VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • “Američke laboratorije u Ukrajini razvijale biolosko oružje”

    “Američke laboratorije u Ukrajini razvijale biolosko oružje”

    Američke biolaboratorije na postsovjetskom prostoru prikupljale su biološke materijale i proučavale specifičnosti širenja opasnih bolesti, a u Ukrajini su razvijali biološko oružje, izjavio je danas ruski predsednik Vladimir Putin.

    “Dugo smo upozoravali na biološke aktivnosti Sjedinjenih Država na postsovjetskom prostoru. Kao što je poznato, Pentagon je stvorio desetine specijalizovanih laboratorija i centara u našem regionu. Njihova funkcija je daleko od pružanja medicinske pomocji stanovništvu zemalja domaćina”, poručio je Putin na samitu Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) u Moskvi, prenosi agencija TAS S.

    Ruski lider je precizirao da je glavni zadatak ovakvih laboratorija prikupljanje bioloških uzoraka i proučavanje za sopstvene potrebe specifičnosti širenja virusa i opasnih bolesti.

    “Sada tokom specijalne operacije u Ukrajini došli smo do dokumentovanih dokaza o tome da su komponente biološkog oružja pravljene u blizini naših granica”, rekao je Putin.

  • Serija pucnjava u SAD-u, više poginulih i povrijeđenih

    Serija pucnjava u SAD-u, više poginulih i povrijeđenih

    Najmanje jedna osoba je ubijena, a četiri su ranjene u pucnjavi iz vatrenog oružja u jednoj crkvi u Laguna Woodsu u Kaliforniji, saopćile su vlasti.

    “Jedna osoba je ubijena, četiri su teško povrijeđene, a jedna osoba je zadobila lakše povredeu pucnjavi unutar prezbiterijanske crkve”, objavio je ured šerifa okruga Orange na Twitteru.

    Sve žrtve su odrasle osobe, saopćio je šerifov ured, prenosi Hina.

    Ured šerifa je dodao kako je privedena jedna osoba i da je pronađeno oružje koje je možda korišteno u napadu. Pucnjava je prijavljena oko 13:26 po lokalnom vremenu, a vlasti nisu dale nikakvu izjavu o mogućem motivu.

    Laguna Woods je grad u južnoj Kaliforniji od oko 16.000 ljudi, a udaljen je oko 80 kilometara od Los Angelesa.

    Do pucnjave je došlo i na jednoj od tržnica u Houstonu. Najmanje dvije osobe su poginule, a tri su ranjene.

    “Do pucnjave je došlo nakon svađe, u kojoj je učestvovalo pet osoba”, navodi šerifov ured.

    Dan ranije, 18-godišnji bijelac ubio je deset i ranio troje ljudi u supermarketu Tops u Buffalu, prije nego što se predao vlastima koje zločin smatraju rasno motiviranim. Policija smatra da osamnaestogodišnjak djelovao sam.

  • Ruski ambasador u Washingtonu zaprijetio SAD-u: Previše se involvirate, opasno je

    Ruski ambasador u Washingtonu zaprijetio SAD-u: Previše se involvirate, opasno je

    Ruska Federacija je poručila Sjedinjenim Američkim Državama da neće biti kapitulacije Moskve u Ukrajini, rekao je ruski ambasador u Washingtonu Anatolij Antonov.

    “Govorimo čvrsto i jasno i nedvojbeno smo sigurni u to, barem ruski diplomati koji ovdje rade, neće biti takve kapitulacije, nikada je neće biti”, rekao je Antonov, prenosi TASS.

    Antonov je istakao da su ciljevi i zadaci “specijalne vojne operacije” jasno definisani.

    “Sve što želimo je da ne postoji prijetnja Ruskoj Federaciji s područja Ukrajine”, dodao je.

    Naglasio je da Sjedinjene Američke Države guraju Rusiju na pregovore, ali uz uvjet da zaustavi “specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini.

    “Amerikanci nas, u principu, tjeraju na pregovore sa svih strana, ali pod određenim uvjetima, a ja bih naveo tri takva uvjeta. Prvo, zaustaviti neprijateljstva tokom posebne vojne operacije. Drugo, povući naše trupe iza crte 24. februara ove godine. I treći – pokajati se za sve što smo učinili”, precizirao je.

    Antonov je skrenuo pozornost na činjenicu da se Sjedinjene Države sve više involviraju u sukob s nepredvidivim posljedicama.

    “Situacija je, međutim, danas iznimno, iznimno opasna. Sjedinjene Države su sve više involvirane u sukob s najnepredvidivijim posljedicama za odnose između dviju nuklearnih sila”, dodao je.

