VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Američka vojska uskoro bi se mogla u potpunosti povući iz Iraka

    Američka vojska uskoro bi se mogla u potpunosti povući iz Iraka

    Sjedinjene Američke Države i vlasti Iraka uskoro bi trebali započeti razgovore o budućnosti američkog vojnog prisustva u ovoj bliskoistočnoj zemlji.

    Prema pisanju CNN-a, SAD i Irak su se prošlog ljeta složili da formiraju vojnu komisiju koja bi služila u svrhu pregovora. Razgovori između zvaničnika fokusirat će se na sljedeću fazu borbe protiv ISIL-a, ali i o američkom prisustvu u Iraku.

    “Razgovori o budućnosti američkog vojnog prisustva sada su postali hitniji usred šire regionalne nestavilnosti i usred sve većeg javnog poziva iračke vlade da Amerika povuče svoje trupe iz zemlje. Ti pozivi su uslijedili kao odgovor na američke zračne napade unutar Iraka na mete militanata koje podržava Iran”, piše CNN.

    Amerika trenutno u Iraku broji oko 2.500 vojnika koji tamo djeluju kao savjetodavni i pomoćni kapaciteti od decembra 2021. godine, kada je američka vojska objavila kraj svoje borbene uloge u zemlji.

    “Neki elementi unutar iračke vlade preferiraju da se odredi datum za američko povlačenje bez obzira na stabilnost ili sigurnosnu situaciju u zemlji”, pojašnjava se.

    Američki zvaničnik koji je želio ostati anoniman za CNN je rekao kako su SAD i Irak blizu dogovora o povlačenju trupa.

    Ipak, ono što treba naglasiti jeste da je Pentagon ostao pri stavu da iračka vlada formalno još uvijek nije zatražila od američke vojske da se povuče.

    “Glasine o potencijalnoj promjeni američkih snaga u Iraku bile bi pobjeda za Iran. Svaki znak da je ovo početak kraja bio bi naširoko slavljen širom Irana”, pojašnjava se u analizi.

  • Amerika odustaje? Bajden se predomislio

    Amerika odustaje? Bajden se predomislio

    Bajdenova administracija namjerava da odloži odluku o odobrenju za izgradnju najvećeg terminala za izvoz prirodnog gasa u SAD.

    Navedeni projekat, Prolaz Kalkasije 2 (Calcasieu Pass 2) ili CP2, nalazi se među 17 dodatnih terminala, koje je predložila industrija fosilnih goriva, preneo je Njujork Tajms.

    CP2, projekat vredan 10 milijardi dolara, nalazio bi se duž pomorskog kanala koji povezuje Meksički zaliv sa jezerom Čarls i izvozio bi do 20 miliona tona prirodnog gasa godišnje, čime bi povećao trenutnu količinu izvezenog američkog gasa za oko 20 odsto.

    Projekat najpre zahteva odobrenje od Federalne regulatorne komisije za energiju pre nego što bude prenet na razmatranje Odeljenju za energetiku.

    Bela kuća bi sada trebalo da naloži Odeljenju za energetiku da svoju procenu pomenutog projekta proširi na razmotranje uticaja na klimatske promene, kao i na ekonomiju i nacionalnu bezbednost, piše Njujork tajms, pozivajući se na neimenovane izvore.

    Projekat bi mogao da bude prolongiran i nakon novembarskih izbora, što bi predstavljalo problem za taj i 16 drugih predloženih terminala.

    Ovaj potez dolazi u trenutku kada se američki predsednik Džozef Bajden priprema za predizbornu kampanju, jer bi to verovatno bilo otežavajuća okolnost za njegov reizbor, čime podilazi klimatskim aktivistima, pre svega onim mlađima, koji su mu pomogli da pobedi na izborima 2020. godine, a koji su bili veoma rezgnirani prošle godine zbog toga što je Bajdenova administracija odobrila projekat Villov, ogromne operacije bušenja nafte na Aljasci, navodi Njujork Tajms.

