“Dobili su dodatne letjelice i dijelove za avione kako bi im se pomoglo da aktiviraju što više borbenih aviona”, izjavio je portparol Pentagona Džon Kirbi i dodao da Vašington nije obezbijedio avione za Ukrajinu, prenosi Rojters.
Proljetna snježna oluja zahvatila je sjeveroistočni dio SAD-a, a zbog nje je bez struje ostalo oko 300.000 ljudi od čega 200.000 u državi New York.
Stanovništvo koje se radovalo proljeću i ljepšem vremenu neugodno je iznenađeno hladnoćom i snijegom, a oluja je imala utjecaj i južno sve do Virginije.
Upozorenje na oluju je izdano i u još nekoliko sjeveroistočnih zemalja, a mokri i teški snijeg bi mogao lomiti grane drveća. Također, izdano je upozorenje na moguće udare vjetra čija bi brzina mogla dostići i 64 km/h.
Njujorške vlasti su savjetovale stanovništvu da ostane u domovima te da izbjegava kretanje ulicama ukoliko je to moguće.
U gradu Binghamtonu je u dva dana napadalo 36 cm snijega, što je rekord za april. Grad New York je također zahvaćen snježnom olujom.
Snijeg je napravio probleme vozačima u Pennsylvaniji gdje je zabilježen veći broj saobraćajnih nesreća.
U Bostonu je bilo obilne kiše, poplava i snažnog vjetra.
Vašington razumije istorijske odnose Srbije i Rusije, ali se nada da će Srbija zajedno sa ostalim demokratskim zemljama učestvovati u partnerstvu da se zaustavi “ničim izazvana invazija” Rusije na Ukrajinu, izjavio je danas u Beogradu američki senator Odbora za spoljne poslove Kris Marfi.
Marfi se sa još dvoje američkih senatora Džin Šejhin i Tomom Tilisom sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a kako je prenio novinarima važno je da sve demokratske zemlje Evrope pošalju jasnu poruku Rusiji da rat mora da se zaustavi, kao i da je pozovu na odgovornost.
Marfi je rekao da je cilj njihovog dolaska u Beograd da se potvrde bilateralni odnosi Srbije i SAD za koje kaže da su veoma važni.
Kako je prenio novinarima u ambasadi SAD, na sastanku sa Vučićem senatori su izrazili nadu da će ekonomski i politički odnosi dvije zemlje biti još jači.
“Prenijeli smo i shvatanje o važnom trenutku u kojem se svijet suočava sa invazijom Rusije na Ukrajinu i grubom kršenju normi i nadamo se da ćemo svi učestvovati u partnerstvu kako bi ovu ničim izazvanu invaziju Moskve zaustavili”, rekao je Marfi.
Senatorka Džin Šahin je izrazila nadu da će sve demokratske zemlje Evrope biti zajedno u suprotstavljanju onome što se dešava u, kako je rekla, ničim izazvanom ratu u Ukrajini.
Šahin je rekla da je jedna od tema sastanka bila i sankcije Rusiji, te da će Srbija i SAD o tome nastaviti da razgovaraju.
Senatori su nagasili da Srbija ako sebe vidi na evropskom putu politiku mora da uskladi sa EU.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas sa američkim senatorima Odbora za spoljne poslove.
Sastanak će biti sa senatorima Krisom Marfijem i Džin Šejhin, kao i sa senatorom Odbora za oružane snage Tomom Tilisom.
Vučić će američke senatore primiti u zgradi Generalnog sekretarijata predsednika Republike u 14 sati, najavljeno je iz pres-službe predsednika.
Portparol Pentagona Džon Kirbi rekao je da aktivnost ruske vojske u Mariupolju ne slabi, ali ukrajinski branioci grada nastavljaju da se brane.
“Nastavljamo da pratimo koncentraciju ruskih vazdušnih udara i artiljerije u Donbasu i na jugu, posebno oko i unutar Mariupolja“, rekao je Kirbi.
Prema rečima portparola Pentagona, ruska komanda stvara uslove za veće ofanzive na istoku Ukrajine.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden održaće danas razgovor sa američkim saveznicima kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini, uključujući planove za daljnju izolaciju Rusije, saopćila je Bijela kuća.
“Predsjednik će obaviti razgovor videopozivom sa saveznicima i partnerima kako bi razgovarali o našoj kontinuiranoj podršci Ukrajini i naporima da se Rusija smatra odgovornom, kao dio naše bliske koordinacije”, stoji u saopćenju.
Bijela kuća je ranije u ponedjeljak saopštila da “nema planova” da Biden putuje u Kijev. Umjesto toga može biti poslan visoki dužnosnik, poput američkog državnog sekretara.
