VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Lavrov: SAD nastoje da oslabe ne samo Rusiju, već i EU

    Lavrov: SAD nastoje da oslabe ne samo Rusiju, već i EU

    Samit NATO u Madridu još jednom je pokazao da članice NATO-a očekuju bezuslovnu poslušnost i potčinjavanje svojoj volji od svih država, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na zajedničkoj konferenciji za novinare sa bjeloruskim kolegom Vladimirom Makejem.

    • Vjerujem da je svima očigledno šta očekuju. Oni ne bježe od toga da pričaju o tome, a to su još jednom rekli na samitu NATO-a u Madridu. Od svih država očekuju bezuslovnu poslušnost i potčinjavanje njihovoj volji, što odražava njihove egoistične interese, prije svega interese SAD – rekao je Lavrov.

    Prema Lavrovu, Vašington nastoji ne samo da oslabi Rusiju, već i da oslabi EU kao konkurenta SAD.

    On je istakao da savremena Evropa, koju predstavlja EU, gubi svoju nezavisnost ili one znake nezavisnosti koje je nekada imala i potpuno se pokorava stavovima koje nameću SAD.

    • To uključuje i oblast ekonomskih sankcija, odbijanje ruskog uvoza i uništavanje logističkih i finansijskih lanaca za čije su uspostavljanje bile potrebne decenije – dodao je Lavrov.

    Prema njegovim riječima, ako se uporede sankcije koje su evropske države uvele Rusiji i Bjelorusiji i one koje su uvele SAD, vidi se da suštinski Vašington za sebe pokušava da ublaži situaciju i to u područjima koja bi mogla nanijeti štetu njihovoj ekonomiji.

    • Ipak, i oni imaju negativan efekat od svog djelovanja, ali Evropa trpi mnogo više – naglasio je Lavrov.
  • “Mogli bi da napadnu”

    “Mogli bi da napadnu”

    Zamjenica predsednika ruske Državne Dume Irina Jarovaja, izjavila je danas da su američke biolaboratorije, stvorene van nacionalne teritorije, zapravo postale vojni objekti NATO.

    Kopredsedavajuća parlamentarne komisije koja istražuje američke biološke laboratorije u Ukrajini, upozorila je da bi te laboratorije mogle da se koriste za nepredvidive biološke napade, prenosi agencija TAS S.

    “U svetlu poslednjih jučerašnjih izjava generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga, kao i zvaničnika NATO koji Rusiju navode među svojim neprijateljima, možemo sa sigurnošću reći da su se njihove izjave o stvaranju dodatne vojne infrastrukture NATO, počev od 2014. godine, odnosile na objekte koji su se pojavili u Ukrajini. Američke vojne biološke laboratorije su zapravo vojni objekti NATO”, naglasila je Jarovaja.

    Upozorila je da oni predstavljaju posebnu opasnost za Rusiju i njene saveznike, jer “funkcionišu pod velom stroge tajnosti i, nesumnjivo, u svakom trenutku mogu biti iskorišćeni kao poligon za nepredvidive i nepredviđene biološke napade”.

  • Američki obavještajci misle da postoje tri scenarija za kraj rata

    Američki obavještajci misle da postoje tri scenarija za kraj rata

    Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje želi zauzeti veći dio Ukrajine, ali njegove su snage toliko iscrpljene borbama da u bliskoj budućnosti vjerojatno mogu samo postupno napredovati, rekla je u srijedu čelnica američkih obavještajnih službi.

    Ravnateljica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines, izlažući trenutnu procjenu američkih obavještajnih službi o ratu koji traje više od četiri mjeseca, rekla je da je konsenzus američkih obavještajnih agencija da će se on nastaviti još “dugo vrijeme”. “Ukratko, slika je i dalje prilično mračna, a stav Rusije prema Zapadu postaje sve tvrđi”, rekla je Haines na konferenciji ministarstva trgovine.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ovog je tjedna rekao američkom predsjedniku Joeu Bidenu i drugim čelnicima skupine G7 da želi da se rat završi do kraja godine.

