VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Bajden o odgovoru Iranu na smrtonosni napad: To nije ono što ja tražim

    Bajden o odgovoru Iranu na smrtonosni napad: To nije ono što ja tražim

    Predsjednik Amerike, Džo Bajden rekao je u utorak da je odlučio kako će SAD odgovoriti na napad dronom na američku bazu u Jordanu od strane militanata koje podržava Iran, a koji je ubio tri američka vojnika.

    “Jeste li donijeli odluku kako ćete odgovoriti na napad”, upitan je Bajden napuštajući Bijelu kuću kao voditelj akcije prikupljanja sredstava na Floridi.

    Predsjednik je bio kratak:

    “Da”, rekao je.

    Odmazdni udari SAD-a do sada nisu odvratili nijednu od ovih grupaa koje podržava Iran u regiji. Na pitanje hoće li ih ovaj nadolazeći odgovor zapravo odvratiti, rekao je, “vidjećemo”.

    Ponovio je da SAD ne traži “širi rat na Bliskom istoku”, objasnivši da “to nije ono što ja tražim”.

    I predsjednik ne bi išao tako daleko da kaže da je Iran direktno odgovoran za napad, ali da je odgovoran za naoružavanje ovih posredničkih grupa.

    “Smatram ih odgovornima jer snabdijevaju oružjem ljude koji su to učinili.”

    Bajden se suočava sa sve većim pritiskom da snažno odgovori na nedjeljni napad dronom bez produbljivanja sukoba na Bliskom istoku.

    “Ne želimo rat s Iranom”, rekao je potparol Savjeta za nacionalnu sigurnost Džon Kirbi na brifingu za novinare u Bijeloj kući u ponedjeljak.

    “Ne tražimo sukob s režimom na vojni način”, nastavio je Kirbi. “Ovdje ne želimo eskalirati. Ovaj napad tokom vikenda bio je eskalacijski, nemojte se zavaravati. I zahtjeva odgovor.”

    Predsjednik je u nedjelju obećao da će SAD odgovoriti, a u ponedjeljak se sastao s članovima svog tima za nacionalnu sigurnost u prostoriji Bijele kuće kako bi razgovarali o najnovijem razvoju događaja u vezi s napadom u Jordanu blizu granica sa Sirijom i Irakom, prema Bijeloj kući.

    Bajden je sada suočen s teškom odlukom o tome kako najbolje odgovoriti na napad u kojem su ubijeni prvi američki vojnici od početka sukoba Izraela i Hamasa, a da ne izazove širi sukob u regiji, nešto što administracija ustrajno pokušava izbjegavati mjesecima.

    Bijela kuća nije željela potvrditi niti opovrgnuti jesu li direktni udari na Iran na stolu, ali je viši američki zvaničnik rekao za “ABC News” da Bajden duboko sumnja u osvetničke napade na sam Iran.

    “Ovdje nema jednostavnog odgovora”, rekao je Kirbi novinarima.

    Rastući sukob takođe bi mogao imati veliki uticaj na Bajdenove napore za reizbor. Već se suočio s političkim pritiskom tokom kampanje od propalestinskih protesta na svojim događajima na kojima je pozivao na prekid vatre.

    Na nedavnom događaju u Virdžiniji, Bajden se suočio s više od desetak prekida od strane gomile koja je pozivala na prekid sukoba.

    Na pitanje hoće li politika igrati ulogu u predsjednikovom odgovoru, Kirbi je bio uporan da neće.

    “On ne gleda na političke kalkulacije, izbore ili izborni kalendar dok radi na zaštiti naših jedinica na kopnu i naših brodova na moru – i svaki suprotni prijedlog je uvredljiv”, rekao je Kirbi, navodi “ABC News”.

  • Tramp nominovan za Nobelovu nagradu za mir

    Tramp nominovan za Nobelovu nagradu za mir

    Poslanica Predstavničkog doma američkog Kongresa, republikanaka Klaudija Teni, nominovala je bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir, javlja Foks njuz.

    Ona je ocijenila da Tramp zaslužuje to priznanje jer je omogućio postizanje prvih mirovnih sporazuma na Bliskom istoku poslije skoro 30 godina.

