VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Biden prije polaska u Izrael: Spreman sam koristiti silu protiv Irana

    Biden prije polaska u Izrael: Spreman sam koristiti silu protiv Irana

    Američki predsjednik Joe Biden rekao je da će upotrijebiti silu kao posljednje sredstvo kako bi spriječio Iran da dobije nuklearno oružje prije odlaska na put na Bliski istok.

    Govoreći u intervjuu za izraelsku TV Kanal 12 koji je snimljen prije nego što je napustio Washington u utorak, ali je emitiran u srijedu, Biden je rekao da će zadržati iransku Islamsku revolucionarnu gardu (IRGC) na listi američkih stranih terorističkih organizacija (FTO) čak i ako to znači kraj iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015.

    Upitan da li njegove prethodne izjave da će spriječiti Teheran da dobije nuklearno oružje znače da će upotrijebiti silu protiv Irana, Biden je odgovorio: “Ako bi to bilo posljednje sredstvo, da”.

    Iran poriče da pravi nuklearno oružje, rekavši da je njegov nuklearni program isključivo u miroljubive svrhe.

    Teheran je 2015. sklopio sporazum sa šest velikih sila prema kojem je ograničio svoj nuklearni program kako bi otežao nabavku oružja u zamjenu za oslobađanje od ekonomskih sankcija.

    Američki predsjednik Donald Trump odbio je sporazum 2018. i ponovo uveo oštre sankcije Iranu, što je navelo Teheran da počne kršiti nuklearna ograničenja sporazuma otprilike godinu dana kasnije.

    Dosadašnji napori da se oživi sporazum nisu uspjeli, a visoki američki zvaničnik rekao je Reutersu da su šanse za njegovo oživljavanje manje nakon indirektnih razgovora između Sjedinjenih Država i Irana u Dohi prije dvije sedmice.

  • Bivši američki zvaničnik John Bolton priznao da je planirao državne udare

    Bivši američki zvaničnik John Bolton priznao da je planirao državne udare

    Bivši američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton priznao je da je planirao državne udare u drugim državama, dok je tvrdio da neredi u Washingotnu i upad u Kongres šestog januara 2021. godine nisu bili dio takvih napora.

    Bolton je za CNN rekao kako je napad na Kongres bio rezultat toga što je tadašnji predsjednik Donald Trumo posrtao od jedne ideje na drugu ideju.

    “Kao neko ko je planirao državne udare, ne ovdje, ali znate, u drugim mjestima, to zahtjeva puno truda,” rekao je Bolton.

    Bolton je od 2018. godine do 2019. radio kao savjetnik za nacionalnu sigurnost Donalda Trumpa. U intervjuu nije precizirao na kojim je to državnim udarima radio, ali za svoga mandata zalagao se za vojnu intervenciju u Venecueli.

    Bolton je rekao i kako napad šestog januara nije bio napad na američku demokratiju nego da je Donald Trump samo gledao kako će spasiti sebe i da se to događa jednom u životu.

    “U konačnici on je pustio izgrednike na Kapitol. Oko toga nema sumnje. Ipak, nije to učinio da bi srušio Ustav nego da bi kupio nešto vremena da vrati stvari nazad na nivo država kako bi pokušao riješiti problem,” rekao je Bolton.

    Bolton je služio u američkom ministarstvu pravde za vrijeme tri američka republikanska predsjednika, počevši sa Ronaldom Reganom 1980. godine. U mandatu George Busha bio je američki ambasador pri Ujedinjenim nacijama. Zagovarao je američku invaziju na Irak i davao podršku bombardovanju Irana i Sjeverne Koreje.

  • Amerikanci u napadu dronom ubili Mahera al-Agala, vođu ISIL-a u Siriji

    Amerikanci u napadu dronom ubili Mahera al-Agala, vođu ISIL-a u Siriji

    Komandanti Centralne komande američkog ministarstva odbrane saopćili su da je Maher al-Agal ubijen te da je još jedan neidentificirani visoki zvaničnik ISIL-a ranjen tokom napada dronom koji je izveden danas na sjeverozapadu Sirije.

    Snage centralne komande SAD-a izvele su danas napad bespilotnom letjelicom izvan Jindayrisa, na sjeverozapadu Sirije, ciljajući dva visoka zvaničnika ISIL-a.

    Maher al-Agal, jedan od pet vođa ISIL-a i vođa ISIL-a u Siriji, ubijen je u napadu. Visoki zvaničnik ISIL-a blisko povezan s Maherom teško je povrijeđen tokom napada.