    No komentari Avril Haines sugeriraju da milijarde dolara modernog oružja koje Sjedinjene Države i druge zemlje isporučuju ukrajinskim snagama možda neće omogućiti da one u skorije vrijeme preokrenu stanje.

    Rekla je da Putin i dalje namjerava zauzeti veći dio Ukrajine iako su ukrajinske snage u veljači odbile pokušaj Rusije da zauzme glavni grad Kijev, prisiljavajući Moskvu da reducira svoj cilj na zauzimanje cijele istočne regije Donbas. “Mislimo da zapravo ima iste političke ciljeve kao i ranije, što znači da želi zauzeti veći dio Ukrajine”, rekla je Haines.

    Ruske su snage, međutim, toliko oslabljene u više od četiri mjeseca borbe da je malo vjerojatno da će u skorije vrijeme postići Putinov cilj, rekla je Haines u svojoj prvoj javnoj ocjeni rata od svibnja. “Uočavamo nepovezanost između Putinovih kratkoročnih vojnih ciljeva na ovom području i sposobnosti njegove vojske, svojevrsnu neusklađenost između njegovih ambicija i onoga što vojska može postići”, rekla je.

    Haines je rekla da američke obavještajne agencije vide tri moguća scenarija, a najvjerojatniji je žestoki sukob u kojem ruske snage “ostvaruju postupne dobitke, bez proboja”.

    Drugi scenariji su veliki ruski proboj ili uspješna ukrajinska stabilizacija bojišnice uz postizanje manjih napredovanja, možda u blizini grada Hersona pod kontrolom Rusije i drugim područjima južne Ukrajine.

    Rusiji će trebati godine da obnovi svoje snage, ocijenila je. “Tokom ovog razdoblja očekujemo da će se više oslanjati na asimetrična sredstva koja imaju, kao što su kiber-napadi, kontrolu energenata, čak i nuklearna oružja kako bi pokušali upravljati stanjem i projicirati moć i utjecaj na globalnoj razini”, rekla je Haines.

    “U međuvremenu, malo je vjerojatno da će ruske trupe moći voditi više operacija istovremeno”, nastavila je. Putinov prioritet je sada, osvajanje u regiji Donbasa i slom ukrajinskih snaga, što će, procjenjuje Moskva, “prouzročiti slabljenje otpora iznutra”, rekla je Haines.

  • “SAD mjenjaju stav sile”

    “SAD mjenjaju stav sile”

    Američki predsednik DŽozef Bajden izjavio je danas tokom samita NATO u Madridu da Sjedinjene Američke Države menjaju svoj stav sile u Evropi na osnovu pretnji koje dolaze iz Rusije.

    Potvrdio je da će SAD povećati broj razarača u Španiji sa četiri na šest, prenosi agencija Rojters. Naveo je da će Vašington poslati dve dodatne eskadrile F-35 u Veliku Britaniju i uspostaviti štab 5. armije u Poljskoj.

  • Rat napravio haos u Rusiji – raspad?

    Rat napravio haos u Rusiji – raspad?

    U poslednjim danima Sovjetskog Saveza, bivši američki ministar odbrane Dik Čejni video je priliku da zapadni saveznici odu korak dalje.

    Želeo je da vidi kako se Rusija raspada.

    “Dik je želeo da vidi raspad ne samo Sovjetskog Saveza, već i same Rusije, tako da ona nikada više ne bude pretnja ostatku sveta”, zapisao je direktor CIA Robert Gejts u svojim memoarima.

    “Demontaža” je takođe bila omiljena tema Vladimira Putina, koji se tokom svoje vladavine predstavljao kao zaštitnik ruske teritorije i koristio to da opravda svoj rat protiv Ukrajine kao suštinsku meru protiv egzistencijalne pretnje.