    „Decenijama su birokrate, spoljnopolitički ‘profesionalci’ i međunarodne organizacije insistirali da su dodatni mirovni sporazumi na Bliskom istoku nemogući bez rješenja izraelsko-palestinskog sukoba. Predsjednik Tramp je dokazao da to nije istina”, rekla je Teni.

    Ona je primijetila da je Nobelova nagrada za mir dodijeljena za postizanje mirovnog sporazuma između Izraela i Egipta iz 1978. kao i sporazuma iz Osla iz 1994, ali da Tramp nije dobio to priznanje za ulogu u posredovanju u sporazumu između Izraela i četiri arapska susjeda te zemlje koji ima za cilj normalizaciju diplomatskih i ekonomskih odnosa, prenosi Tanjug.

    „Hrabre aktivnosti predsjednika Trampa u stvaranju Abrahamovog sporazuma bili su bez presedana, ali ih Komitet za dodelu Nobelove nagrade za mir i dalje ne priznaje, što naglašava potrebu za njegovom nominaciju. Sada više nego ikada, kada slabo vođstvo Džoa Bajdena na međunarodnoj sceni prijeti bezbjednosti naše zemlje, moramo da odamo priznanje Trampu zbog njegovog snažnog vođstva i njegovih napora da postigne svjetski mir”, poručila je Teni.

    Tramp, koji je favorit za republikanskog predsjedničkog kandidata, bio je nekoliko puta nominovan za Nobelovu nagradu za mir zbog uloge u postizanju Abrahamovog sporazuma, ali je nikada nije dobio

  • SAD ulazi u veliku ustavnu krizu

    SAD ulazi u veliku ustavnu krizu

    Amerika polako, ali sigurno ulazi u veliku ustavnu krizu, a epicentar sukoba je u saveznoj državi Teksas. Pošto se nalazi na samoj granici sa Meksikom i bilježi veliki broj ilegalnih ulazaka, Greg Abot, guverner Teksasa, postavio je žilet žicu na granicu, dok je Vrhovni sud naložio da ona mora biti skinuta.
    Abot, inače republikanac, se zainatio i prijeti sukobom sa federalnim snagama ako bude bilo potrebe. Još 25 republikanskih guvernera stalo je uz Abota, koji naglašava da vjeruje i u njihovu vojnu podršku Teksasu.

    Upravo ova kriza prijeti da preoblikuje Ameriku, moć savezne vlade i država, ali i ozbiljno poremeti demokratu Džozefa Bajdena u izbornoj godini za predsjednika Amerike.

    Prvestveno je Vrhovni sud saopštio da savezna vlada ima ovlašćenje da ukloni žilet žicu koju je Teksas postavio na južnoj granici sa Meksikom, zbog priliva ilegalnih migranata.

    Nacionalna bezbjednost je saopštila da Teksas ima rok do petka da dozvoli federalnim vlastima pristup “Eagle Passu“. Ali, guverner Teksasa prijeti da će povećati državnu patrolu na granici, dodajući još barijera i više žilet žice.

    Haim Vaskez, advokat za imigraciju Sjevernog Teksasa, rekao je za CB News da je ovo nezapamćeni sukob na granici.

    “Nikada nismo videli haos koji sada imamo. Nikada nismo došli do te tačke gdje imamo Nacionalnu gardu Teksasa, agente iz DPS-a koji u suštini blokiraju ulaz i preuzimaju vlast ili kontrolu granice. Trenutno smo u veoma kritičnom pitanju jer testiramo, zaista, suštinu Sjedinjenih Država i da li Vrhovni sud ima ovlašćenja, da li države moraju da se pridržavaju ili pronađu način da to protumače onako kako one žele”, rekao je Vaskez.

    Ako savezna vlada odustane od ovoga, oni će u potpunosti izgubiti autoritet koji imaju, smatra advokat.

    Dvadeset pet republikanskih guvernera podržava stav Abota. Kažu da Teksas ima ustavno pravo na samoodbranu. Abot kaže da vjeruje da bi te države bile spremne da pošalju trupe na granicu ako bude potrebno.