    To se događa i u momentu, kada su Sjedinjene Američke Države vodeće u svetu i u izvozu tečnog prirodnog gasa i u proizvodnji nafte i gasa, a zemlja ima sedam izvoznih terminala, dok još pet je već u izgradnji.

    S druge strane, republikanci i bivši predsednik Donald Tramp, za koga se očekuje da bude protivkandidat Bajdenu na izborima u novembru, verovatno će pokušati da iskoriste svako odlaganje u davanju dozvole za projekat i optuže Bajdena da koči razvoj američke energetike, napominje list.

    “Ovaj potez bi predstavljao funkcionalnu zabranu novih dozvola za izvoz prirodnog gasa”, rekao je danas republikanski lider u Senatu Mič Mekonel.

    Njujork Tajms napominje da je prirodni gas, koji se prvenstveno sastoji od metana, čistiji od uglja kada sagoreva, ali metan je kratkoročno mnogo snažniji gas u poređenju sa ugljen-dioksidom i može da curi bilo gde duž lanca snabdevanja – od proizvodnog izvora do postrojenja za preradu do ploče za kuvanje.

  • “Kopajte duboko”

    “Kopajte duboko”

    Američka vlada je ostala bez novca da pomogne Ukrajini, tako da Vašington ne može da snabdeva Kijev projektilima i municijom istim tempom kao pre godinu dana.

    To je izjavio američki ministar odbrane Lojd Ostin.

    “Zato pozivam ovu grupu da ‘kopa duboko’ kako bi Ukrajini obezbedila spasonosne kopnene sisteme protivvazdušne odbrane i presretače”, rekao je Ostin u video obraćanju, pozivajući Kontakt grupu za odbranu Ukrajine da pokrije potrebe Kijeva dok kongresmeni u Vašingtonu ne odobre odgovarajuće zakonodavne inicijative, prenosi Ukrinform.

    Pomoćnica ministra odbrane za međunarodne poslove, Seleste Valander, izjavila je da ukrajinsko Ministarstvo odbrane dobija izveštaje sa linija fronta da “jedinice nemaju zalihe oružja i municije koje su im potrebne”.

    Portparol Pentagona general Pat Rajder rekao je u utorak nakon virtuelnog sastanka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, poznate kao “Ramštajn format“, da je Grupa izdvojila ukupno preko 80 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini i nastavlja kolektivne napore da se osigura kontinuirana podrška toj zemlji.

    Istovremeno, američki Kongres još uvek pokušava da dogovori uslove da bi odobrio zahtev predsednika Džozefa Bajdena za dodatno finansiranje nacionalne bezbednosti, koji uključuje preko 60 milijardi dolara odbrambene pomoći Ukrajini.

  • Bajden: Sada je jasno da će Tramp biti republikanski kandidat, a ulozi ne mogu biti veći

    Bajden: Sada je jasno da će Tramp biti republikanski kandidat, a ulozi ne mogu biti veći

    Predsjednik Joe Biden komentarisao je rezultate predizbora u New Hampshireu za republikanskog kandidata na izborima za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

    Biden je zapravo objavio da su opći izbori već počeli.
    “Sada je jasno da će Donald Trump biti republikanski kandidat. A moja poruka zemlji je da ulozi ne mogu biti veći. Naša demokratija. Naše lične slobode, od prava na izbor do prava glasa. Naša ekonomija, koja je doživjela najsnažniji oporavak u svijetu od covida. Sve su u pitanju.”

    Također je zahvalio glasačima koji su pisali u njegovo ime u državi, gdje nije vodio kampanju niti se čak pojavio na glasačkom listiću zbog neslaganja između lokalnih i nacionalnih demokrata.

    “Želim zahvaliti svima koji su upisali moje ime ove večeri u New Hampshireu. Bila je to historijska demonstracija predanosti našem demokratskom procesu”, rekao je.