  • SAD: 10 mrtvih u rasno motivisanom zločinu 18-godišnjaka

    Osamnaestogodišnji Pejton Gendron ubio je deset osoba, a tri ranio u prodavnici mješovite robe u gradskom naselju Bafala, gdje uglavnom žive crnci, u američkoj državi Njujork, nakon čega se predao vlastima koje su navele da je u pitanju “djelo motivisano rasno-nasilnim ekstremizmom”.

    Iz policije navode da je osumnjičeni bio naoružan automatskom puškom i da sve ukazuje na to da je djelovao sam.

    Prema podacima suda, osumnjičeni je Pejton Gendron iz Konklina, gradića sa oko 5.000 stanovnika u regionu Južni Tajer, nedaleko od granice država Njujork i Pensilvanija.

    U Bafalo je stigao automobilom i cijeli događaj prenosio je uživo u realnom vremenu na društvenoj video-mreži “Twitch”, koja je vlasništvo kompanije “Amazon”.

    Zvaničnici su istakli da su 11 od 13 osoba pogođenih hicima bili crnci, a dvije osobe su bile bijele boje kože.

    Tužilac iz oblasti Iri DŽon Flin rekao je da se Gendron pojavio pred sudom nekoliko časova nakon napada i da se suočava sa optužbama za ubistvo prvog stepena za šta je predviđena doživotna robija bez mogućnosti uslovne slobode. U državi Njujork nema smrtne kazne.

    Flin je dodao da je Gedronu određen pritvor bez kaucije i da je u toku forenzička obrada. On će se pred sudom pojaviti ponovo 19. maja.

  • Senator Rend Pol blokirao pomoć Ukrajini

    Senator Rend Pol blokirao pomoć Ukrajini

    Američki plan da obezbijedi skoro 40 milijardi dolara dodatne vojne i ekonomske pomoći Ukrajini usred sukoba sa Rusijom naišao je na prepreku u Vašingtonu.

    Pomoć SAD Ukrajini od gotovo 40 milijardi dolara trtebalo je da bude odobrena u Senatu krzoz proceduru brzog glasanja. Međutim, to je odloženo, pošto je senator Rend Pol blokirao brzo glasanje za odobrenje zakona o finansiranju, što je ovu sjednicu odložilo na sljedeću nedelju.

    Pol se u četvrtak usprotivio zahtjevu čelnika Senata da se odobri “jednoglasni pristanak”, odredba koja omogućava da se zakoni sa snažnom dvostranačkom podrškom brzo usvajaju bez rasprave.

    Bivši predsjednički kandidat rekao je da će dozvoliti brzo glasanje samo ako se prijedlog zakona revidira tako da uključuje imenovanje specijalnog generalnog inspektora koji će nadgledati kako se troši ogroman paket pomoći zahtjev koji je lider većine u Senatu Čak Šumer odbio. Šumer je tvrdio da Vašington ima “moralnu obavezu” da pomogne Ukrajini u njenoj borbi protiv “nemoralnog rata” ruskog predsjednika Vladimira Putina. Rekao je da se Paulovoj odredbi o nadzoru oštro protive i demokrate i republikanci.

    “Sada nas sputava samo jedna stvar mlađi senator iz Kentakija sprečava brzo prenošenje pomoći Ukrajini jer želi da u posljednjem trenutku doda svoje izmene direktno u zakon. Sve što će postići je da samostalno odloži očajnički potrebnu pomoć Ukrajini”, kaže Šumer, prenosi Mondo.

    Lider manjine u Senatu Mič Mekonel takođe je tražio hitno glasanje o zakonu, koji je u srijedu velikom većinom usvojen u Predstavničkom domu. Pozvao je da se o Paulovoj reviziji glasa kao o amandmanu, koji će vjerovatno propasti, otvarajući put za usvajanje paketa pomoći.

    Pol je insistirao da se njegov predlog doda u nacrt zakona, koji bi zahtijevao da se revidirani zakon vrati u Dom na još jedno glasanje nakon odobrenja Senata. On je napomenuo da bi najnoviji paket doveo ukupnu američku pomoć Ukrajini na 60 milijardi dolara od početka sukoba u februaru, što je skoro onoliko koliko Rusija godišnje izdvaja za ceo budžet za odbranu.

    Senator je tvrdio da će SAD finansirati ratne napore Ukrajine pozajmljenim novcem, dodajući američkom dugu od 30 biliona dolara i pogoršavajući njenu inflacionu krizu.

    “Amerikanci osjećaju bol, a čini se da Kongres namjerava da samo pojača taj bol tako što će izgurati više novca kroz vrata što je brže moguće. Moja zakletva je Ustavu SAD, a ne bilo kojoj stranoj naciji, i bez obzira na to koliko je to saosjećajno, moja zakletva je za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država. Ne možemo spasiti Ukrajinu tako što ćemo osuditi američku ekonomiju”, rekao je Pol.