Inače, Rusija je juče počela veliku operaciju u regiji Donbas na istoku Ukrajine.
Ambasador Rusije u Vašingtonu Anatolij Antonov izjavio je za zvaničnici administracije predsjednika SAD Džozefa Bajdena odbijaju da se sastanu sa njim.
On je za “Politiko” naglasio da SAD, u isto vrijeme, šalju ruske diplomate van zemlje.
“Iskreno, mi smo u blokadi. Kada sam došao u Vašington, moja ideja je bila da iskoristim termin ‘poboljšanje’ za opisivanje mog cilja u odnosima. Sada radije koristim riječ ‘stabilizacija'”, rekao je Antonov.
Prema njegovim riječima, Ambasada održava samo “tehničke” ili kontakte niskog nivoa sa Bajdenovom administracijom.
On je napomenuo da se odbijaju njegova pisma američkim poslanicima i senatorima sa zahtjevima za sastanke.
Antonov je naglasio da se “ne može zauvijek nastaviti tako”, prenio je TASS.
Ambasador je podsjetio da su SAD i Rusija “osuđene” da sarađuju na raznim pitanjima.
“Morate da odlučite ko smo mi za vas. Da li smo za vas partner, rival, protivnik ili, ne želim čak ni da upotrijebim ovu riječ, neprijatelj”, istakao je Antonov.
Antonov je rekao i to da je i dalje siguran da Rusija i SAD treba da budu partneri.
“Ranije bih rekao da smo partneri. Sada to nismo. Šteta”, dodao je Antonov.
Sada je nezvanično, a uskoro će biti zvanično – Zapad pravi suštinski obrt u bezbjednosnom konceptu odnosa prema Istoku od kooperativnog prema konfrontacionom.
Ovo je suština teksta koji je na veb stranicama na Uskrs objavio američki list Vašington post.
Novinari su razgovarali sa osam visokih, neimenovanih evropskih i američkih zvaničnika koji su potvrdili da je u izradi dva ključna dokumenta – Strateškog koncepta NATO, prvog nakon 2010, i Američke strategije nacionalne bezbjednosti – došlo do promjene paradigme, koja se neće odnositi samo na vojni aspekt, nego na sveobuhvatnu bezbjednost, dakle finansije, ekonomiju, međunarodne odnose.
Osim rata u Ukrajini, na odluku o konfrontacionom pristupu djelovala je i informacija da većina ruskog stanovništva podržava vojnu operaciju kao što je bilo i 2014. kad je anektiran Krim. Pa tako u krugovima stratega više nije riječ o “Putinovom” nego o “ruskom ratu”.
Nacionalna strategija nacionalne bezbjednosti Sjedinjenih Država, kako saznaje Post, neće se više fokusirati isključivo na Kinu, nego će među prijetnjama visoko mjesto imati “ruski izazov Evropi”. Ipak, Kina ostaje prioritet.
Istinsko strateško partnerstvo s Rusijom
Strateški koncept NATO je prije 12 godina pozivao na “istinsko strateško partnerstvo” sa Rusijom. Dokument koji će biti objavljen u junu na redovnom samitu u Madridu imaće suparnički pristup, prenio je Jutarnji list.
– Smisleni dijalog, kakvom smo težili prije, nije opcija za Rusiju – rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg početkom aprila.
On je definisao nove smjernice nakon vanrednog samita prošlog mjeseca kad su se “lideri složili da će dugoročno resetovati odvraćanje i odbranu, suočiti se sa novom bezbjednosnom stvarnošću” sa znatno više snaga na istoku, više borbenih mlaznjaka na nebu i više brodova na moru”. Stoltenberg je tada potvrdio da je Rusija okrenula leđa sporazumu s NATO iz 1997. godine koji “više ne postoji”.
Dio tog procesa je i odluka EU da krene u ubrzano odvikavanje od ruske energije, nafte i gasa – odluka o ugljenu je već donijeta. Kao što je Evropa nakon naftnog šoka 1970-ih godina smanjila zavisnost o “crnom zlatu” iz Zaliva, tako se sada ubrzano okreće obnovljivim izvorima energije. SSSR i Rusija su se činili vjerodostojnim partnerima, nakon pada Berlinskog zida kreirana je slika buduće saradnje (bezbjednosni prostor od Vankuvera do Vladivostoka, a ekonomski od Lisabona do Vladivostoka) koji bi vodio kontroli Evroazije. I držao pod nadzorom Kinu. Ruski predsjednik Vladimir Putin skršio je te ideje.
