Oznaka: SAD

  • Amerika šalje 400 miliona dolara dodatne pomoći Ukrajini, stižu novi HIMARS

    Amerika šalje 400 miliona dolara dodatne pomoći Ukrajini, stižu novi HIMARS

    Ministarstvo odbrane SAD-a saopćilo je kako je odobrilo slanje dodatne vojne pomoći Ukrajini u iznosu od 400 miliona dolara koja će uključivati raketne sisteme, ali i drugu opremu.

    Kako su naveli iz Pentagona, Bidenova administracija odobrila je novu vojnu pomoć kako bi zadovoljila kritične potrebe ukrajinske vojske u borbi. Ujedno, ovo će biti 15 paket pomoći koju Sjedinjene Američke Države šalju Ukrajini još od augusta 2021. godine.

    Prema navodima iz Ministarstva odbrane SAD-a, novi paket pomoći uključivat će:

    Četiri raketna sistema HIMARS i dodatnu municiju za ovaj sistem

    Tri taktička vozila

    Artiljerijsku municiju 155 mm

    Protivbaterijske sisteme

    Rezervne dijelove i drugu opremu

    Također, iz Washingtona su naveli kako su Sjedinjene Američke Države u posljednje tri sedmice izdvojile 2,2 milijarde dolara vojne pomoći Ukrajini.

    “Sveukupno, Sjedinjene Američke Države od početka Bidenovog mandata poslale su oko 8 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini. Od 2014. godine, SAD su poslale više od 9,2 milijarde dolara pomoći Ukrajini. Sjedinjene Američke Države nastavit će raditi sa svojim saveznicima i partnerima kako bi pružili Ukrajini kapacitete koji će ispuniti njene zahtjeve na bojnom polju”, saopćeno je iz Pentagona.

  • Borel i Blinken: Cilj evrointegracija Zapadnog Balkana

    Borel i Blinken: Cilj evrointegracija Zapadnog Balkana

    Šef diplomatije EU Žosep Borel i državni sekretar SAD Entoni Blinken naglasili su danas svoju posvećenost saradnji sa Zapadnim Balkanom i zajedničkom radu na evropskoj budućnosti regiona.

    “EU i SAD su posvećene bližoj saradnji na Zapadnom Balkanu. Osiguranje stabilnosti i napretka i pretvaranje njihove evropske i evroatlantske budućnosti u stvarnost ostaje naš zajednički cilj”, navode Borel i Blinken u zajedničkom saopštenju.

    Borel i Blinken u pisanom saopštenju ocjenjuju da je “u kritičnom trenutku evropske istorije”, u svjetlu “neopravdane agresije Rusije na Ukrajinu”, napredovanje Albanije i Sjeverne Makedonije prema EU “ključno za jačanje kohezije i otpornosti cijelog evropskog kontinenta”.

    “Vođene zajedničkim vrijednostima i standardima i mjerilima EU, obe zemlje su spremne da naprave sljedeći korak ka članstvu u EU. Pozdravljamo kompromisni prijedlog koji uzima u obzir interese i brige i Sjeverne Makedonije i Bugarske na osnovu međusobnog poštovanja, povjerenja i razumijevanja. Suverena odluka Sobranja Sjeverne Makedonije biće važna za napredovanje”, navodi se u saopštenju.

    Visoki predstavnik EU i američki državni sekretar podsjećaju da su evropske integracije izgrađene na “duhu kompromisa” i pozivaju na nastavak takvog pristupa među svima koji su uključeni u taj proces.

  • Bajden potpisao uredbu kojom se štiti pravo na abortus

    Bajden potpisao uredbu kojom se štiti pravo na abortus

    Predsjednik SAD Džozef Bajden potpisao je danas uredbu kojom se štiti pravo na abortus, poslije odluke Vrhovnog suda kojom je ukinuta univerzalna zaštita prava na abortus i odluka o tom pitanju prenesena na pojedinačne države.

    U više od 10 država od tada su uvedena striktna ograničenja ili potpune zabrane obavljanja abortusa, a u još 10 i više će se, narednih nedjelja i mjeseci, uvoditi dodatne restrikcije, prenio je AP.

    “Vrhovni sud je jasno pokazao da neće štititi prava žena. Јa hoću”, poručio je Bajden.

