sa Rusijom. Iako niko sa sigurnošću sada ne može da utvrdi da će tako biti i do kraja, ali Kina i Indija i nadalje se vide kao partneri Moskve. Otuda se zapadnim vladama savjetuje da ‘porade’ na Kini jer je i ova država, prema procjenama, sve zavisnija od svjetske ekonomije, pa joj savez sa Rusijom prosto može biti preskup.

    Opcija “drugog hladnog rata” u sebi uključuje vojnu pobjedu Rusije na teritoriji Ukrajine. Ipak, pod malo vjerovatno ili gotovo nemoguće se podvodi da bi bilo koja vlada koju bi postavila Moskva u Kijevu, bila održiva. Takva vlada kako se procjenjuje ne bi imala podršku Ukrajinaca i u toj državi bi se u tom slučaju mogli očekivati stalni nemiri i pobune.

    Koliko je malo vjerovatno, po zapadnim analizama, da ostane vlast pod patronatom Moskve, identična ‘nikakva šansa’ se daje varijanti da Rusija odustane od Krima. Nategnuta bi bila i bilo koja varijanta da se Putinu predloži da na određeni period Donjeck i Lugansk budu pod patronatom neke međunarodne organizacije pa i neutralne poput Ujedinjenih nacija.

    U dokumentu u koji je Blic imao uvid, za sada ohrabrujuće zvuči da se više šansi daje “drugom hladnom ratu”, a time i zaustavljanju sukoba samo na relaciji Rusije sa Ukrajinom. Opcija “drugog hladnog rata” ne uključuje prelivanje oružanih sukoba na druge države, što je prateći element varijante treći svjetski rat.

    U ovom izvještaju se visokim zvaničnicima Evropske unije daju preporuke da “dobro izvagaju” izjave i prijetnje koje se upućuju Putinu i Rusiji. Kaže se i da bilo kakvo stavljanje Putina u “odbrambeni položaj”, pokušaj “satjerivanja u ćošak gdje nema prostora ni za jedna manevar” može biti okidač za prekogranični odgovor Rusije. Analiza kaže da, kako se ne zna pouzdano šta je i zaista ruska crvena linija, ne treba na slijepo opipavati prag tolerancije Vladimira Putina.


    Prema procjenama, u Ukrajinu nisu poslate najbolje trupe koje Rusija ima. Upravo u ovom podatku krije se bojazan da Putin možda računa na druge frontove i zato čuva elitne jedinice. Otuda i opomena bezbjednjaka evropskim političarima – suzdržite se od provokacija ukoliko niste spremni na treći svjetski rat. Ipak, ovakvom ratu se daje baš mala vjerovatnoća, tako da bi njegovo događanje moglo da se podvede pod slučajnost.

    Preporuka zapadnim državama je da strategiju oko Rusije ne grade na očekivanjima ili pretpostavkama. Među njima je i ona da bi mogli da zbace Putina. U izvještaju u koji je Blic imao uvid navodi se – niti ima naznaka da postoje zavjerenici, kao što ne bi mogli ni u bližoj budućnosti da se nađu, niti Zapad ima ‘izlaznu figuru’ za tu situaciju, odnosno Putinovu zamjenu.

    Kako će izgledati svijet poslije intervencije
    Osim mogućih scenarija ishoda rata koji su dio povjerljivih izvještaja, pojedine organizacije koje se bave strateškim procjenama objavile su svoje analize u kratkim crtama i za javnost. Blic prenosi nekoliko tačaka procjene jedne od najozbiljnijih svjetskih mreža “European principal group” koja okuplja globalne kompanije koje se bave geostrateškim analizama i procjenama.

    Pokazalo se za sada sankcije ne pomažu. Potrebni su novi izvori energije koji bi što više Rusiju isključili kao bitnu. Zapadni državnici moraju da uđu u proces promjena u Evropi. Prenosimo nekoliko tačaka analize:


    Putin je uključio sankcije u svoje dugoročno planiranje. Biće potrebni inovativni i novi pristupi da bi imali uticaj. Tako ni isključivanje Rusije iz svjetskog platnog prometa (SVIFT) nije srebrni metak, već upravo to može dovesti do stvaranja rivalske alternative. Preduzeća će morati da smanje ili se potpuno oslobode od ruske zavisnosti.

    Ne postoji kratkoročno rješenje i nema povratka na predratni status: Čak i ako Rusija pobijedi vojno ili primora ukrajinsku vladu da postigne sporazum, upotreba sile je promjenila evropski bezbjednosni pejzaž sve dok Rusija ostaje zaglavljena u agresivnom antizapadnom načinu razmišljanja.

