Ruski predsjednik Vladimir Putin koristi hranu kao oružje tako što blokira ukrajinski izvoz žita, rekao je danas portparol savjetnika za nacionalnu bezbjednost Bele kuće Džon Kirbi.
On je naveo da američki predsjednik Džozef Bajden razmatra mogućnosti kako da se žitarice blokirane u ukrajinskim lukama prevezu na tržište.
– Predsjednik Putin, bez šale, koristi hranu kao oružje. Nazovimo to pravim riječima, za njega je hrana oružje – rekao je Kirbi, prenosi Rojters.
Uprkos tome što su brojčano nadjačane u smislu artiljerije, ukrajinske trupe “sve više će sticati prednost kako napredno zapadno oružje bude stizalo na ratište”, smatra penzionisani američki general-pukovnik Mark Hertling i dodaje da snage Kremlja i dalje gube osoblje i opremu te pate od niskog morala.
Hertling, inače bivši zapovednik američkih kopnenih snaga u Evropi, kaže: “Ruski moralni i psihološki uslovi su izuzetno loši i ne poboljšavaju se.”
zvori izvještavaju o lošim uslovima i veoma lošem vođstvu – dodaje on pa navodi i da Rusima sledi nokaut na ratištu, prenosi Index.hr.
– To je bokserski meč teške kategorije. U dva mjeseca borbe još nije bilo nokauta na ratištu. Do tog nokauta će doći kako se ruske snage iscrpljuju – rekao je Hertling.
Bivši američki predsjednik Donald Tramp rekao je da ga ništa neće spriječiti da se ponovo kandiduje za predsjedničke izbore 2024. godine.
“Ništa me neće spriječiti. Moramo ponovo da osnažimo našu zemlju, koja je otišla u pakao. Stvari su se brzo pogoršale. Ja volim našu zemlju i učiniću ono što je ispravno za nju”, rekao je Tramp za “Njuzmaks” odgovarajući na pitanje novinara o tome šta ga može spriječiti da se kandiduje.
Prema istraživanjima javnog mnjenja prošle sedmice većina Amerikanac spremna je da glasa za bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, navodi RIA “Novosti”.
Na pitanje za koga bi glasali ako bi izbori bili tog dana 42 odsto iskazalo je podršku aktuelnom predsjedniku Džozefu Bajdenu, a 44 odsto Trampu.
Dva američka plaćena vojnika zarobljena u Ukrajini trebalo bi da odgovaraju za počinjene zločine, izjavio je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.
„Vojnici su bili umiješani u nezakonite radnje na teritoriji Ukrajine, pucali su na naše vojnike, ugrožavali njihove živote. Oni moraju da odgovaraju za svoje zločine. Zločini moraju biti istraženi“, rekao je Peskov.
Portparol Kremlja je u intervjuu američkom televizijskom kanalu MSNBC rekao ;da zločine američkih plaćenika treba da istraže vlasti i Rusije i Donbaskih republika, prenosi TASS.
Kako je istakao Peskov, ovi plaćenici nisu pripadnici Oružanih snaga Ukrajine, na njih se ne primjenjuje Ženevska konvencija.
“Ne bih ulazio u objašnjenja pravne strane zatočeništva. Jedno je jasno, oni su počinili zločine. Zločini će biti istraženi, ali Ženevska konvencija se ne može odnositi na vojnike sreće”, rekao je on.
Ranije je britanski list Dejli telegraf prenio da su dvojica Amerikanaca, Aleksandar Drajuk i Endi Vin, privedeni u Ukrajini nakon što su se u grupi od deset ljudi sukobili sa ruskim snagama kod Harkova.
Indeksi na Vol stritu prošle nedelje su se spustili na najniže nivoe u poslednjih godinu i po dana.
Za američko akcionarsko tržište, ekonomija SAD već je u recesiji.”Nedelja je bla brutalna. Da vam kažem, mi smo u recesiji. Ovo je umerena recesija, nije još zvanično proglašena, ali u prvom polugodištu imaćemo negativni rast BDP-a”, izjavio je za CNBC Džeremi Sigel, profesor na poslovnoj školi Vorton komentarišući događanja na Vol stritu.