    Operaciji je prethodilo opsežno planiranje kako bi se osiguralo njeno uspješno izvođenje. Pentagon izvještava da civilnih žrtava nije bilo.

    Al-Aqal se smatrao odgovornim za razvoj ISIL-ove mreže izvan Iraka i Sirije.
    “Uklanjanje ovih ISIL-ovih vođa će poremetiti sposobnost terorističke organizacije da dalje planira i izvodi globalne napade”, navedeno je u saopćenju Centralne komande ministarstva odbrane.

    Ističu kako ISIL nastavlja biti prijetnja SAD-u i zemljama u regionu.

  • Zaharova: Vašington balansira na ivici sukoba nuklearnih sila

    Zaharova: Vašington balansira na ivici sukoba nuklearnih sila

    SAD balansiraju na ivici sukoba nuklearnih sila vršenjem hibridnih napada na Rusiju zbog rata u Ukrajini, saopštila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Izazivanjem pogoršanja ukrajinske krize i pokretanjem oštre hibridne konfrontacije sa Rusijom, Vašington i njegovi saveznici opasno balansiraju na ivici otvrorenog oružanog sukoba sa našom zemljom, što znači direktan vojni sukob nuklearnih sila”, istakla je Zaharova.

    Ona je dodala da nije prihvatljivo predstavljanje Rusije kao zemlje koja prijeti nuklearnim oružjem.

  • Bajden: Moramo zabraniti ofanzivno oružje

    Bajden: Moramo zabraniti ofanzivno oružje

    Predsjednik SAD Džozef Bajden upozorio je danas, nakon usvajanja prvog velikog saveznog zakona o bezbjednosti oružja u posljednje tri decenije, da su SAD mjesto za “reciklažu ratnog oružja” i obnovio svoj poziv o zabrani ofanzivnog oružja.

    Kongres je pokazao malo sluha da izglasa zabranu nakon što je prethodna zabrana za takvo oružje istekla 2004. godine, ali Bajden se nada da će uspjeti da iskoristi rastući gnjev Amerikanaca zbog masovnih pucnjava i da time obezbijedi snažniji pritisak na zakonodavce da promijene mišljenje, prenosi Rojters.

    “Ofanzivno oružje moramo zabraniti. Odlučan sam da zabranimo”, rekao je Bajden i poručio zakonodavcima da bi trebalo da usvoje zakone o bezbjednom skladištenju oružja koji uključuju ličnu odgovornost.

  • Pucnjave u lancu prodavnica u SAD, ima žrtava

    Pucnjave u lancu prodavnica u SAD, ima žrtava

    Dvije osobe su ubijene, a tri su ranjene u pucnjavama u četiri prodavnice 7-Eleven u južnoj Kaliforniji, saopštile su danas američke vlasti.

    Vjeruje se da su najmanje tri od četiri pucnjave, koje su se dogodile u ponedjeljak rano ujutru, povezane sa istim napadačem, prenosi AP.

    Do pucnjave je najvjerovatnije došlo nakon pljački ili zbog pokušaja pljačke u četiri prodavnice pred zoru 11. jula, na dan kada ovaj brend proslavlja godišnjicu poslovanja i dijeli besplatna pića.

    “Naša srca su sa žrtvama i njihovim najmilijima. Prikupljamo informacije o ovoj strašnoj tragediji i sarađujemo sa istražnim organima”, navodi u saopštenju kompanije.

    Policija još nije utvrdila šta je motiv ovih pucnjava u gradovima Riversajd, Santa Ana, Brea i La Habra.

    “Mislim da je jedina osoba koja bi mogla da odgovori na to osumnjičeni”, saopštio je portparol policijske uprave Riversajd, gdje se prva pucnjava dogodila dva sata nakon ponoći.

    Druga pucnjava dogodila se oko 3.20 ujutro na oko 40 kilometara u Santa Ani.

    Policajci su reagovali na prijavljene pucnje u “7-Eleven” u tom gradu i pronašli čovjeka mrtvog na parkingu.

    Portparol policije Santa Ane rekla je da se čini da je nasilje uključivalo i pokušaj pljačke.

    Lopez je dodala da detektivi vjeruju da je osumnjičeni za ubistvo u Santa Ani ista osoba koja je tada otputovala 20 kilometara do Brea, gdje je zaposleni “7-Eleven” pronađen mrtav oko 4.18 ujutro.