    Bivši američki predsjednik Donald Trump lako je pobijedio na predizborima u New Hampshireu u utorak, preuzimajući kontrolu nad utrkom za republikansku nominaciju i čineći revanš protiv predsjednika Joea Bidena u novembru ove godine još neizbježnijim.

  • Tramp pobjednik na predizborima Republikanske stranke u Nju Hempširu

    Tramp pobjednik na predizborima Republikanske stranke u Nju Hempširu

    Bivši američki predsjednik Donald Tramp pobijedio je na Republikanskim predizborima u Nju Hempširu, ostavivši iza sebe bivšu amasadroku SAD u Ujedinjenim nacijama i bivšu guvernerku Južne Karoline Niki Hejli.

    Tramp je osvojio 54,5 odsto glasova, izborivši tako 11 elektora, dok je Hejli osvojila 43,6 odsto glasova i izborila je osam elektora, na osnovu gotovo 90 odsto obrađenih glasačkih listića, prenosi “Gardijan”.

    Ovakav ishod predizbora u Nju Hempširu, nakon pobjede na kokusu u Ajovi prošle nedjelje, sugeriše da će Tramp po treći put biti kandidat Republikanske stranke na predsjedničkim izborima, i da će se najvjerovatnije u novembru po drugi put suočiti sa predsjednikom SAD i najvjerovatnijim kandidatom Demokratske stranke Džozefom Bajdenom.

    Tramp se obratio svojim pristalicama u Našui, govoreći i o rezultatima Niki Hejli.

    ”Ona nije pobijedila, ona je izgubila. Imala je veoma loše veče. Bila je treća u Ajovi, a još uvijek se mota okolo”, rekao je Tramp.

    S druge strane, Hejli je poručila da će, uprkos porazu u Nju Hempširu, nastaviti sa kampanjom za naredne predizbore Republikanske stranke, koji se održavaju u Južnoj Karolini, državi gdje je obavljala funkciju guvernerke.

    ”Predizbori u Nju Hempširu bili su prvi u zemlji, ali nisu bili posljednji. Trka je daleko od kraja. Ostalo je još na desetine država, a sljedeća na redu je moja Južna Karolina”, rekla je Hejli, ocijenivši da se ”haos Džozefa Bajdena” ne može popraviti ”republikanskim haosom”.

    Ankete pokazuju da Tramp ima značajnu prednost u Južnoj Karolini.

    Gardijan podseća da Niki Hejli ostaje poslednji protivkandidat Trampu za republikansku nominaciju, nakon što se iz predizborne trke povukao guverner Floride Ron DeSantis.

  • Desantis se povukao iz izborne trke, pružio podršku Trampu

    Desantis se povukao iz izborne trke, pružio podršku Trampu

    Guverner Floride Ron Desantis objavio je da se povlači iz trke za republikansku kandidaturu na predsjedničkim izborima. Poručio je da će u nastavku kampanje podržavati bivšeg predsjednika Donalda Trampa.

    Ron Desantis je u video-objavi na društvenoj mreži Iks objavio da se povlači iz trke za republikansku kandidaturu na predsjedničkim izborima u SAD.

    U snimku, koji je objavio uz citat Vinstona Čerčila, Desantis je rekao kako ne vidi jasnu putanju za svoj uspjeh na predsjedničkim izborima, preneo je Si-Еn-Еn.

    “Ako sam nešto mogao da uradim da napravim povoljan ishod, više obilazaka tokom kampanje, više intervjua, uradio bih to, ali ne mogu da tražim od naših pristalica da ustupe svoje slobodno vrijeme i doniraju svoje resurse ukoliko nemamo jasnu putanju ka pobjedi. U skladu sa tim, od danas suspendujem moju kampanju”, rekao je Desantis.

    Guverner Floride je poručio da će u nastavku kampanje podržavati bivšeg predsjednika Donalda Trampa.