  • Medvedev: Propast ideje svijeta okupljenog oko Amerike

    Medvedev: Propast ideje svijeta okupljenog oko Amerike

    Zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev očekuje brojne krize i konflikte kao posljedicu sankcija protiv Rusije i “propast ideje svijeta u čijem su centru SAD”.

    Medvedev je napisao danas na servisu “Telegram” da će posljedice sankcija protiv Rusije rezultirati krizama u energetici, logistici i drugim sektorima.

    On je ocijenio da će biti uspostavljena nova bezbjednosna struktura koja će uvažiti novu realnost – slabost zapadnog koncepta međunarodnih odnosa, propast ideje svijeta u čijem su centru SAD i uvažavanje interesa zemalja koje su “u kritičnoj fazi neslaganja sa zapadnim svijetom”.

  • Američki Senat nije podržao prijedlog zakona o abortusu

    Američki Senat nije podržao prijedlog zakona o abortusu

    Američki Senat nije izglasao zakon kojim bi se pravo na abortus, zaštićeno presudom Vrhovnog suda u slučaju Rou protiv Vejda, pretvorilo u federalni zakon.

    Republikanci su “filibasterom” odnosno, pravom na neograničenu raspravu, blokirali glasanje o zakonu, čime su se jasno vidjele stranačke podjele koje postoje u vezi sa istorijskom sudskom odlukom i ograničenjima zakonodavne grane vlasti, prenosi Glas Amerike.

    Bio je to pokušaj da se sačuva skoro 50 godina stara sudska presuda kojom se proglašava ustavno pravo na abortus, a kojoj sada prijeti ozbiljna opasnost da bude poništena u Vrhovnom sudu odlukom konzervativne većine.

    Prije glasanja, nekoliko desetina demokrata iz Predstavničkog doma, pretežno žena, marširalo je od Predstavničkog doma do Senata skandirajući: “Moje tijelo, moja odluka”.

    Oni su zatim ušli u salu Senata i tiho sjedili na mjestima za publiku dok su senatori raspravljali o pravu na abortus.

    Prošlog septembra, Predstavnički dom je glasao 218 prema 211 da se usvoji prijedlog zakona o pravu na abortus skoro identičan senatskom prijedlogu.

    Predsjednik SAD Džozef Bajden pozvao je Kongres da usvoji zakon kojim bi se zaštitile usluge abortusa za milione Amerikanki. Međutim, tijesna većina njegove stranke nije bila dovoljna da se prevaziđe filibaster republikanaca (pravilo kojim se u Senatu zahtijeva većina od 60 glasova da bi se okončala debata o većini pitanja i prešlo na glasanje).

    Republikanci decenijama rade na tome da postave konzervativne sudije u Vrhovni sud i ukinu presudu Rou protiv Vejda, podseća Glas Amerike.

    Svih 50 republikanaca glasalo je da se blokira glasanje o zakonskom predlogu a pridružio im se jedan demokrata, senator Džo Menčin.

    U Kongresu se godinama vodi bitka povodom politike o abortusu ali je glasanje u srijedu, o zakonskom prijedlogu koji je usvojen u Predstavničkom domu, dobilo novu hitnost poslije objavljivanja nacrta mišljenja Vrhovnog suda koji pokazuje da većina sudija želi da ukine odluku “Rou protiv Vejda”, za koju mnogi smatraju da predstavlja zakon sama po sebi.

    Vrhovni sud će svoju konačnu odluku objaviti tokom leta a sigurno je da će se njen efekat osjećati širom zemlje i u kampanji za izbore na kojima će se odrediti koja stranka kontroliše Kongres.

    Mjere bezbjednosti bile su snažne na Kapitolu, gde je potpredsjednica SAD Kamala Haris predsjedavala Senatom, kao i ispred Vrhovnog suda gdje se od prošle nedjelje kada je procurio nacrt zakona svakodnevno okupljaju demonstranti.

  • Medvedev o pomoći SAD Ukrajini: Nije to ljubav

    Medvedev o pomoći SAD Ukrajini: Nije to ljubav

    Zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev ocijenio je danas da je paket pomoći od 40 milijardi dolara, koji je Predstavnički dom Kongresa SAD odobrio Ukrajini, ima za cilj nastavak rata preko posrednika (proksi rata) protiv Moskve, kao i nanošenje teških gubitaka Rusiji i ograničenje njenog ekonomskog razvoja i političkog uticaja u svijetu.

    Medvedev je na Telegramu poručio da SAD neće uspjeti da ograniče ekonomski razvoj Rusije i njen politički uticaj u svijetu, prenosi TASS.

    On je ocijenio da je očigledno da se rekordna pomoć ne može objasniti ljubavlju Amerike prema Ukrajini, pa čak ni podrškom sopstvenoj ekonomiji.