    Na fotografijama za nadzor, koje je policija Brea objavila na društvenim mrežama, vidi se osumnjičeni, maskirani muškarac koji nosi crni duks sa kapuljačom preko glave.

    Policija je odbila da kaže šta je, ako je bilo šta, ukradeno iz prodavnice ili od žrtve – ponavljajući samo da je incident počeo kao pljačka.

    Manje od sat vremena kasnije, policajci u susjednoj La Habri su poslati na prijavu pljačke u prodavnici 7-Eleven.

    Otkrili su dvije žrtve iz vatrenog oružja oko 4.55 ujutro, a napadač za koga je policija uvjerena da je isti osumnjičeni je pobjegao, prenosi AP.

  • Biden predstavio najdetaljniju sliku dalekog svemira ikad snimljenu

    Biden predstavio najdetaljniju sliku dalekog svemira ikad snimljenu

    Američki predsjednik Joe Biden u ponedjeljak je objavio debitantsku fotografiju s NASA-inog svemirskog teleskopa James Webb – sliku jata galaksija koja otkriva najdetaljniji uvid u rani svemir ikada viđen.

    Bijela kuća je dala mali uvid u Webbove prve slike u visokoj rezoluciji u punoj boji uoči većeg otkrivanja fotografija i spektrografskih podataka koje NASA planira danas predstaviti u Goddard svemirskom centru u predgrađu Marylanda.

    Webb opservatorija vrijedna 9 milijardi dolara, najveći i najmoćniji teleskop svemirske nauke ikad lansiran, dizajniran je da zaviri kroz kosmos do zore poznatog svemira, otvarajući revolucionarnu eru astronomskih otkrića.

    Jato galaksija 800 miliona godina mlađe od Velikog praska

    Slika koju su prikazali Biden i šef NASA-e Bill Nelson prikazuje jato galaksija staro 4,6 milijardi godina pod nazivom SMACS 0723, čija kombinovana masa djeluje kao “gravitacijsko sočivo”, izobličujući prostor kako bi se uvelike povećala svjetlost koja dolazi iz udaljenijih galaksija iza njega.

    Najmanje jedna od slabijih, starijih svjetla koje se pojavljuju u “pozadini” fotografije – kombinacija slika različitih talasnih dužina svjetlosti – datira više od 13 milijardi godina, rekao je Nelson. To ga čini samo 800 miliona godina mlađim od Velikog praska, teorijske tačke zapaljenja koja je pokrenula širenje poznatog univerzuma prije nekih 13,8 milijardi godina.

    “To je novi prozor u istoriju našeg svemira”, rekao je Biden prije nego što je slika predstavljena. “A danas ćemo baciti pogled na prvu svjetlost koja će sijati kroz taj prozor: svjetlost iz drugih svjetova, zvijezde koje kruže daleko izvan našeg. To je za mene zapanjujuće.”

    U petak je svemirska agencija objavila listu od pet nebeskih subjekata odabranih za njen debi Webba. To uključuje SMACS 0723, komadić udaljenog kosmosa nalik draguljima koji prema NASA-i nudi “najdetaljniji pogled na rani svemir do sada”. Takođe predstavlja najdublju i najoštriju infracrvenu sliku dalekog kosmosa ikada snimljenu.

    Webb teleskop je konstruisao po ugovoru avio-svemirski gigant Northrop Grumman Corp. Lansiran je u svemir za NASA-u i njene evropske i kanadske kolege na Božić 2021. iz Francuske Gvajane, na sjeveroistočnoj obali Južne Amerike.

    Dugo očekivano objavljivanje

    Dugo očekivano objavljivanje njegovih prvih slika prati šest mjeseci daljinskog razvijanja Webbovih različitih komponenti, poravnavanja njegovih ogledala i kalibracije instrumenata.

    Sa Webom koji je sada fino podešen i potpuno fokusiran, naučnici će se upustiti u kompetitivno odabranu listu misija koje istražuju evoluciju galaksija, životne cikluse zvijezda, atmosfere udaljenih egzoplaneta i mjesece našeg vanjskog Sunčevog sistema.

    Napravljen da posmatra svoje subjekte uglavnom u infracrvenom spektru, Webb je oko 100 puta osetljiviji od svog 30 godina starog prethodnika, svemirskog teleskopa Hubble, koji radi uglavnom na optičkim i ultraljubičastim talasnim dužinama.