    On je ukazao na ograničenja svog položaja i istakao da bi bila potrebna odluka Kongresa da se pravo na abortus ponovo uspostavi u državama gdje su uvedene zabrane.

    On je pozvao žene da glasaju u novembru, navodeći da je najbrži način da se zaustavi i preokrene ukidanje prava na abortus da se izabere značajna demokratska većina u Kongresu kako bi se usvojili zakoni koji garantuju ta prava.

    “To je najbrži put koji nam je na raspolaganju”, rekao je Bajden novinarima u Bijeloj kući.

    “Nadam se i snažno vjerujem da će žene izaći na izbore u rekordnom broju da povrate prava koja im je sud oduzeo”, istakao je on, prenio je Glas Amerike.

    Bajden je, takođe, upozorio da će republikanci, ukoliko preuzmu kontrolu nad Kongresom u novembru usvojiti zabranu abortusa na nacionalnom nivou, ali je rekao da će uložiti veto na bilo kakvu takvu odluku.

    Predsjednička uredba bi trebalo da ublaži neke kazne sa kojima bi se mogle suočiti žene koje žele da abortiraju, kada presuda Vrhovnog suda stupi na snagu, ali generalno ne može da očuva pravo na abortus u cijeloj zemlji.

    Uredba daje ovlašćenja sekretarijatima za zdravstvo i pravosuđe da se jače bore protiv zabrane pilule za abortus i protiv zabrane ženama da putuju u drugu državu, ako je u njihovoj abortus zabranjen.

    Propisuje se i na koji način se tretiraju medicinski podaci, odnosno štite podaci o ženama koje žele da abortiraju.

  • “Blumberg”: Kako je Putin nadigrao zapad

    “Blumberg”: Kako je Putin nadigrao zapad

    Manevrom ruskog predsjednika Vladimira Putina izbjegnuta je teška recesija u privredi, jer visoka cijena nafte nadoknađuje efekat sankcija, piše “Blumberg”.

    “Moskva je uspjela da izbjegne veliku recesiju zahvaljujući mjerama preduzetim za stabilizaciju rublje i značajnim prihodima od izvoza”, navodi se u tekstu.

    U članku se napominje da se po svemu sudeći nisu ostvarile prijetnje Zapada kako će te mjere pričiniti veliku štetu Rusiji.

    Umjesto toga, Rusija se suočava sa mnogo blažom recesijom nego što su mnogi analitičari u početku očekivali. Tome je, prema njihovom mišljenju, doprinio rast proizvodnje nafte, koji je oslabio uticaj američkih i evropskih sankcija.

    U tekstu se navodi da je Moskva pokazala nevjerovatnu sposobnost da izdrži sankcioni nalet Zapada, kojem sa druge strana, prijete ekonomski i politički problemi.

    Poslije početka ruske vojne specijalne u Ukrajini s ciljem demilitarizacije i denacifikacije Ukrajine, Zapad je pojačao sankcioni pritisak na Moskvu. Mnoge zemlje su najavile zamrzavanje ruske imovine, sve su glasniji pozivi da se potpuno blokira uvoz ruskih energenata.

    Ove mjere su se ispostavile kao problem za sam Zapad – povećale su inflaciju i cijenu hrane i goriva.

    Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin istakao je da su sankcije zadale ozbiljan udarac cjelokupnoj globalnoj ekonomiji. Prema njegovim riječima, aktuelna dešavanja povlače crtu pod globalnom dominacijom Zapada i u politici i u ekonomiji, prenosi RIA “Novosti”.

  • NASA optužila Kinu da želi preuzeti Mjesec kao dio vojnog programa

    NASA optužila Kinu da želi preuzeti Mjesec kao dio vojnog programa

    Kina je u ponedjeljak odbacila kao neodgovornu optužbu direktora NASA-e da bi Kina mogla “preuzeti” Mjesec kao dio vojnog programa, rekavši da je uvijek pozivala na izgradnju zajednice nacija u svemiru.

    Kina je pojačala tempo svog svemirskog programa u protekloj deceniji, s fokusom na istraživanje Mjeseca. Prvo je sletjela na Mjesec bez posade 2013. i očekuje da će lansirati rakete dovoljno moćne da pošalju astronaute na Mjesec krajem ove decenije.