    “Njen cilj je produžavanje proksi rata protiv Rusije, želja da joj se nanese težak poraz, da se ograniči njen ekonomski razvoj i politički uticaj u svijetu”, napisao je Medvedev.

    Medvedev je naglasio da će ciljevi ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini biti ostvareni.

    Predstavnički dom američkog Kongresa odobrio je više od 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini.

  • Bajden: Putin nema opciju za izlazak iz Ukrajine

    Bajden: Putin nema opciju za izlazak iz Ukrajine

    Američki predsjednik izjavio je da je zabrinut jer ruski predsjednik Vladimir Putin nema opciju za izlazak iz Ukrajine i da razmišlja šta može da učini u vezi sa tim.

    Bajden je u obraćanju na političkom skupu sakupljanja donacija u predgrađu Vašingtona rekao da je Putin pogriješio kada je povjerovao da će akcijom u Ukrajini razbiti NATO i EU.

    Umjesto toga, SAD i mnoge evropske zemlje stale su na stranu Ukrajine.

    Bajden je rekao da je Putin veoma proračunat čovjek i da ga brine to što ruski lider “sada nema način da izađe” iz ove situacije. Predsjendik SAD rekao je da “pokušava da smisli” šta američka strana može da uradi tim povodom.

  • Biden potpisao istorijski zakon: Najavljena još veća i brža vojna podrška Ukrajini

    Biden potpisao istorijski zakon: Najavljena još veća i brža vojna podrška Ukrajini

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden potpisao je sinoć zakon koji bi trebao obezbijediti lakši prijenos vojne opreme u Ukrajinu kao i izdvajanje znatno većeg novca iz budžeta za finansiranje vojnih potreba ove države.

    Naime, Biden je u Bijeloj kući potpisao Zakon o zajmu za demokratsku odbranu Ukrajine odnosno tzv. “Lend-Lease” koji je posljednji put u sličnom formatu potpisan tokom Drugog svjetskog rata kada su Sjedinjene Američke Države finansirale saveznike u Evropi u borbi protiv nacističke Njemačke.

    “Ukrajinci se svaki dan bore za svoje živote. Cijena borbe nije jeftina, ali prepuštanje agresiji je još skuplje. Potpisujem ovaj zakon koji pruža još jedno važno sredstvo koje će direktno podržati vladu Ukrajine i ukrajinski narod u njihovoj borbi za odbranu zemlje i demokratije od brutalnog rata koji vodi Putin”, rekao je američki predsjednik.

    Zakon koji je Biden potpisao zapravo je ažurirani zakon iz 1941. godine kada su Sjedinjene Američke Države izdvojili značajan dio finansijskih i drugih sredstava za finansiranje saveznika. Iako je američki Kongres duboko podijeljen te se brojne odluke i dalje nalaze na čekanju, zakon o zajmu usvojen je jednoglasno u Senatu što je za mnoge predstavljalo veliko iznenađenje.
    “Sada kada je zakon potpisan, Sjedinjene Američke Države će moći brže da osiguraju opremu i druge potrepštine Ukrajini budući da zakon daje šire ovlasti Bidenu da ubrza potpisivanje i provođenje sporazuma s Ukrajinom i drugim istočnoevropskim zemljama” piše Washington Post.

    Predsjedavajuća Predstavničkog doma SAD-a Nancy Pelosi ranije je izjavila kako je “Lend-Lease” koji je potpisao predsjednik Roosevelt tokom Drugog svjetskog rata preokrenuo njegov tok.

    “U svom obraćanju 1941. godine, Roosevelt je objasnio da je sama demokratija bila pod strašnom prijetnjom, ne samo u Evropi već širom svijeta. Tada je pozvao Kongres da pruži ruku saveznicima i ojača njihovu odbranu kako bi mogli pobijedili zlo fašizma”, poručila je Pelosi.
    Inače, tokom Drugog svjetskog rata, Sjedinjene Američke Države su saveznicima u Evropi isporučile 50,1 milijardu dolara pomoći u okviru sličnog zakona što je ekvivalentno iznosu od 690 milijardi dolara danas.

    U tom periodu, najveći dio pomoći pripao je Velikoj Britaniji koja je dobila 31,4 milijarde dolara.

    Osim pomoći koja će Ukrajini stići kroz ovaj zakon, američki predsjednik je ranije od Kongresa zatražio dodatne 33 milijarde dolara koje bi trebale biti isplaćene iz budžeta u septembru.

    U okviru ovog iznosa, 20,4 milijarde dolara bi se izdvojilo za sigurnosnu i vojnu pomoć Ukrajini dok bi se ostatkom novca finansirali američki napori da se ojača evropska sigurnost u saradnji s drugim članicama NATO-a.