    Mnogo veća površina koja sakuplja svjetlost Webbovog primarnog ogledala – niz od 18 heksagonalnih segmenata od pozlaćenog metala berilijuma – omogućava mu da posmatra objekte na većim udaljenostima, dakle dalje u vremenu, nego Hubble ili bilo koji drugi teleskop.

    Svih pet Webbovih uvodnih meta je ranije bilo poznato naučnicima. Među njima su dva ogromna oblaka gasa i prašine koja su eksplodirala u svemir zvjezdanim eksplozijama kako bi formirali inkubatore za nove zvijezde – maglinu Carina i maglinu Južni prsten, svaka hiljadama svjetlosnih godina udaljena od Zemlje.

    Spektografska analiza

    Kolekcija takođe uključuje jata galaksija poznata kao Stephanov kvintet, koja je prvi put otkrivena 1877. godine i obuhvata nekoliko galaksija koje je NASA opisala kao “zaključane u kosmičkom plesu ponovljenih bliskih susreta”.

    NASA će također predstaviti Webbovu prvu spektrografsku analizu egzoplanete – otprilike jedne polovine mase Jupitera koja je udaljena više od 1.100 svjetlosnih godina – otkrivajući molekularne potpise filtrirane svjetlosti koja prolazi kroz njegovu atmosferu.

  • Kako bi spriječili globalno poskupljenje nafte SAD poduzima nikad prije isproban plan

    Kako bi spriječili globalno poskupljenje nafte SAD poduzima nikad prije isproban plan

    Glavni saradnici predsjednika SAD-a Joe Bidena zabrinuti su da bi ekonomiju pri kraju godine mogao zadesiti ozbiljan šok, koji bi zemlju mogao odvesti u iscrpljujuću recesiju. Iz tog razloga SAD planiraju umjesto zabrane, uvesti ograničenje maksimalnih cijena ruske nafte.

    Zvaničnici Bijele kuće strahuju da bi nova runda evropskih kazni usmjerenih na obuzdavanje protoka ruske nafte do kraja godine mogla dovesti do ponovnog skoka cijena energenata, što bi udarilo već opterećene potrošače i gurnulo Sjedinjene Države i druge ekonomije u ozbiljnu kontrakciju, piše The New York Times.

    Taj lanac događaja mogao bi pogoršati ono što je već ozbiljna kriza hrane koja muči zemlje širom svijeta.

    Kako bi spriječili taj ishod, američki zvaničnici su se uhvatili za nikad prije isproban plan usmjeren na snižavanje globalnih cijena nafte — plan koji bi dopunio evropske sankcije i omogućio nastavak kritičnih tokova ruske sirove nafte na globalna tržišta, ali po znatno sniženoj cijeni.

    Dok je Biden pritiskao Evropu da prekine rusku naftu kao kaznu za invaziju na Ukrajinu, neki prognostičari, zajedno sa glavnim ekonomskim saradnicima predsjednika, sada strahuju da bi takva politika mogla rezultirati da ogromne količine ruske nafte, nešto manje od desetina svjetske ponude, iznenada budu skinute sa globalnog tržišta.

    Analitičari su izračunali da bi takvo smanjenje zaliha moglo dovesti do porasta cijena nafte na 200 dolara po barelu ili više, što znači da Amerikanci plaćaju 7 dolara po galonu benzina.

    Potencijal za još jedan naftni šok koji bi pogodio globalnu ekonomiju, a možda i ugrozio šansu za reizbor Bidena, doveli su do pokušaja administracije da uvjeri vlade i poslovne lidere širom svijeta da potpišu globalno ograničenje cijena ruske nafte.

    To je nov i netestiran pokušaj da se primora Rusija da proda svoju naftu svijetu uz velike popuste. Zvaničnici administracije i Biden tvrde da je cilj dvostruk, umanjiti mogućnost finansiranja ruske ratne mašinerije i ublažiti pritisak na potrošače energije širom svijeta koji se suočavaju s rastućim cijenama goriva.

    Neki ekonomisti i stručnjaci za naftnu industriju skeptični su da će plan funkcionirati, bilo kao način da se smanji prihod Kremlja ili da se smanje cijene na pumpi. Upozoravaju da bi plan uglavnom mogao obogatiti rafinerije nafte i mogao bi biti zreo za izbjegavanje Rusije i njenih saveznika. Moskva bi mogla odbiti prodaju po ograničenoj cijeni.