    Uoči invazije, šef ruskog Saveta bezbednosti Nikolaj Patrušev odbio je krizne razgovore sa SAD, tvrdeći: “Oni kriju svoj konkretan cilj, a to je raspad Ruske Federacije”.

    U četvrtom mesecu sve krvavijeg sukoba bez očiglednih izgleda za rešenje, ideja o podeli Rusije ponovo je oživela. “Jastrebovi” u evropskim istraživačkim centrima tvrde da je to i održivo i poželjno, a američki zvaničnici su izrazili podršku toj ideji. Ruski disidentski list “Moskou Tajms” nedavno je objavio kolumnu u kojoj predviđa da će rat “dovesti do kraja same zemlje”.
    Postoje i naznake pokreta za nezavisnost u ruskim republikama. Federacija se sastoji od 85 pokrajina od kojih su 22 republike, od kojih svaka predstavlja različitu etničku pripadnost. One su dobile autonomiju nakon pada SSSR-a. Međutim, manjine u republikama protestuju što im država pljačka resurse, a njihove potrebe zanemaruje.

    Rat je pojačao tu ogorčenost. Siromašnije provincije su pretrpele ekonomske posledice sankcija i podnele su najveći teret ruskih žrtava u Ukrajini. Najveći broj umrlih zabeležen je u republikama Dagestan i Burjatija.

    “Кremlj crpi sve resurse iz regiona, posebno Burjatije, i kao rezultat toga lokalno stanovništvo je u siromaštvu. Danas Кremlj koristi osiromašene Burjate kao topovsko meso”, kazala je Aleksandra Garmažapova, šefica novoformirane Fondacije Slobodne Burjatije.


    Fondacija vodi kampanju protiv rata. Samo članovi koji su napustili zemlju – uključujući Garmažapovu – mogu to da učine otvoreno. Ali ona tvrdi da grupa ima snažnu podršku iz Burjatije – u istočnoj Rusiji blizu granice sa Mongolijom – koja raste kako se rat odugovlači.

    “Mi smo glasovi onih koji ne mogu da govore”, rekla je ona.

    Fondacija takođe zahteva značajnu autonomiju za republiku, uključujući moć da odbije slanje vojnika u rat, da kontroliše sopstveni budžet i resurse i da povrati primat burjatskog jezika i kulture. O tome da li grupa podržava punu nezavisnost, Garmažapova kaže da “budućnost Burjatije treba da odredi narod Burjatije na slobodnim izborima”.

    Druge grupe su manje oprezne. Кongres naroda Oirat-Кalimk formiran je 2015. godine kao odgovor na navodno ugnjetavanje i eksploataciju sa ciljem da se obezbedi nezavisnost republike Кalmikije u jugozapadnoj Rusiji u blizini Кaspijskog mora.

    Aktivisti su nastavili da vode kampanju i organizovali proteste hiljada ljudi protiv imenovanja Putinovog saveznika za gradonačelnika glavnog grada Elistea 2019. Кongres sada tvrdi da je on legitimno predstavničko telo 180.000 etničkih Кalmika u republici i planira da traži međunarodno priznanje u UN.

    U maju se Kongres udružio sa predstavnicima pet drugih republika radi osnivanja Lige slobodnih nacija. Njihova zajednička platforma uključuje suprotstavljanje ratu i režimu, kao i suverenitet republika. LFN traži “raspad Ruske Federacije i stvaranje novih država na njenim ruševinama”, kaže Sires Bolaen, glavni starešina naroda Erzia u Mordoviji.

    Grupe članova se organizuju po republikama i planiraju izgradnju države, kaže Bolaen. On naglašava da mnoge republike imaju ekonomsku osnovu da napreduju kao nezavisne države, poput Jakutije bogate dijamantima na krajnjem severoistoku.