FOTO:
– Mislili smo da će međuzavisnost i povezanost voditi prema stabilnosti jer imamo interese koji koreliraju. Sada smo vidjeli da to nije slučaj. Rusija je bila snažno povezana sa Evropom, globalizovana – rekao je neimenovani zvaničnik.
– Međuzavisnost može imati za posljedicu ozbiljne rizike, ako je zemlja dovoljno nemilosrdna… Moramo da se prilagodimo situaciji koja je apsolutno nova – zaključio je.
Teorija međuzavisnosti
Poznati teoretičar realističnog pristupa u međunarodnim odnosima Stiven Volt je prije nekoliko dana u časopisu Forin polisi objavio da je rat Rusije i Ukrajine konačna potvrda da politika ima prevlast nad ekonomijom. Putin se odlučio na vojnu intervenciju iako protiv toga govore svi ekonomski argumenti. I on je koristio pojam “međuzavisnost” koji je sažetak teorije iza koje stoji drugi poznati profesor, Džozef Naj.
Slika novog odnosa s Rusijom može se iščitati iz odluke američke administracije da zabrani uvoz ruske nafte, da suspenduje trgovinski status Moskve, a Rusija je izbačena i iz Savjeta za ljudska prava UN.
– Promjena strukture bezbjednosnih odnosa je nužna – navodi Aleksander Veršbou, bivši američki ambasador u Rusiji a kasnije zamjenik generalnog sekretara NATO, ukazujući na važno pitanje završetka rata u Ukrajini.
– Ima li uopšte kraja? Ili se nastavlja neugodnim prekidima vatre, ni rat ni mir, nekoliko godina?
Razumljivo da će se određeni nivo dijaloga sa Moskvom nastaviti, Evropa je na to prisiljena zbog geografije, ali to će biti sadržajno drugačiji diskurs koji će počivati na konfrontaciji i na maksimalnom očuvanju interesa, na primer evropskih ulaganja u toj zemlji, ne živeći u iluziji zajedničkih interesa, prenosi Blic.
– Na kraju želimo da vidimo slobodnu i nezavisnu Ukrajinu, oslabljenu i izolovanu Rusiju i jači, ujedinjeniji, odlučniji Zapad. Vjerujemo da su sva tri cilja dostižna – rekao je Džejk Salivan, savjetnik za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Deset osoba je ranjeno u pucnjavi u tržnom centru u Kolumbiji u američkoj državi Јužna Karolina.
Uhapšene su tri osobe koje su imale oružje kod sebe, rekao je načelnik kolumbijske policije Skip Holbruk dodajući da je barem jedna od njih pucala, prenosi AP.
“Ne vjerujemo da je ovo bilo slučajno. Mislimo da su se poznavali i da je nešto dovelo do pucnjave”, rekao je Holbruk.
Nadležni su saopštili da u pucnjavi nije bilo žrtava, ali da je u bolnicu prevezeno osmoro povrijeđenih od kojih je dvoje u kritičnom stanju. Ostalih šest osoba su stabilno.
Povređeni su starosti između 15 i 73 godine.
Više američkih medija je javilo da su viši američki zvaničnici potvrdili kako je “Moskva”, vodeći brod ruske crnomorske flote, potopljen nakon što je pogođen sa dvije ukrajinske protivbrodske rakete.
Američki zvaničnici su izjavili kako su sada u mogućnosti da potvrde da je krstarica potopljena nakon što su ukrajinske protivbrodske rakete Neptun pogodile brod i izazvale eksplozije na brodu. Također, isti izvori tvrde da je nakon eksplozije bilo žrtava.
Nakon što su se pojavile informacije da je brod pogođen, ukrajinska strana je tvrdila da su oni pogodili brod dok su Rusi tvrdili kako je iz nepoznatih razloga došlo do požara koji je zahvatio skladišta municije.
Nekoliko sati nakon događaja rusko ministarstvo odbrane je saopćilo da je brod potonuo jer je pretrpio štetu u strukturi, a oluja je onemogućila spašavanje.
Potapanje ovog broda predstavlja veliki udar na moral ruske vojske, ali predstavlja i vojni problem jer je “Moskva” bila moćni protivavionski štit za druge brodove ruske crnomorske flote.
Protivbrodska raketa Neptun za koju se tvrdi da je potopila brod je u službu ukrajinske vojske ušla u 2021. godini, ima domet od 280 kilometara i namijenjena je za uništavanje brodova do 5.000 tona.
Posada “Moskve” je brojala oko 500 mornara, Rusija tvrdi da je posada spašena dok sa druge strane zapadni i ukrajinski izvori tvrde da je veliki broj mornara stradao u eksplozijama i od utapanja.