    “Mislim da smo upravo sada prešli granicu pokušaja da riješimo problem i sada ga pretvaraju u političko pitanje”, rekao je Vaskez.

    Teksas dijeli granicu od 1.981 kilometar sa Meksikom. Ilegalna imigracija približava se kriznoj tački. Samo prošlog mjeseca obrađeno je rekordnih 300.000 ilegalnih imigranata.

    Pitanje migranata će možda čak i biti odlučujuće kada je riječ o predstojećim predsjedničkim izborima. Sadašnji američki predsjednik Džozef Bajden iz redova demokrata primjetno je liberalan po tom pitanju, dok republikanci koji kontrolišu Teksas žele oštriju borbu sa migrantima, prenosi Nova.

    Na potezu je sada Bajden, koji usred eskalacije sukoba na Bliskom istoku, mora da se odlučno postavi i kada je riječ o unutrašnjoj krizi. Nesumnjivo je, takođe, da Greg Abot neće odustati od svojih namjera i da će vjerovatno ovaj slučaj odrediti ishod i narednih sukoba država sa saveznom vlašću.

    Teksas je, inače, poznat i kao “buntovnik” Sjedinjenih Država. Nerijetko se iz ove savezne države pominje riječ otcjepljenje, a posljednji put se to dogodilo u decembru prošle godine.

    Zagovornici otcjepljenja Teksasa od Sjedinjenih Država tada su vjerovali da su na ivici da ostvare ključnu pobjedu.

    Teksaški nacionalisti godinama se zalažu za referendum o secesiji Teksasa, uprkos činjenici da Ustav SAD ne predviđa da se država otcijepi. Zemlja se otcijepila od Meksika 1836. i provela devet godina kao sopstvena nacija prije nego što je postala američka savezna država. Takođe se otcijepila od SAD 1861. prije nego što je ponovo primljena nakon završetka građanskog rata 1870.

  • Analitičari smatraju da je diplomatska ofanziva na BiH rezultat dovođenja zemlje do tačke pucanja

    Analitičari smatraju da je diplomatska ofanziva na BiH rezultat dovođenja zemlje do tačke pucanja

    Diplomatska ofanziva na BiH rezultat je dovođenja zemlje do tačke pucanja.

    Ambasadori, NATO izaslanici, posebno oni američki, žele vratiti BiH na dejtonska podešavanja, smatraju analitičari.

    Mjesec pred odluku zemalja članica Evropske unije o spremnosti BiH da otvori pregovore o pristupanju, malo toga u zemlji funkcioniše. Ukoliko se izuzme verbalni napredak i obećanja domaćih političara, nema mnogo toga što se može ponuditi evropskim zvaničnicima kao argument da se ovo pitanje konačno realizuje.

    Umjesto reformi za koje postoji konsenzus, domaći lideri su na dnevni red stavili izmjene Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH. Prijedlog je plod stranačkih dogovora koalicionih partnera na državnom nivou, ali je njegova realizacija osuđena na propast i prije nego što je stigao u Parlament. Srbi žele cijeli paket.

    Vađenje iz blata

    – Mi smo za to da se svih 14 prioriteta rješava istovremeno, a ne posebno pitanje po pitanje – kaže lider SNSD Milorad Dodik, koji je i današnji sastanak u organizacije “Trojke” u Sarajevu već proglasio propalim.

    Sastanak je sazvan kako bi se implementirao sporazum iz Laktaša od prije nekoliko dana, gdje su navodno dogovorene izmjene Izbornog zakona BiH. Sada se na sto stavljaju i ustavne promjene, za koje nema političke volje, ali ni dovoljno ruku u Parlamentu, s obzirom da je za bilo kakvu promjenu Ustava potrebna i podrška opozicije. Na dvotrećinsku većinu u ovakvim političkim odnosima još će se čekati, jer opozicija neće da učestvuje u parcijalnim razgovorima.