    Zajedno sa drugim separatističkim liderima, Bolaen vidi rat kao priliku. Oslabljen i rastrojen režim mogao bi da se muči da uguši ustanke u najvećoj zemlji na svetu. On veruje da je pobeda Ukrajine jedan od dva suštinska uslova za uspeh pokreta za nezavisnost. Drugi je međunarodna podrška, uključujući priznanje republika i sankcionisanje Rusije zbog “kršenja nacionalnih prava autohtonih naroda”.

    Ali separatisti bi mogli ostati razočarani, sugeriše dr Aleksandar Motil, specijalista za Rusiju i Ukrajinu na Univerzitetu Rutgers i autor nekoliko knjiga o regionu.

    “Stav većine vlada je da je raspad nešto što treba izbegavati”, rekao je Motil.

    On se poziva na govor Džordža Buša starijeg iz 1991. godine, kada je tadašnji američki predsednik pozvao Ukrajinu da ne teži nezavisnosti, kao i odbijanje Zapada da podrži Čečeniju u njenim ratovima za nezavisnost.

    Politički lideri imaju tendenciju da “favorizuju đavola kojeg poznaju radije nego da uspostavljaju odnose sa nepredvidivim novim državama”, kazao je.

    Postoji i pretnja od sektaških ratova i, što je najvažnije, pitanje šta će se desiti sa ogromnim nuklearnim arsenalom Rusije.

    Ali on veruje da je raskid “sve verovatniji”.

    Režim oslabljen ratom i snažno koncentrisan oko svog lidera biće ranjiv kada Putin odstupi ili umre, sugeriše Motil, što bi verovatno pokrenulo haotičnu borbu za sukcesiju.

    “S obzirom na nestabilnost u Кremlju i kontinuirano slabljenje ekonomije, vrlo je lako zamisliti situaciju u kojoj jedan region proglasi autonomiju, a zatim pokrene neku vrstu domino efekta”, rekao je Motil.

  • Bijela kuća gubi nadu da će Kijev vratiti teritorije

    Bijela kuća gubi nadu da će Kijev vratiti teritorije

    Bijela kuća gubi vjeru da će Ukrajina ikada vratiti teritorije koje sada kontrolišu ruske snage, javio je Si-En-En, pozivajući se na američke zvaničnike.

    Si-En-En je objavio da su savjetnici predsjednika SAD DŽozefa Bajdena počeli da razgovaraju o tome kako i da li predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski treba da “promijeni svoju definiciju pobjede” i prihvati mogućnost da se njegova zemlja smanjila.

    Zvaničnici su naglasili da ovakva pesimistička procjena ne znači da će SAD vršiti pritisak na Ukrajinu da napravi formalne teritorijalne ustupke, prenosi TASS.

    Međutim, Si-En-En napominje da nisu svi u američkoj administraciji toliko zabrinuti. Savjetnik za državnu bezbjednost DŽejk Saliven i dalje je u kontaktu sa ukrajinskim kolegama i prošle sedmice je “proveo sate na telefonu” razgovarajući sa komandantom Oružanih snaga Ukrajine Valerijem Zalužnim, tvrde zvaničnici upoznati sa tim pozivom.

    “Da li Ukrajina može da vrati ove teritorije u većem dijelu, ako ne potpuno, zavisi od toga koliko podrške im damo”, rekao je za Si-En-En jedan od pomoćnika u Kongresu SAD.

    On je dodao da je Ukrajina zatražila od SAD najmanje 48 višecijevnih sistema za ispaljivanje raketa, ali da je Pentagon do sada obećao samo osam.

  • Teksas: U prikolici kamiona pronađeno 46 mrtvih migranata

    Najmanje 46 tijela migranata je pronađeno u ponedjeljak u kamionu u San Antoniju, u Teksasu, a pretpostavlja se da je toplotni udar uzrok njihove smrti.

