VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Blinken: Rusija misli da će korištenjem hrane kao oružja slomiti duh ukrajinskog naroda

    Blinken: Rusija misli da će korištenjem hrane kao oružja slomiti duh ukrajinskog naroda

    Sjedinjene Države optužile su Rusiju da drži svjetsku opskrbu hranom taocem usljed sve većeg straha od gladi u zemljama u razvoju, jer je bivši ruski predsjednik upozorio da Kremlj neće pustiti vitalne pošiljke žitarica bez okončanja zapadnih sankcija.

    Govoreći na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a u četvrtak, američki državni sekretar Antony Blinken zatražio je da Rusija ukine blokadu ukrajinskih crnomorskih luka i omogući protok hrane i đubriva širom svijeta.

    “Čini se da ruska vlada misli da će korištenje hrane kao oružja pomoći da se postigne ono što njena invazija nije – da slomi duh ukrajinskog naroda”, rekao je on na sastanku koji je sazvala Bidenova administracija.

    Opskrba hranom za milione Ukrajinaca i milione drugih širom svijeta bukvalno je talac ruske vojske, dodao je on.

    Blinken je pozvao Rusiju da “prestane da prijeti uskraćivanjem izvoza hrane i đubriva iz zemalja koje kritikuju vaš agresorski rat”.

    Rusija i Ukrajina proizvode 30 posto globalne ponude pšenice i 69 posto svjetskog suncokretovog ulja.

    Ranije u četvrtak, Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik Rusije koji je sada visoki sigurnosni dužnosnik, upozorio je da Rusija neće nastaviti isporuku hrane osim ako Zapad ne ublaži sankcije Kremlju.

    Nakon molbi zapadne vlade i Ujedinjenih naroda Moskvi da dopuste protok hrane kako bi se spriječila moguća glad u nekim zemljama, Medvedev je u četvrtak rekao da je Rusija spremna na to, ali da očekuje “pomoć trgovinskih partnera, uključujući na međunarodnim platformama” u povratak.

    “U suprotnom, nema logike: s jedne strane, protiv nas se uvode sulude sankcije, s druge strane traže zalihe hrane. Stvari ne funkcionišu tako, mi nismo idioti”, dodao je.

    “Zemlje koje uvoze našu pšenicu i druge prehrambene proizvode će imati veoma težak period bez snabdijevanja iz Rusije. A na evropskim i drugim poljima, bez naših đubriva, rasti će samo sočni korovi”, dodao je Medvedev, koji je bio predsjednik između 2008. i 2012., ali je sada zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti.

  • Visokorangirani ruski i američki general obavili prvi razgovor od početka rata u Ukrajini

    Visokorangirani ruski i američki general obavili prvi razgovor od početka rata u Ukrajini

    Najviše rangirani američki vojni oficir general Mark Milley razgovarao je s načelnikom ruskog generalštaba Valerijem Gerasimovom što je bio ujedno prvi ovakav razgovor američkih vojnih zvaničnika od početka invazije Rusije na Ukrajinu.

    Iako Pentagon nije objavljivao detalje razgovora ruskog i američkog generala, saopćeno je kako su se Milley i Gerasimov dogovorili da linije komunikacije i dalje ostanu otvorene.

    “Vojni čelnici su razgovarali o nekoliko pitanja vezanih za sigurnost i dogovorili su se da linije komunikacije budu otvorene. U skladu s dosadašnjom praksom, pojedinosti njihovog razgovora neće se otkrivati”, rekao je glasnogovornik Marka Milleya.

    S druge strane, ruska agencija RIA objavila je saopćenje Ministarstva odbrane Ruske Federacije u kojem se navodi kako su vojni lideri razgovarali o pitanjima od zajedničkog interesa što uključuje i Ukrajinu.

    Razgovor između vojnih lidera održan je nakon što su sličan razgovor obavili ministar odbrane SAD-a Lloyd Austin i ruski ministar Sergej Šojgu koji su također razgovarali o situaciji u Ukrajini.

    Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Sjedinjene Američke Države i Ruska Federacija uspostavile su telefonsku liniju kako bi se spriječilo širenje sukoba na druge države.

    “Dekonfliktna linija nalazi se u sjedištu Evropske komande u Stuttgartu gdje se nalazi i general Tod Wolters koji predvodi američke snage u Evropi. Wolters je naglasio kako se nada da je razgovor između Milleya i Gerasimova doveo države korak bliže ka diplomatskom rješenju situacije u Ukrajini”, piše Euractiv.

  • Bajden poručio da Švedska i Finska imaju punu podršku za NATO

    Bajden poručio da Švedska i Finska imaju punu podršku za NATO

    Švedska i Finska imaju “punu, totalnu podršku” SAD u odluci da se prijave za članstvo u NATO, izjavio je predsjednik Amerike Džozef Bajden.