    Nakon Desantisovog povlačenja, u trci za republikansku kandidaturu ostali su samo bivši predsjednik Tramp i nekadašnja ambasadorka SAD pri UN Niki Hejli.

  • Vašington upozorava Zelenskog: Imamo “smrtonosni dosije”

    Vašington upozorava Zelenskog: Imamo “smrtonosni dosije”

    Sjedinjene Američke Države su zahtevale da Volodimir Zelenski ukloni sa vladinih funkcija one ukrajinske zvaničnike koji su izgubili poverenje.

    U suprotnom Vašington obećava da će objaviti dosije o korupciji o onima oko njega, izjavio je u ponedeljak direktor Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin.

    “Amerikanci su zahtevali da se, pod ovim ili onim izgovorom, uklone sa vodećih vladinih mesta lica koja su izgubila poverenje Bele kuće. Na “crnoj listi” su desetine visokih ukrajinskih zvaničnika iz tima Zelenskog. Skrenuta mu je pažnj da bi u suprotnom Vašington objavio “smrtonosni” dosije o korupciji u vezi sa predstavnicima njegovog okruženja”, citira Nariškina pres služba SVR RF.

    Prema obaveštajnim podacima, kompromitujući dokazi kojima raspolažu Amerikanci mogu da unište Vladimira Zelenskog kao predsednika.

    “Pod ovim uslovima, on će nastaviti da pleše uz melodije svojih američkih majstora”, navodi se u saopštenju SVR.

    Rukovodstvo Sjedinjenih Država “samouvereno jača vazalnu zavisnost Kijeva od Vašingtona“.

    “Američki savetnici su već zastupljeni u svim ključnim ukrajinskim vladinim resorima, slično kao što su anglosaksonci Britanske imperije slali “političke agente“ u svoje kolonije da zapravo upravljaju i kontrolišu aktivnosti lokalnih vlasti”, naglasio je on.

  • Tramp: Riješiću rat između Rusije i Ukrajine

    Tramp: Riješiću rat između Rusije i Ukrajine

    Bivši američki predsjednik Donald Tramp rekao je da će riješiti rusko-ukrajinski sukob nakon što ponovo bude izabran za šefa države.

    Tramp je naveo da će to učiniti prije stupanja na dužnost.

    “Riješićemo ovaj užasni rat između Rusije i Ukrajine prije nego što preuzmem dužnost…Dobro poznajem (predsjednika Rusije Vladimira) Putina… Znam (ukrajinskog predsjednika Vladimira) Zelenskog, riješićemo to”, rekao je Tramp na mitingu svojih pristalica u Nju Hempširu.

    On nije precizirao kako namjerava da riješi sukob, prenosi Srna.

    Tramp je više puta govorio da može da okonča rusko-ukrajinski sukob za 24 sata.

    U novembru 2023. Zelenski je predložio da Tramp dođe u Ukrajinu kako bi mu objasnili zašto je to nemoguće, što je bivši američki predsjednik odbio. Zelenski smatra obećanje Trampa opasnim.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je sukob suviše složen da bi se mogao završiti za jedan dan.

  • Bajden: Ako napustimo Ukrajinu, moguća kriza u zemljama Balkana

    Bajden: Ako napustimo Ukrajinu, moguća kriza u zemljama Balkana

    Američki predsjednik DŽozef Bajden rekao je da bi ukidanje finansijske pomoći Ukrajini moglo dovesti do krize u zemljama Balkana.

    Ako odemo, a Rusija izdrži njihov napad i pobijedi Ukrajinu, šta mislite da će se dogoditi u balkanskim zemljama? Šta mislite da će se dogoditi od Poljske do Mađarske? – upitao je Bajden u obraćanju u Bijeloj kući.

    Bajden je potpisao sinoć nacrt zakona o kratkoročnoj potrošnji kojim će savezne institucije vlasti raditi do početka marta.