    Vlasti su nešto prije 18 sati u ponedjeljak upozorene na to da je pronađena prikolica u kojoj ima mrtvih nakon što je radnik u obližnjoj zgradi čuo iz nje vapaj za pomoć. Kada je prišao djelimično otvorenim vratima prikolice, vidio je unutra više mrtvih ljudi.

    Šesnaest osoba, 12 odraslih i četvero djece, prebačeno je u obližnje medicinske ustanove na dalju njegu, međutim nažalost je 46 njih preminulo.

    Pretpostavlja se da su visoke temperature uzrok smrti migranata. Oni koji su pronađeni živi bili su vrući na dodir i patili su od toplotnog udara i iscrpljenosti, no bili su pri svijesti kada su prevezeni na njegu. U prikolici traktora hladnjače nije bilo traga vode i nije bilo vidljive ispravne klima jedinice.

    Visoke temperature u oblasti San Antonija su se tokom nedjelje i ponedjeljka kretale oko 33 do čak 37 stepeni celzijusa.

    Gradonačelnik Ron Nirenberg nazvao je ovo “strašnom ljudskom tragedijom”.

  • Bajden podigao carine za rusku robu na 35 odsto

    Bajden podigao carine za rusku robu na 35 odsto

    Predsednik Bajden podigao je danas carinske stope za rusku robu na 35 odsto u okviru suspenzije statusa trgovinski najpovlašćenije nacije koji je imala Rusija.

    Povećanje carinskih stopa na 35 odsto odnosi se na uvoz “određenih drugih proizvoda iz Ruske Federacije, čiji uvoz do sada nije zabranjen”, navodi se u saopštenju Bele kuće, a prenosi Rojters.

    Bajdenova administracija je zbog rata u Ukrajini ranije zabranila uvoz ruske nafte i energenata, ribe, morskih plodova, alkoholnih pića i neindustrijskih dijamanata.

    Aneks sa spiskom proizvoda koji podležu višoj carinskoj stopi za sada nije objavljen.

  • SAD Ukrajini šalje najmoćniji raketni sistem, isti se koristi za zaštitu Bijele kuće

    SAD Ukrajini šalje najmoćniji raketni sistem, isti se koristi za zaštitu Bijele kuće

    Američki predsjednik Joe Biden objaviće danas da SAD šalju raketni sistem srednjeg i dugog dometa NASAMS za Ukrajince kako bi se obranili od kontinuiranog ruskog bombardiovnja.

    Kako piše CNN, NASAMS je isti sistem koji SAD koristi za zaštitu osjetljivog zračnog prostora oko Bijele kuće i američkog Capitola u Washingtonu i može pogoditi mete na udaljenosti većoj od 160 kilometara.

    Dodatna pomoć uključuje više municije za ukrajinsku artiljeriju, kao i napredne radare, kako bi podržali njezine napore protiv ruskog napada na Donbas, rekao je CNN-ov izvor.

    Biden, koji je trenutno na sastanku zemalja G7 u Njemačkoj, nedavno je najavio da će SAD za Ukrajinu osigurati “napredniji raketni sistem i municiju”, dok se rat s Rusijom zaoštrava.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas bi se videopozivom trebao obratiti Bidenu i ostalim čelnicima zemalja G7, čiji je sastanak u Njemačkoj primarno fokusiran na rat u Ukrajini.

  • Bajden potpisao Zakon o kontroli naoružanja

    Bajden potpisao Zakon o kontroli naoružanja

    Američki predsjednik Džozef Bajden potpisao je danas Zakon o kontroli naoružanja, koji je prvi zakonski akt ove vrste u protekle tri decenije.

    “Ovo je monumentalan dan”, izjavio je Bajden nakon potpisivanja akta u Bijeloj kući.

    Ovim zakonom će biti onemogućeno da oružje dolazi u ruke osoba koje se smatraju opasnim za sebe ili druge i biće blokirana prodaja naoružanja osuđenima za zlostavljanje partnera.

    Međutim, Zakon ne zabranjuje prodaju automatskih pušaka.