Ispod 30.000 bodova
Iako je kretanje terminskih ugovora u petak sugerisalo rast vodećih deoničkih indeksa, to nije odveć promenilo činjenicu da su protekle nedelje cene deonica oštro pale. Zaključno do četvrtka indeks S&P 500 oslabio je šest odsto na nedeljnom nivou, što je njegov najlošiji nedeljni rezultat od marta 2020. godine, piše Poslovni dnevnik.
Svih 11 sektora koji čine taj indeks beleže pad od najmanje 15 odsto u odnosu na rekordne vrednosti. Dau Džons pao je u četvrtak ispod 30.000 bodova što je njegov najniži nivo od januara prošle godine.
To merilo do prošlog četvrtka je beležilo 4,7 odsto nedeljnog pada što znači da je od 12 proteklih nedelja slabljenje zabeležio u njih 11. Još je teža situacija sa tehnološkim Nasdakom koji je do četvrtka zabeležio pad veći od šest odsto.
Novi (stari) razlog za brigu investitori vide u činjenici da centralne banke u svetu zbog visoke inflacije podižu kamatne stope, a zbog toga rastu rizici od recesije. U sredu je američka centralna banka povećala kamatne stope za čak 0,75 postotnih bodova, što je najveće jednokratno povećanje cene novca još od 1994. godine.
Stoga se sada kreću u rasponu od 1,5 do 1,75 odsto, što je njihov najviši nivo od marta 2020. godine i izbijanja korona-krize.
A slede i dalja povećanja kamata, s obzirom da se inflacija kreće na najvišim nivoima u 40 godina, iznad 8,5 odsto, pa bi, prema procenama Fedovih čelnika, krajem godine kamate mogle dosegnuti i 3,4 odsto, najviši nivo od 2008. godine.
Nema mekanog prizemljenja
Čelnici Feda smatraju da će ekonomija, uprkos oštrom povećanju kamata, izbeći recesiju, ali su znatno smanjili procene rasta privrede u ovoj godini – sa prethodnih 2,8 na 1,7 odsto. Ali, nisu svi uvereni da će Fed uspeti da “mekano prizemlji” ekonomiju.
Analitičari Vels fargo banke smatraju da sada postoji 50 odsto šansi da će uskoro doći do recesije. I mnoge druge banke, uključujući Dojče banku i Morgan Stenli, upozoravaju da rastu rizici od recesije.
“O tome sada ulagači razmišljaju – kolika je mogućnost recesije i hoće li zarade kompanija biti u skladu s procenama analitičara ili će pasti”, kaže Tom Hejnlin, strateg u kompaniji “U.S. Bank Wealth Management’s Ascent Private Wealth Group”.
Dan nakon Feda, kamate je povećala i švajcarska centralna banka, prvi put nakon 15 godina, poručivši time kako je manje brine jačanje švajcarske valute, a više visoka inflacija.
Kamate je, već petu nedelju zaredom, u četvrtak povećala i britanska centralna banka. Zbog svega toga, S&P 500 indeks na gubitku je od početka godine oko 23 odsto.
Džozef Bajden nije uspio kao predsjednik i donio je SAD najgora vremena u istoriji, piše britanski “The Telegraph”.
“Predsjedništvo Bajdena se po mnogo čemu nazvati najviše amaterskim u modernoj američkoj istoriji – sramota na svjetskoj sceni, katastrofalno povlačenje trupa iz Avganistana i potpuna noćna mora u unutrašnjim poslovima zemlje. Bijela kuća je u potpunom haosu, na momente nivo gotovo komične nekompetentnosti ima izrazito satiričan prizvuk”, piše list.
Autor članka Nil Gardnier napominje da američki lider izgleda sve izolovanije i zbunjenije za govornicom. Kao primjer list navodi nedavno Bajdenovo pojavljivanje na ratnom brodu “USS Ajova” u luci Los Anđeles.
“Arogantni Bajden zvučao je nesuvislo i izgledalo je kao da je potpuno van kontakta sa američkim porodicama. Teško je povjerovati da se lider slobodnog svijeta obraća naciji na takav način u vrijeme ekonomskih poteškoća”, navodi list.