    Zapadnoj Evropi će biti potrebna politička promjena kako bi se suočila sa novom realnošću.

    Energetska sigurnost: Cijena suočavanja sa Rusijom dolazi po cijeni većih troškova energije i smanjenja oslanjanja na ruske prirodne resurse. Ovo takođe zahtjeva inovativna i nova rješenja, od nove nuklearne energije, do hidro i biomase na Balkanu. Zelenom dogovoru je potrebno i ubrzanje i kompromis da bi se zadovoljila potražnja. Biće potrebni američki uljni škriljci i nafta Sjevernog mora.

    – Strateške komunikacije: Ako Rusija treba da bude izolovana, onda je veća potreba da se suprotstavi njenoj propagandnoj mašineriji. Izgrađivane godinama i dobro opremljene, laži traže ponovljeno pobijanje. Poruke treba da dođu do ruskih ljudi koristeći influencere kao što su sportske zvijezde.

    Rusi protiv Kremlja
    – Ruski narod protiv Kremlja: Jedan tračak nade je da neki obični ruski ljudi pokazuju odbojnost prema Putinovom ratu protiv njihovih ukrajinskih rođaka. Ako se Putin ogriješio, onda bi se vremenom narod mogao pokazati većom prijetnjom od NATO.

  • Bajden potvrdio: Riješeni smo da nastavimo podizati troškove Rusiji

    Bajden potvrdio: Riješeni smo da nastavimo podizati troškove Rusiji

    Američki predsjednik Džo Bajden i lideri Francuske, Njemačke i Velike Britanije potvrdili su u video pozivu svoju riješenost da nastave da podižu troškove Rusiji zbog njene “ničim izazvane i neopravdane operacije u Ukrajinu”, saopštila je Bijela kuća.

    Bajden, francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron), njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) i britanski premijer Boris Džonson (Johnson) “podvukli su svoju posvećenost da nastave da pružaju sigurnosnu, ekonomsku i humanitarnu pomoć Ukrajini”, navodi se u saopštenju Bijele kuće.

  • Šerman: Biće sve teže slati oružje Ukrajini

    Šerman: Biće sve teže slati oružje Ukrajini

    Zamjenica državnog sekretara SAD Vendi Šerman izjavila je danas da će možda biti sve teže transportovati oružje u Ukrajinu narednih dana.

    “Od suštinske važnosti je da pošaljemo ono što je tražio predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. On zna šta je vojsci potrebno”, rekla je Šerman tokom brifinga u Madridu, prenio je Rojters.

    Ona je u radnoj posjeti Španiji, Turskoj i sjevernoj Africi.

    “Ovo će možda postati teže narednih dana i moraćemo da nađemo druge načine da rješimo problem”, rekla je Šerman, ne ponudivši više detalja.

  • Zelenski komunicira sa Bajdenom preko “sigurne linije”

    Zelenski komunicira sa Bajdenom preko “sigurne linije”

    Sjedinjene Države su obezbijedile ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom šifrovanu komunikacionu opremu, omogućavajući mu kontaktiranje američkog predsjednika Džozefa Bajdena preko sigurne telefonske linije, piše list “Njujork tajms”.

    Portparolka Bijele kuće Džen Psaki je izjavila da SAD dijele obavještajne podatke sa Ukrajinom “u realnom vremenu”, ali nije precizirala nikakve detalje.

    Isti list piše i da američki obavještajni timovi navodno rade na prekidu ruskih digitalnih napada i komunikacija.

    Osoblje američke Komande za sajber odbranu sa sjedištem u SAD i Njemačkoj pruža obavještajne podatke ukrajinskoj vojsci sa satelitskih snimaka i elektronskih presretnutih podataka u roku od “sat ili dva” nakon što su prikupljeni, navodi “Njujork tajms”.

  • SAD razmatraju s Poljskom isporuku borbenih aviona Ukrajini

    SAD razmatraju s Poljskom isporuku borbenih aviona Ukrajini

    Sjedinjene Američke Države aktivno razmatraju opciju dogovora s Poljskom o isporuci borbenih aviona ruske proizvodnje, izjavio je danas američki državni sekretar Entoni Blinken.

    Ukrajinski piloti već znaju kako upravljati njima, a Blinken je rekao da bi SAD mogle pružiti zamjenske avione Poljskoj.

    “Sada aktivno razmatramo opciju oko aviona koje bi Poljska mogla isporučiti Ukrajini, i gledamo kako bismo mogli da izvršimo nadokadu Poljskoj ako ona odluči da isporuči te avione”, rekao je Blinken.