    Zakon se ne bavi dodatnom pomoći Ukrajini, koja ostaje blokirana dok ključni zakonodavci nastavljaju da pregovaraju o mjerama bezbjednosti granica, koje bi išle u tandemu sa većom podrškom Kijevu.

  • SAD pritišće BiH i Hrvatsku za južnu interkonekciju

    SAD pritišće BiH i Hrvatsku za južnu interkonekciju

    Politički ili ekonomski opravdani projekat? Pritisak Amerike da bude realizovana gasna južna interkonekcija pokazuje da je Zapad odlučan da nameće svoje interese u BiH, ne vodeći računa o procedurama, ali i koliku cijenu bi platili građani. Tako je i američki državni sekretar Entoni Blinken, ni više ni manje, optužio predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića da to opstruiše.

    Poslao je i pismo šefovima diplomatije BiH i Hrvatske da na njega izvrše pritisak. I sve to pod izgovorom zaštite od navodnog ruskog uticaja.

    Јužna gasna interkonekcija, za koju je ranije dogovarano da ide paralelno sa istočnom novom interkonekcijom, projekat je za koji se danas beskrupulozno zalaže Amerika.

    Da li ih interesuju uslovi izgradnje, ekonomska opravdanost ili da pošto-poto ispune svoje političke interese? Odgovor bi mogli tražiti u zahtjevu američkog državnog sekretara Entonija Blinkena koji je, zašto ne počinje realizacija, okrivio predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića.

    I zbog toga se žalio šefovima diplomatije u BiH i Hrvatskoj.

    Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman konstatovao je da je i za njegovu zemlju projekat značajan.

    • Nisam protiv južne gasne interkonekcije, ali prije gradnje treba da budu ispoštovane određene procedure – kaže predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

    Pritisci Amerike, poručuje, neće proći.

    Sve i da krene danas to ne može biti završeno za sedam-osam godina i tu treba puno novca rekao je Čović.

    Međutim, to je Amerikancima u drugom planu. Kao i činjenica, barem po procjeni stručnjaka za energetiku, što bi gradnja istočne nove interkonkecije bila mnogo isplativija od južne.

    Logično, cijena gasa koji ide gasovodom mnogo je jeftinija od transporta tečnog gasa.

    Informacija da se američki državni sekretar obraća ministru spoljnih poslova u Savjetu ministara i od njega direktno traži da obezbijedi da se realizuje projekat južne interkonekcije, i to što prije, jasno pokazuje kako su agilni kada je riječ o njihovom interesu i da je pravi smisao cijelog cirkusa sa Kristijanom Šmitom da bude njihov lični zastupnik i omogući da se preko njega potpuno ovlada resursima BiH, poručuje predsjednik Srpske Milorad Dodik.

    • To rade i Britanci, rade i Amerikanci, i pitanje je šta ćemo ovih dana još čuti u kakve kriminalne aktivnosti su umiješani visoki zvaničnici u BiH, a sve po nalogu Zapada. I sad neko treba da povjeruje da je to sve zato što žele da zaštite BiH od uticaja Rusije, zato će gurnuti svoj plin po cijeni tako povoljnoj da im se zanebesa u Federaciji, baš kao i Evropi. I to je njihova pomoć i politika mira, poštovanja Dejtona i suvereniteta? Ti Amerikanci stvarno misle da smo nepismeni i da niko ne zna da sabere koliko su dva i dva, i zašto rade to što rade, da štite svoje interese – napomenuo je Dodik.

    Da je politika zasjenila ekonomiju već odavno je jasno. Međutim, kada zvaničnik SAD bez mrve diplomatskih manira traži ispunjavanje određenih zahtjeva u interesu njegove zemlje, a na štetu drugih, to bi se možda moglo nazvati i diplomatskim skandalom.

    Ali kada je riječ o Americi čini se sve je dozvoljeno i ništa ne treba da čudi.