    Ali čak i neki skeptici kažu da bi ograničenje cijene moglo, ako ništa drugo, zadržati dovoljno ruske nafte na tržištu kako bi se izbjegao skok cijena koji bi pokrenuo recesiju.

  • U Americi sve glasnije pitaju ono od čega Zelenski najviše strepi

    U Americi sve glasnije pitaju ono od čega Zelenski najviše strepi

    Pentagon je u petak najavio slanje novih precizno navođenih granata i višestrukih raketnih bacača Ukrajini.

    Ali sada se postavlja i pitanje hoće li doći dan kad će taj sistem početi da usporava?

    Mnogi su invaziju na Ukrajinu u početku možda i doživljavali kao ruski blickrig koji će se pretvoriti u debakl za Moskvu, ali sukob je sad evoluirao u bitku kojoj se ne nazire kraj – reč je o geopolitičkom takmičenju u izdržljivosti u kojem se Vladimir Putin kocka ne bi li nadživeo i pobedio Zapad, piše Njujork tajms.

    Američki predsednik Džo Bajden obećao je da će ostati uz Ukrajinu koliko god to bude potrebno, ali ni on ni bilo ko drugi ne može da kaže koliko će to zaista potrajati. U jednom trenutku će, priznaju zvaničnici, američke i evropske zalihe oružja “presušiti” – podsetimo, SAD su odobrile 54 milijarde dolara vojne i druge pomoći Kijevu, ali niko ne očekuje još 54 milijarde kad prvi spomenuti novčani iznos istekne.

    Stoga Bajden i njegov tim traže dugoročnu strategiju, svesni bojazni od moguće eskalacije sukoba, jer izgledi za mirno rešenje sukoba nisu niti na vidiku, a svetska javnost već počinje da osjeća umor od svega.

    Faktor umora

    • Brine me taj faktor umora javnosti u velikom broju zemalja, prvenstveno zbog ekonomskih troškova i činjenice da, osim rata u Ukrajini, postoje i drugi hitni problemi. Stava sam da moramo da budemo odlučni i nastavimo da podržavamo Ukrajinu. Koliko će to tačno trajati, ne znamo, ali znamo da će ishod za SAD biti puno gori ako ne nastavimo pružamo podršku Ukrajini – rekao je senator Kris Kuns, blizak Bajdenov saradnik, koji je ovih dana učestvovao na sastanku NATO-a u Madridu.

    Iako su se borbe u poslednje vreme uglavnom fokusirane na istočnu i južnu Ukrajinu, Bela kuća strepi da bi rat lako mogao da izmakne kontroli. Nedavni raketni napad na trgovački centar u srednjoj Ukrajini sugerisao je da Moskvi ponestaje preciznog oružja i da se sve više okreće manje sofisticiranom naoružanju koje bi moglo da pogodi neželjene ciljeve – potencijalno čak i preko granice, u zemljama koje su NATO saveznice poput Poljske ili Rumunije.

    Osim toga, američki zvaničnici strahuju i da bi Putin mogao da pribegne taktičkom nuklearnom oružju. Uz sve navedeno, administracija SAD-a zaključuje i kako ruski predsednik nije odustao od pokušaja zauzimanja Kijeva.

    • Mislimo da on i dalje ima iste političke ciljeve, a oni se svode na preuzimanje većeg dela Ukrajine – izjavila je Avril Hains, direktorrka američke nacionalne obaveštajne zajednice. Njine reči u četvrtak je potvrdio i sam Putin, koji je na nedavnom primanju ruskih parlamentaraca rekao kako “još nisu započeli ništa ozbiljno”.
    • Čujemo da žele da nas poraze na bojnom polju. Neka pokušaju – izjavio je Putin što su, doduše, neki ruski komentatori, poput Andreja Kolesnikova u Kommersantu, protumačili kao moguće ‘trolovanje‘ Zapada, a ne nužno ozbiljnu pretnju.

    Neizvesna kontraofanziva
    Anonimni američki zvaničnici pozivaju Ukrajince da konsoliduju svoje snage na frontu. Ali ukrajinski čelnici žele da idu korak dalje i pokrenu protivofanzivu kako bi ponovno preuzeli svoju teritoriju – američki zvaničnici to podržavaju u teoriji, čak i ako sumnjaju u sposobnost Ukrajinaca da isteraju Ruse. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je kako želi da se rat završi do kraja godine, ali u Vašingtonu u to ozbiljno sumnjaju i pitaju se je li to uopšte moguće vojno ostvarljivo.