    Naveo je da ne može govoriti o datumu kada bi se to moglo dogoditi, “ali mogu vam samo reći da to vrlo, vrlo aktivno razmatramo trenutno.”

    Ovo je sve došlo kao ideja nakon apela za dostavu borbenih aviona koji je uputio predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski.

    Ali, rusko ministarstvo odbrane upozorilo je susjede Ukrajine da ne daju nikakvu podršku ukrajinskim borbenim avionima, upozorivši da bi se “tako mogli naći direktno umiješani u sukob.”

  • Novi prekid vatre u Mariupulju, civili će ponovo probati izbjeći iz opkoljenog grada

    Novi prekid vatre u Mariupulju, civili će ponovo probati izbjeći iz opkoljenog grada

    Humanitar koridori u ukrajinskim gradovima Mariupolju i Volnovahi biće danas ponovno otvoreni, nakon što zbog nepoštivanja dogovora jučer nisu funkcionisali.

    Privremeni prekid vatre u Mariupolju trebao bi trajati od 10 do 21 sati po lokalnom vremenu, objavile su gradske vlasti.

    Civilima bi od 12 sati po lokalnom vremenu trebala biti omogućena evakuacija duž rute po kojoj se u subotu, unatoč objavi primirja, pucalo pa je sve obustavljeno i odgođeno.

    Rusija i Ukrajina dogovorile su privremeni prekid vatre oko dva grada za evakuaciju ljudi koji pokušavaju pobjeći.
    Ipak, ukrajinske snage rekle su da Moskva nikada nije u potpunosti ispoštovala sporazum i da je evakuacija ljudi iz opkoljenog lučkog grada Mariupolja na jugoistoku Ukrajine morala biti zaustavljena.

    Mariupolj je pod opsadom od četvrtka, a gradonačelnik ovog lučkog grada Vadim Boičenko je već upozorio na humanitarnu katastrofu.

  • Bajden obećao Zelenskom veću pomoć

    Bajden obećao Zelenskom veću pomoć

    Američki predsjednik Džo Bajden rekao je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da je Vašington preduzeo akcije da bi povećao troškove Rusije zbog njene agresije u Ukrajini, objavila je Bijela kuća.

    U telefonskom razgovoru američki predsjednik je rekao da njegova administracija pojačava bezjednosnu, humanitarnu i privrednu pomoć Ukrajini i blisko sarađuje s Kongresom da bi osigurala dodatna sredstva.

    On je ponovio svoju zabrinutost zbog nedavnog ruskog napada na ukrajinsku nuklearnu elektranu i pohvalio je vještinu i hrabrost ukrajinskih operatera koji su reaktore održavali u bezbjednom stanju.

    Njih dvojica su razgovarali i o nedavnim pregovorima Rusije i Ukrajine.

  • Razorni tornado odnio sedam života

    Razorni tornado odnio sedam života

    Najmanje sedmoro ljudi, uključujući dvoje djece, poginulo je usljed tornada u američkoj državi Ajovi, saopštili su zvaničnici.

    Oni su rekli da je šestoro ljudi poginulo u Okrugu Medison, dok je jedan smrtni slučaj prijavljen u Čaritonu, gradu u Okrugu Lukas.

    U Okrugu Medison povrijeđeno je četvoro ljudi, od kojih je troje u ozbiljnijem stanju, a jedna osoba je životno ugrožena, izjavio je direktor Agencije za upravljanje kriznim situacijama u Okrugu Medison Diogenes Ajala.

    On je savjetovao da se ne ide u pomenuta područja, te da se stanovništvu u tim dijelovima Ajove “da prostora da sami počiste” nakon oluje. Ajala je naglasio da se treba obratiti vlastima u slučaju da neko ima podatak da je neko nestao, javio je “Njujork tajms”.

    Prema njegovoj procjeni, uništeno je između 25 i 30 kuća.

    Koordinator za upravljanje vanrednim situacijama u Okrugu Lukas Majk Lem izjavio je da je u tom dijelu Ajove povrijeđeno nekoliko lica, od kojih jedno teže, te da je uništeno između četiri i šest kuća.

    On je istakao da tornado inače nije čudna pojava za to područje, ali da su rijetke oluje koje su toliko jake da nanesu veću materijalnu štetu.

    Državna meteorološka služba u SAD saopštila je da je preliminarna procjena fotografija i video-snimaka iz Ajove nagovještava da je nanesena materijalna šteta, a izmjerena brzina vjetra je oko 217 kilometara na čas. Zvaničnici su najavili da će timovi za vanredne situacije tokom dana dalje istražiti štetu.