    “Moramo biti veoma zabrinuti što Kina slijeće na Mjesec i govori: ‘Sada je naše, a vi se sklonite'”, rekao je administrator NASA-e Bill Nelson za njemački list Bild u intervjuu objavljenom u subotu.

    Šef američke svemirske agencije rekao je da je kineski svemirski program vojni program i da je Kina ukrala ideje i tehnologiju od drugih.

    “Ovo nije prvi put da je šef američke Nacionalne uprave za aeronautiku i svemir ignorisao činjenice i neodgovorno govorio o Kini”, rekao je Zhao Lijian, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova.

    “Američka strana je konstantno konstruisala klevetničku kampanju protiv normalnih i razumnih napora Kine u svemiru, a Kina se odlučno protivi takvim neodgovornim primjedbama.”

    Kina je uvijek promovisala izgradnju zajedničke budućnosti za čovječanstvo u svemiru i protivila se njenoj naoružavanju i svakoj trci u naoružanju u svemiru, rekao je on.

    NASA, u okviru svog programa Artemis, planira poslati misiju s posadom u orbitu Mjeseca 2024. godine i sletjeti s posadom u blizini južnog pola Mjeseca do 2025. godine.

    Kina planira misije bez posade do južnog pola Mjeseca ove decenije.

  • Uhapšen napadač koji je ubio šest osoba na proslavi Dana nezavisnosti u SAD-u

    Uhapšen napadač koji je ubio šest osoba na proslavi Dana nezavisnosti u SAD-u

    Američka policija uhapsila je osumnjičenog za pucnjavu na proslavi Dana nezavisnosti u čikaškom predgrađu Highland Park, prilikom čega je najmanje šest osoba ubijeno.

    Nakon kratke potjere priveden je Robert E Crimo III, star 22 godine. Prvo se govorilo kako je osoba od interesa u istrazi pucnjave, a zatim je istaknuto i kako vjeruju da je riječ o počiniocu.

    Napadač je inače otvorio vatru na paradi oko 10:15 po lokalnom vremenu, samo nekoliko minuta nakon što je počela proslava Dana nezavisnosti SAD-a. On je iz puške pucao sa krova na okupljene na paradi.

    Tom prilikom je ubio šest osoba, a povrijedio više desetina ljudi.


    Ne postoje nikakve naznake o motivu pucnjave, a kompanije poput Facebooka i YouTubea su uklonile sve naloge napadača s obzirom na to da je putem njih objavljivao i promovisao svoju rep muziku.

    Ovaj fizički prepoznatljivi mršavi bradati muškarac sa tetovažama na tijelu, ranije je snimao vlastitu muziku pod umjetničkim imenom “Awake the Rapper”.

    Prvu pjesmu je objavio 2016. godine, međutim privremeno je prestao zbog toga što su se navodno pojavili brojni profili sa takvim imenom. Zatim je 2020. objavio pjesmu naziva “In my Honda” što mnogi povezuju s tim da je uhapšen dok je vozio srebrnu Hondu.

    On je također objavljivao videosnimke uz svoje pjesme na kojima je nasilje u fokusu. Na jednom od animiranih snimaka nacrtan je muškarac sa puškom u ruci i pancirkom, a ilustracija aludira i na ubistvo druge osobe.

    Uznemirujuće ilustracije koje je objavljivao Crimo, na Twitteru je objavila novinarka USA Todaya Monique O. Madam, a snimci su obrisani nakon što je reper uhapšen, odnosno postojali su na Twitteru sve donedavno uprkos nasilnom sadržaju.

    Masovne pucnjave su ogroman problem u SAD-u, a od početka ove godine se vjeruje da je svake sedmice bila po jedna. Posljednja u nizu je ova u Ilinoisu.

    Guverner Ilinoisa Jay Robert Pritzker upozorio je da masovna pucnjava postaju “američka tradicija”.

    “Biće ljudi koji će reći da danas nije taj dan, da sada nije vrijeme da se priča o oružju. Kažem vam da nema boljeg dana i boljeg vremena od sada i ovdje “, rekao je demokratski guverner.

    Predsjednik Biden obećao je da će se nastaviti boriti protiv “epidemije nasilja oružjem” u zemlji. Prošle sedmice, predsjednik je potpisao prvi značajan savezni zakon o sigurnosti oružja u gotovo 30 godina.