    – Sada kada su se zapetljali u kučinu u Bakincima, kada su dobili reakciju ljudi iz BiH i ljudi iz međunarodne zajednice, zovu sve. Da im pomognu da se vade iz živog blata u koje su zagazili – kaže lider SDA Bakir Izetbegović, koji podsjeća da tokom pregovora u Neumu prije dvije godine, ova garnitura današnje “Trojke” nije htjela učestvovati u pregovorima.

    – Njima su na prvom mjestu samo stranke i oni gledaju to samo kroz prizmu potencijalnih izbora. Neka barem kažu svoje prijedloge osim što gube vrijeme nervozni – rekao je prvi čovjek Naroda i Pravde Elmedin Konaković, reagujući na bojkot sastanka koji je prema njegovim riječima trebalo da stvori uslove za deblokadu sprovođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava, ali i potvrdi brisanje etničkog prefiksa u izboru člana Predsjedništva.

    Taoci suludih politika,

    Međutim, to se neće tako lako desiti bar ako je vjerovati Amerikancima, koji posljednjih dana predvode najveću diplomatsku aktivnost još od Dejtona. Prvo je američka ambasada u BiH odbacila Čovićev prijedlog o izmjenama Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na brisanje etničkog prefiksa prilikom izbora članova Predsjedništva BiH. U kontekstu geopolitičkih odnosa, mnogi vide aktivnost SAD kao ključnu stvar u zadržavanju njihovog uticaja na ovom terenu, zbog čega se nekadašnji stav sada pretvorio i u otvorene pritiske prema domaćim vlastima, da se ne ide u ovom pravcu.

    – Recept Evropske unije za ubrzanjem evropskog puta i poklona u vidu kandidatskog statusa pokazao se neuspješnim i nedovoljno motivirajućim za domaće političare koji decenijama sopstvene građane drže taocima isključivih, na momente suludih politika – kaže politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić, uz ocjenu da se iz odugovlačenja svih procesa i nerazumnih uslova, jasno vidi da domaćim političarima nije stalo da pronađu rješenje.

    – SAD posmatraju BiH kao svoje čedo, privrženi su Dejtonu. Ova pojačana ofanziva kojoj svjedočimo može se čitati kao stavljanje tačke na nešto sto predugo traje – kaže Topić.

    Da dugo traje pokazali su svojom posjetom BiH predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, premijeri Hrvatske i Holandije Andrej Plenković i Mark Rute. Da da podršku na evropskom putu, ali bez pritisaka, u BiH je prošle sedmice svratio i šef mađarske diplomatije Peter Sijarto, koji je obećao punu podršku BiH nakon što Mađarska u junu preuzme predsjedavanje EU, ali „bez pritisaka sa strane”.

    Uključuje se i NATO

    Međutim, zbog izbora Evropski parlament ove godine, mart je posljednja šansa BiH za otvaranje pregovora. U takvim uslovima u posjetu BiH ove sedmice dolazi 31 ambasador NATO saveza, odakle poručuju da se radi o demonstraciji „snažne podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH”.

    – Svi politički lideri moraju da rade na očuvanju jedinstva. Ovo je ključno za stabilnost zemlje i regiona – poručio je generalni sekretar Alijanse, Jens Stoltenberg.

    U iznenadnu posjetu BiH dolazi i pomoćnik američkog državnog sekretara Džejms O'Brajen, „otac” Dejtonskog mirovnog sporazuma. On je sredinom ovog mjeseca uputio poruku BiH vlastima, posebno Miloradu Dodiku.

    Mislim da umjesto napretka vidimo neke političare kojima nedostaje hljeba ili ideja, oni nude cirkus – posebno se u tom kontekstu osvrćući na Dodika.

    – Ja sam bio odgovorna osoba za rad sa BiH strankama na izradi njihovog ustava. Tako da znam šta je bio originalni Dejton. To je Izašlo iz mog pera. Njihova ideja o secesiji je tada eksplicitno odbačena i pristali su na to i odbacili je u prvobitnom Dejtonu. To je besmislica i to je protivustavno – rekao je O'Brajan, pozivajući domaće političare da preuzmu odgovornost i za rezultate i za neuspjeh.