    Dvije nordijske zemlje su ove nedjelje podnijele zahtjeve da budu dio Sjevernoatlantske alijanse, podsjeća BBC.

    Kako bi dobile članstvo u NATO, Švedska i Finska će morati da dobiju podršku svih 30 zemalja članica Alijanse, međutim, Turska zasad ne dozvoljava njihov ulazak.

    Nove članice NATO nisu prijetnja nijednoj državi. Dvije nove članice sa krajnjeg sjevera Evrope će samo povećati bezbjednost naših saveznika i produbiti našu bezbjednosnu saradnju – kazao je Bajden.

    Rusija je ponovila da vidi NATO kao prijetnju i upozorila je na “posljedice” ako zapadni vojni blok nastavi sa planom širenja.

  • Amerika se “umješala” u rat

    Amerika se “umješala” u rat

    Bijela kuća radi na isporuci protivbrodnih raketa ukrajinskoj vojsci, kako bi im pomogla da pobjede rusku pomorsku blokadu, rekli su američki zvaničnici.

    Dodali su da bi još moćnije oružje, koje može da potopi ruske ratne borodove, moglo da intenzivira sukob.

    Ukrajina nije krila da želi naprednije američko oružje, pored aktuelnog koje dobija.

    Na listi želja Kijeva su, na primer, rakete koje bi mogle da odguraju rusku mornaricu od ukrajinskih luka u Crnom moru, što bi toj zemlji omogućilo da ponovo izvozi žitarice i ostale poljoprivredne proizvode.

    Tri američka zvaničnika i dva izvora iz Kongresa saopštila su da se dve vrste jakih protivbrodskih raketa, Harpun, koji pravi “Boing”, i “Nejvl strajk misl”, koji pravi “Kongresberg” i “Rajtion tehnoloddzis”, na razmatranju da se pošalju direktnom pošiljkom Ukrajini, ali preko transfera nekog od evropskih saveznika, koji već kod sebe ima ove projektile.

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je u aprilu apelovao na Portugaliju da im dostavi Harpune, koji imaju domet do 300 kilometara.

    Oko 20 brodova ruske ratne mornarice, uključujući i podmornice, su u operativnoj zoni Crnog mora, navelo je britansko ministarstvo odbrane.

  • Američki Senat odobrio do sada najveći paket pomoći Ukrajini

    Američki Senat odobrio do sada najveći paket pomoći Ukrajini

    Američki Senat odobrio je skoro 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini, što je do sada najveći paket hitne pomoći toj državi.

    Kako bi stupio na snagu, dokument mora da potpiše i predsednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden.

    Senat je glasao sa 86 glasova za i 11 protiv za paket vojne, ekonomske i humanitarne pomoći, a svih 11 glasova protiv bilo je iz Republikanske stranke.

    Predstavnički dom američkog kongresa predložio je zakon 10. maja.

  • Moguća nuklearna ili raketna proba tokom Bajdenovog dolaska

    Moguća nuklearna ili raketna proba tokom Bajdenovog dolaska

    Sjeverna Koreja bi, prema podacima američkih obavještajnih agencija, mogla da izvrši nuklearnu ili raketnu probu, prije, tokom ili nakon boravka predsjednika SAD Džozefa Bajdena u Južnoj Koreji i Japanu naredne sedmice, izjavio je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven.

    “Spremni smo za sve mogućnosti, uključujući i da se slična provokacija desi tokom boravka američkog predsjednika u Koreji ili Japanu”, naglasio je Saliven.

    Prema njegovim riječima, SAD blisko sarađuju sa Južnom Korejom i Japanom o ovom pitanju i o tome je bilo riječi tokom telefonskog razgovora sa kineskim zvaničnikom Jang Điječijem.

    Portparol Bijele kuće Karin Žan-Pjer istakla je da Bajden tokom boravka u Južnoj Koreji neće odlaziti u posjetu demilitirazovanoj zoni koja dijeli Sjevernu i Južnu Koreju.

    Bijela kuća je tokom protekle sedmice saopštila da Bajden razmatra mogućnosti odlaska u demilitarizovanu zonu.

  • SAD: Tarife EU na rusku naftu – alternativa za potpuni embargo

    SAD: Tarife EU na rusku naftu – alternativa za potpuni embargo

    Zvaničnici američkog ministarstva finansija najavili su danas da će predložiti na sastanku (G7) ove nedjelje da evropske zemlje uvedu tarife na rusku naftu kao bržu alternativu potpunom naftnom embargu, javlja Rojters.

    Tarifni mehanizam bi bio osmišljen tako da ruska nafte ostane na tržištu, ali da se ograniči iznos prihoda koji Moskvi može da ostvaruje od tog izvoza, rekli su zvaničnici Ministarstva finansija SAD novinarima u Briselu, uoči sastanka ministara finansija G7 i guvernera centralnih banaka koji će se održati kasnije ove sedmice.