  • Masovna pucnjava na paradi u SAD, strahuje se da ima više mrtvih

    Masovna pucnjava na paradi u SAD, strahuje se da ima više mrtvih

    Strahuje se da je više ljudi poginulo u pucnjavi na paradi povodom 4. jula u Hajlend Parku u Ilinoisu.

    Svjedoci kažu da je masa bježala od pucnjave, a drugi su vidjeli najmanje pet okrvavljenih ljudi kako leže na zemlji, navodi Chicago Sun Times.

    Broj žrtava i dalje nije poznat, a lokalna TV stanica pozivajući se na neimenovane policijske izvore, objavila je da su najmanje dvije osobe ubijene, a više ljudi je ranjeno u pucnjavi tokom parade povodom američkog praznika 4. jula, u predgrađu Čikaga, prenio je Rojters.

    Osumnjičeni je u biekstvu, javila je WGNTV.

    Kako javlja Ej-Bi-Si, očevici su rekli da napadač možda puca sa vrha neke od visokih zgrada.

    Čikago San tajms prenio je da parada počela oko 10 sati po lokalnom vremenu, ali da je zaustavljena poslije 10 minuta kada su se čuli pucnji.

    Nekoliko očevidaca reklo je da su čuli pucnjavu iz vatrenog oružja.

    Više stotina učesnika parade, od kojih su neki bili krvavi, bježali su s mjesta događaja ostavljajući za sobom stolice, kolica za bebe i ćebad, prenio je AP.

    Policija je pozvala građane da se raziđu, a zvaničnici Hajlend parka zamolili su stanovnike da izbjegavaju centar grada.

    Šerifova kancelarija okruga Lejk, gde se nalazi Hajlend park, potvrdila je da je došlo do pucnjave i pozvala ljude da se klone tog područja.

    Šerifova kancelarija, međutim, nije potvrdila broj žrtava.

  • Amerika umješana

    Amerika umješana

    Američka veb-stranica “The Intercept” objavila je da su ekskluzivni dokumenti i intervjui s vojnim i civilnim zvaničnicima otkrili nova saznanja.

    Kako navode, mali timovi američkih snaga za specijalne operacije tajno su angažovani u posredničkim ratovima u mnogim zemljama Afrike, Bliskog istoka i azijsko-pacifičke regije.

    Iako su “The Intercept” i drugi mediji ranije izveštavali o tome da američko Ministarstvo odbrane (Pentagon) koristi tajni program pod nazivom “127e”, pojašnjava se u izveštaju, prvi put se došlo do novih dokumenata, u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama, koji nude prvu službenu potvrdu da je oko 12 zemalja uključeno u program “127 e” u celom svetu i da su američki komandosi izveli najmanje 23 operacije u periodu između 2017. i 2020. godine u sklopu ovog programa.

    • Brojne arapske zemlje

    Portal navodi da je penzionisani general Džozef Votel, koji je bio na čelu Komande za specijalne operacije i Centralne komande, potvrdio da se antiterorističke operacije u okviru programa “127 e”, koje dosad nisu bile otkrivene, provode u Egiptu, Libanu, Siriji i Jemenu.

    Drugi bivši visokorangirani zvaničnik Ministarstva odbrane, koji je želeo da ostane anoniman jer je govorio o poverljivom programu, potvrdio je da se ranija verzija programa “127 e” sprovodi u Iraku i Tunisu.

    Dokumenti skreću pažnju na glavne tačke programa, kao što je korišćenje ovlašćenja da se omogući pristup područjima sveta koja su inače nedostupna čak i najelitnijim američkim trupama.

    Portal navodi da dokumenti i intervjui pružaju dosad najdetaljniju sliku nejasnog tela nadležnog za finansiranje koje američkim komandosima omogućuje sprovođenje antiterorističkih operacija preko stranih i neregularnih partnerskih snaga širom sveta.

    • Držanje programa u tajnosti

    “The Intercept” dodaje da osnovne informacije o tim misijama, poput mesta gde se sprovode, njihove učestalosti i ciljeva, i stranih snaga na koje se američke snage oslanjaju u njihovom izvođenju, nisu poznate čak ni većini članova relevantnih kongresnih odbora i ključnom osoblju Stejt departmenta.