    Bajdenova administracija ne želi da vrši pritisak na Zelenskog i tera ga da pregovara s Kremljom, ali državnici i analitičari smatraju kako će biti teško održati isti nivo materijalne podrške Ukrajini dok s obe strane Atlantika raste umor od rata.

    Očekuje se da će vojna pomoć koju je usvojio američki Kongres trajati do drugog tromjesečja 2023. godine, no pitanje je koliko dugo trenutne zalihe oružja mogu da traju, a da se ne degradira vojna spremnost Sjedinjenih Država.

    • Ima tu još puno prostora, ali očito je kako nam slede kritičnih šest mjeseci. U tom razdoblju saznaćemo jesu li jedna ili obe strane previše iscrpljene i hoće li tražiti izlaz – rekao je Ivo Dalder, predsednik Čicago Kounsil on Global Afers i bivši izaslanik SAD-a pri NATO-u.

    Iako je situacija neizvesna, američki zvaničnici uvereni su kako će Ukrajina ovo “preživeti”, ali u isto vreme strahuju da bi ekonomska budućnost Ukrajine, bez izvoza žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda, mogla biti ugrožena.

    Američki zvaničnici takođe veruju da je invazija na Ukrajinu velik “strateški neuspeh” za Rusiju. Iako je zemlja, smatraju, trenutno toliko izolovana, i dalje postoji opravdana bojazan da će Putin imati vremena za pregrupisanje i pokretanje novih napada kojima će pokušati da odvoje još jedan deo Ukrajine. Jedino utešno je što ruski predsednik zasad “igra” oprezno i izbegava direktan sukob sa supersilama i NATO savezom.
    S druge srane američki predsednik Bajden pod sve je većim pritiskom da bude još agresivniji u svome stavu.

    • Sve što je administracija učinila u pogledu pružanja podrške bilo je fantastično, ali treba nam više toga i treba nam to brže. Bajden ne bi trebalob da ograniči svoje ambicije na zadržavanje Rusa na istoku. Moramo pomoći Ukrajincima da stvarno pokrenu ofanzivu – rekla je Evelin Farkas, izvršna direktorka MekKejn instituta za međunarodno pravo.

    Previše opreza
    Mnogi se pitaju i da li je Bajden previše oprezan u vezi s vrstama oružja koje šalje Ukrajini i kojom brzinom to radi. O odluci da se Kijevu isporuče raketni bacači HIMARS mnogo se raspravljalo zbog straha da bi to dovelo do još veće eskalacije sukoba. Ta zabrinutost dodatno se pojačala nakon što su Ukrajinci pre nekoliko dana izjavili kako su upotrebili spomenuti sistem za napad na skladište oružja na ruskom teritoriju – jer ako se to zbilja dogodilo, jesu li time prekršena obećanja data Vašingtonu da će se HIMARS koristiti samo unutar ukrajinskih granica?

    Prema procenama američkih obaveštajnih službi, Rusima će trebati nekoliko godina da obnove opremu koja im je uništena u ratu u Ukrajini, a kontrola izvoza čipova i drugih tehnologija dodatno će usporiti, ako ne i omete taj napor.

    Senator Kris Kuns kaže kako Zapad sad mora biti strpljiv baš poput Putina.

    • Sve dok mi ostajemo na kursu, naši evropski saveznici ostaće na kursu, ali ovo je još daleko od kraja – zaključio je.
  • Zaharova: Blinken izmišlja priče kako bi opravdao sopstveni neuspjeh

    Zaharova: Blinken izmišlja priče kako bi opravdao sopstveni neuspjeh

    Američki državni sekretar Entoni Blinken izmišlja priče o izolovanosti ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova na sastanku šefova diplomatija G20 u Indoneziji kako bi opravdao sopstveni neuspjeh, rekla je danas portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Vi ste taj, gospodine Blinken, koji je sebe doveo u samoizolaciju izbjegavanje više dešavanja na forumu gdje vas se većina ni ne sjeća. Sada, kako bi opravdali sopstveni neuspjeh, izmišljate priče”, istakla je Zaharova, prenosi ruska novinska agencija TASS.

    Ona je naglasila da je Blinken od svakoga tražio da “izoluje” Rusiju i da mu se “svako podsmjevao jer znaju da je aktuelna administracija osuđena na neslavan kraj”.

    Lavrov je juče učestvovao na sastanku šefova diplomatija G20 na indonezijskom ostrvu Bali.