Prema ocjeni lista, SAD su u “slobodnom padu”, privreda ide u recesiju, a nagli pad na berzi briše trilione dolara sa američkih penzionih računa.
“Možda je najtužniji prizor danas zapanjujući pad naše supersile. Osjećaj malaksalosti u SAD je opipljiv. Javnost ima malo povjerenja u vođstvo Džozefa Bajdena, koji sve više postaje negirajući predsjednik, ljutito se obrušavajući na svoje kritičare i odbijajući da preuzme bilo kakvu odgovornost za sve opasniju situaciju u zemlji”, piše list.
Bajdenov ukupni rejting dostiže jedva 40 odsto, što ga čini jednim od najlošije popularnih predsjednika u modernoj američkoj istoriji.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da „Vašington neće moći da liši Moskvu glasa u međunarodnim poslovima i natjera je da poštuje pravila koja su izmislile Sjedinjene Američke Države“.
-Oni žele da ostvare ono što su odavno najavili – da Rusija mora da zna svoje mjesto, da nema pravo na sopstveni glas u međunarodnim poslovima, da mora da se pridržava pravila koja su izmislile SAD. Mislim da oni veoma dobro shvataju da im to neće uspjeti – rekao je Lavrov za televiziju “Rusija 1”.
Ranije je ambasador Rusije u SAD Anatolij Antonov izjavio da je “pumpanje Kijeva američkim oružjem put ka direktnoj vojnoj konfrontaciji između najvećih nuklearnih sila” i imaće nepredviđene posljedice, prenosi “Sputnjik”.
Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je 24. februara da je Rusija pokrenula specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini radi demilitarizacije, denacifikacije i privođenja pravdi odgovornih za zločine nad civilima u Donbasu.
Pauziran je plan administracije američkog predsednika Džozefa Bajdena da Ukrajini proda četiri velika drona koji mogu da nose projektile.
Plan je pauziran zbog bojazni da bi sofisticirana oprema mogla da padne u neprijateljske ruke, izjavili su danas izvori upoznati sa situacijom.
Isti izvori navode da su tehničke primedbe iznete tokom dubljeg uvida u politiku Pentagona za bezbednost odbrambene tehnologije kojom treba da bude sprečen pad osetljive tehnike u neprijateljske ruke.
Protivljenje prodaji dronova izraženo je usled zabrinutosti da bi radarska i izviđačka oprema mogla da stvori bezbednosni rizik za SAD ukoliko bi letelice dospjele u ruke ruskih oružanih snaga.
Izvori navode da je ova mogućnost predviđena tokom prvobitne revizije, ali je izneta i na sastancima u Pentagonu tokom protekle sedmice.
Jedan od izvora istakao je da će odluku o tome da li će biti nastavljeno sa dogovorenom isporukom doneti administracija iznad ovlašćenja Pentagona ali da nije sigurno kada će se to desiti.
Drugi izvor smatra da bi jedno od rešenja za eventualnu prodaju moglo biti da se zameni postojeći radarski i senzorski paket sa nečim manje sofisticiranim.
Prema dostupnim dokumentima o vojnom budžetu, dron “Sivi orao” košta oko deset miliona dolara.
Predsjednik SAD Džo Bajden pao je danas sa bicikla, dok se sa suprugom vozio nedaleko od njihove kuće u Delaveru.
Njegovi telohranitelji su odmah skočili i pomogli predsjedniku da ustane.
“Dobro sam, dobro sam”, rekao je Bajden.
Bajden je rekao da mu se patika zaglavila na pedali kada je htio da stane da popriča sa građanima koji su željeli da ga pozdrave, prenosi Telegraf.
Ruski ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama Anatolij Antonov (Anatoly) je napisao u članku za Newsweek da je slanje oružja Ukrajini put u sukob između Rusije i SAD.
Kazao je “kako je kratkovidnost Amerikanaca očita i u sadašnjim okolnostima”.
Njegov tekst objavilo je diplomatsko predstavništvo Rusije. On je dodao da američki planovi za sankcije Rusiji ne funkcioniranju, te da “nepromišljeno uvođenje ograničenja samo pogoršava stanje ua američkoj ekonomiji”.