    Vašington, u skladu s ovim programom, može naoružavati, obučavati strane snage i davati obaveštajne podatke stranim snagama. Ali za razliku od tradicionalnih inostranih programa pomoći, koji su prvenstveno usmereni na izgradnju domaćih kapaciteta, u ovom programu se američki partneri šalju u misije usmerene “protiv američkih neprijatelja” kako bi se postigli američki ciljevi.

    Penzionisani generali koji dobro poznaju program “127 e” kažu da je izuzetno efikasan u ciljanju militantnih grupa, dok istovremeno smanjuje rizike za američke snage.

    Stručnjaci kažu da upotreba tela čija nadležnost nije poznata izaziva ozbiljnu zabrinutost po pitanju odgovornosti i nadzora, i potencijalno krši Ustav Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

    Portal ističe da su ovlašćenja ovog programa prvi put bila izložena velikoj pažnji nakon što su militanti organizacije Islamska država Iraka i Levanta (ISIL) ubili četiri američka vojnika iz zasede u Nigeru 2017. godine, a mnogi visokorangirani senatori su tvrdili da malo znaju o tamošnjim američkim operacijama.

    • Loši partneri

    “The Intercept” navodi da je u svojim i izveštajima drugih koji su ranije objavljivani dokumentpvani napori ovog programa u nekoliko afričkih zemalja, uključujući partnerstvo s ozloglašenom jedinicom kamerunske vojske, koje je potrajalo dugo nakon što su njeni članovi dovedeni u vezu s masovnim zločinima.

    U izveštaju se navodi da je general Ričard D. Klark, komandant specijalnih operacija, svedočio pred Kongresom 2019. godine da je program “127 e” direktno doveo do hapšenja ili ubistava hiljada “terorista”, prekida “terorističkih” mreža i aktivnosti, sprečavanja “terorista” da imaju širok raspon delovanja uz finansijski trošak koji je samo delić onoga koliko koštaju drugi programi.

    • Partnerstvo s egipatskom i libanskom vojskom

    “The Intercept” pojašnjava da su neki dokumenti dobijeni u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama toliko redigovani da je postalo teško identifikovati zemlje u kojima je program sproveden i snage s kojima je SAD sarađivao. Međutim, pokazalo se da postoji dosad nepoznato partnerstvo s “G2 Strike Force”, elitnom specijalnom jedinicom libanskih snaga, koje sprovode aktivnosti s američkim snagama protiv ISIL-a i Al Kaide u Libanu.

    Dokumenti takođe pokazuju da su američke snage ušle u partnerstvo s egipatskom vojskom kako bi ciljale militante ISIL-a na Sinajskom poluostrvu, ali da američke snage nisu pratile svoje egipatske partnere u borbama, kao što je uobičajeno u drugim afričkim zemljama.

    Portal navodi da SAD imaju dugu istoriju pomaganja egipatskoj i libanskoj vojsci, ali da korišćenje egipatskih i libanskih snaga kao posrednika u američkim antiterorističkim misijama predstavlja važan razvoj dešavanja u odnosima između Vašingtona i dve arapske zemlje.

  • Zatvorena plaža u Njujorku zbog napada ajkule: Ujela spasioca za grudi i ruku

    Zatvorena plaža u Njujorku zbog napada ajkule: Ujela spasioca za grudi i ruku

    Zvaničnici okruga Safolk zatvorili su plažu na Long Ajlendu za kupanje nakon, kako su naveli, napada ajkule bez presedana u kojem je povrijeđen spasilac.

    Spasilac je simulirao davljenika tokom vježbe kada ga je ajkula ujela za grudi i ruku, rekao je izvršni direktor okruga Safolk Stiv Belone na konferenciji za novinare.

    Povrede su sanirane, a spasilac je bio u “veoma dobrom stanju”, rekao je Belone, prenosi RTS.

    • Ako ćete imati susret sa ajkulom, ovo je vjerovatno najbolji scenario koji možete da imate. Nikada se nije desio ovakav incident. Nadamo se da više nikada i neće – kazao je Belone.

    Ističe da je nakon napada primjećena još jedna ajkula, iako nije jasno da li se radi o istoj ajkuli.