    Zvaničnici Evropske unije trenutno razmatraju plan o postepenom prekidu uvoza ruske nafte kao odgovor na rat Moskve u Ukrajini, ali zabrinutost istočnoevropskih zemalja članica Unije u pogledu snabdijevanja predstavlja veliku prepreku za realizaciju takvog plana, dodaje britanska agencija.

  • Slucki: SAD krive za prekid pregovore Ukrajine i Rusije

    Slucki: SAD krive za prekid pregovore Ukrajine i Rusije

    Član pregovaračke delegacije Rusije Leonid Slucki optužio je Sjedinjene Američke Države da su doprinele tome da pregovori sa Ukrajinom, koji su počeli 28. februara, uđu u stagnaciju i da se više ne vode ni u kom formatu.

    “Siguran sam da su vašingtonski mentori Zelenskog dali značajan doprinos tome da su pregovori, koji su počeli na zahtev Ukrajine 28. februara, na kraju ušli u stagnaciju i da se sada ne vode ni u kom formatu”, napisao je Slucki na svom Telegram kanalu.

    Ocenio je da Vašingtonu ne treba ni mir u Ukrajini, ni mirovni sporazum, ni uspeh u pregovorima, prenose RIA Novosti.

    “Oni su objavili hibridni rat Rusiji i vode ga tuđim rukama. Stejt department ne bi trebalo da pokušava da stvara „uslove” kroz vojnu pomoć Kijevu. To je beskorisno. Svi ciljevi specijalne operacije će biti postignuti”, poručio je Slucki.

  • Senat odlučio da se krene sa isporukom pomoći Ukrajini

    Senat odlučio da se krene sa isporukom pomoći Ukrajini

    Američki Senat doneo je odluku da se krene sa isporukom pomoći Ukrajini vrednom 40 milijardi dolara, što otvara put zakonu koji bi mogao da se izglasana kasnije ove nedelje, nakon što su vojna i humanitarna pomoć zaustavljene zbog protivljenja jednog republičkog senatora.

    Rezultat je bio 81 prema 11, na prvom od potencijalna tri proceduralna glasanja koja otvaraju put za finalno usvajanje zakona o finansiranju u Senatu, koje je zatražila administracija predsednika DŽozefa Bajdena, preneo je Rojters.

    Svih 11 glasova protiv su od republikanaca.

    Predstavnički dom odobrio je pomoć 10. maja, ali je proces pauziran u Senatu nakon što je senator Rend Pol odbio da odobri brzo glasanje.

    Bajdenove demokrate imaju tesnu većinu i u Predstavničkom domu i Senatu, ali pravila Senata zahtevaju jednoglasnu saglasnost da bi se brzo prešlo na konačno glasanje za većinu zakona.

    Pol je rekao da želi da se zaposli generalni inspektor kako bi nadgledao finansiranje, ali je odbio ponudu lidera Senata da se glasa o amandmanima na njegov predlog.

    Kod demokrata i republikanaca postoji snažna podrška o pomoći Ukrajini, a Predstavnički dom je usvojio ove mere glasovima 368 protiv 57.

  • Amerika uspješno testirala “problematičnu” hipersoničnu raketu

    Amerika uspješno testirala “problematičnu” hipersoničnu raketu

    Zračne snage SAD-a izvele su uspješan test svoje “problematične” hipersonične rakete tokom vikenda, mjesec dana nakon što su objavile da je program pretrpio kašnjenja zbog “nedavnih anomalija u testiranju”.

    Oružje za brzi odgovor lansirano iz zraka uspješno je pušteno iz bombardera B-52H kod obale južne Kalifornije u subotu i postiglo je hipersonične brzine, objavile su u ponedjeljak Zračne snage, ne dajući više detalja o samom testu, kao što je trajanje leta ili njegova visina.

    “Ovo je bilo veliko postignuće tima ARRW i naših zračnih snaga”, rekao je brigadni general Heath Collins, izvršni oficir programa Zračnih snaga za oružje.

    ARRW je hipersonično oružje koje koristi raketu-pojačivač za ubrzanje projektila do brzina većih od 5 Macha, odnosno pet puta veće od brzine zvuka.

    Takozvano hipersonično klizno vozilo tada se odvaja od pojačivača i klizi velikom brzinom prema svom cilju. Zračne snage su se u prošlosti mučile s testiranjem AGM-183A ARRW, a program je pretrpio tri neuspjeha u testiranju leta prije ovog posljednjeg uspjeha.

    Prošlog mjeseca, zračne snage su saopćile da su anomalije u testiranju pomaknule raspored za završetak oružja. Prvi kompletni test rakete i rakete-pojačivača odgođen je do negdje u sljedećoj fiskalnoj godini, koja počinje u oktobru.

    Dan prije ovog testa, sekretar zračnih snaga Frank Kendall priznao je probleme s kojima se ARRW program susreo.