    Plaža je bila zatvorena za kupanje ostatak dana, ali se očekuje da će ponovo biti otvorena ponedjeljak, a zvaničnici nadgledaju vodu u potrazi za ajkulama.

    Džastin Anderson, supervizorka spasilaca izjavila je da su se u prošlosti ajkule veoma rijetko viđale, ali prošlog ljeta je hranjenje ajkula bilo alarmantno blizu kupača, što je zahtjevalo privremeno zatvaranje kupališta duž obale okeana na Long Ajlenda.

    Izvršni direktor okruga Nasau, Brus Blejkman, održao je u petak konferenciju za novinare na obližnjoj plaži Nikerson kako bi najavio da će okružna policija ovog ljeta pojačati patrole, kako čamcima tako i helikopterima, kako bi svakog sata preletjela obalu.

    Dronovi, skuteri za vodu, daske za veslanje
    Brojna druga odeljenja širom Long Ajlenda su počela da usvajaju nove strategije praćenja ajkula i proširila alate za spasavanje na dronove, skutere za vodu i daske za veslanje, kao i onlajn praćenje ajkula. Lokalne policijske uprave sada, takođe, imaju zadatak da patroliraju čamcima i helikopterima.

    I vlasti na Floridi su u petak izvijestile da je tinejdžerku ujela ajkula ujela dok je plivala oko plaže Kiton, jugoistočno od Talahasija, glavnog grada države. Ajkula duga devet stopa iznenada je počela da je ujeda, prenio je Gardijan.

    Hans Volter, terenski naučnik iz njujorškog Društva za zaštitu divljih životinja, koji je proveo više od decenije proučavajući ajkule u vodama Njujorka, rekao je da je najnovija pompa oko ajkula u blizini plaža “prenaduvana”.

    Prijetnja ljudima od ajkula praktično ne postoji, rekao je Volter, i nema stvarnih dokaza da su se lokalne populacije ajkula povećale posljednjih godina.

    • Opasnost po ljude je beskonačno mala. Ove ajkule ne traže ljude. One lutaju okeanom milionima godina i ovdje više nema ajkula ni ove, ni prošle, ni prethodne godine. Samo ih više tražimo – smatra Volters.
  • Milanović: Vrijeme je da se Amerikanci sklone iz BiH

    Milanović: Vrijeme je da se Amerikanci sklone iz BiH

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je da on u Madridu na sastanku NATO zemalja nije glasao o ulasku Finske i Švedske u ovaj savez već da će se to uraditi na nivou šefova misija koji će dobiti punomoć od hrvatske vlade.

    Predsjednik Hrvatske rekao je da Izborni zakon BiH nije tema kojom se trebaju baviti Amerikanci.

    “Ovo nije tema koju će uređivati Amerika, i ne treba. Vrijeme je da se maknu iz BiH. Evropa da”, rekao je Milanović.

    Dodao je da je tokom NATO samita neke stvari rekao mrvicu oštrije nego što je preneseno u medijima, u smislu kako je kazao “hrvatskog oslobađanja Bosne i Hercegovine.

    Milanović je rekao da Hrvatska nema jedinstven stav te da u Madridu nije mogao ništa.

    “Tamo se nije glasalo, kako kažu ovi koji lažu. Glasaće se sljedeće sedmice” rekao je.

    “Sada je sve na hrvatskom saboru”, dodao je.

    Na kritike Mostove saborske zastupnice Marije Selak Raspudić da ništa nije učinio u Madridu po pitanju Izbornog zakona rekao je kako je od nje očekivao više.

    “Moj stav je da bih učinio sve da se promijeni Izborni zakon u Madridu. Pustite Selak Raspudića, ljudi govore stvari koje ne čitaju, ne razumiju. Koliko sam puta rekao da moje mogućnosti i ovlasti u jednom trenutku prestaju i da ne mogu spriječiti da netko u ime Hrvatske potpiše taj ugovor. Sve će na kraju doći u Sabor i Sabor će o tome odlučivati. Moja poruka im je: Nemojte to napraviti. Netko kaže da sam se poigravao nečijim osjećajima, to kažu ljudi koji nemaju trunke emocije o životu. Što sam još trebao reći? Što je to trebalo napraviti u Madridu”, rekao je Milanović.