    Američko vraćanje na početne postavke
    Stručnjak za međunarodne odnose iz Sarajeva Zlatko Hadžidedić, kaže da ne treba zaboraviti činjenicu da je O'Brajan glavni čovjek u Stejt Departmentu za ovaj dio svijeta. Kaže da je Bajdenova administracija za 180 stepeni odstupila od nekadašnje američke politike koja je polazila od pretpostavki nepromjenjivosti granica.

    – Do te mjere se odstupilo od te politike da se u zadnje dvije godine uveliko razgovara o mogućem raspadu BiH – kaže Hadžidedić ne očekujući tektonske promjene nakon posjete američkog diplomate.

    – Meni ova posjeta O'Brajena ukazuje na to da dolazi da vidi šta se to zapravo događa jer očigleno da su se stvari ovdje izmakle kontroli, u odnosu na ono kako je O'Brajen tu američku politiku participirao. I sada nastoji da to vrati na te prvobitne postavke, posebno na program o nepromjenjivosti granica – kaže Hadžidedić, podsjećajući da SAD od Dejtona nisu imale značajniji uticaj na unutrašnje stanje u BiH.

    – O'Brajen ne donosi ništa osim podrške unutrašnjem dogovoru, ali je pitanje da li će pustiti da se BiH raspadne, odnosno da dopusti Republici Srpskoj da izvrši disoluciju. Dakle, ništa se spektakularno neće dogoditi osim povratka na početne pozicije, da se napusti ideja promjene granica. Za nas na rubu disolucije, i to je spektakularna vijest.

    BiH (ni)je u vrhu prioriteta
    – To je najviše što se u ovom trenutku može učiniti smatraju analitičari, zbog problema sa kojima se suočavaju SAD – od Bliskog istoka, rata u Ukrajini, ali i problema u američkoj saveznoj državi Teksas, koja je zbog situacije sa „invazijom migranta“ progasila ratno stanje i poručila federalnim vlastima da se povuku, jer će od sada oni voditi politiku zaštite granica. Zbog svega ovog geopolitički odnosi drže BiH daleko od prioriteta – kaže Tanja Topić, ali je tvrdi, kap negdje prelila čašu, piše Dojče Vele.

    – Očito je da je negdje čaša prelivena kada u ovakvim geopolitičkim uslovima imamo pojačan američki angažman, čak i EU i to u uslovima kada se održavaju izbori. Mislim da tu priliku domaći akteri razumiju na svoj način – dio za jačanje antizapadnog narativa, drugi dio za traženje pojačane intervencije međunarodnih aktera, a treći za dalje podsticanje unutrašnjih napetosti – zaključuje Topić, sumnjajući da je bilo kakav povoljan rasplet za sve, moguć bez podrške međunarodnih aktera.

  • Doviđenja Zelenski, u četiri tačke

    Doviđenja Zelenski, u četiri tačke

    Administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena sastavlja novu strategiju za Ukrajinu, koja ima četiri faze.

    Kako piše Vašington post, pozivajući se na svoj izvor, nova strategija SAD umanjiće naglasak na vraćanje teritorija koje je zauzela Rusija, usredsređujući se na odbrani od novih ruskih napredovanja.

    Američki list navodi da je reč o oštroj promeni u odnosu na prošlu godinu, kada su američke i savezničke vojske požurile s obukom ukrajinskih vojnika i slanjem sofisticirane opreme u Kijev u nadi da bi mogle brzo potisnuti ruske snage koje su okupirale istočnu i južnu Ukrajinu. Taj je napor propao, uglavnom na ruskim jako utvrđenim minskim poljima i rovovima na prvoj liniji fronta.

    Plan je da se novom američkom planu pridruži 30 zemalja koje podupiru Ukrajinu, a svaka od njih priprema dokument u kojem navodi svoje obveze koje će izvršiti tokom sledećih 10 godina.

    Britanija je prošle sedmice već objavila svoj 10-godišnji sporazum s Ukrajinom, koji su potpisali premijer Riši Sunak i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u Kijevu. Međutim, uspeh ove strategije gotovo u potpunosti zavisi od SAD, daleko najvećem donatoru novca i opreme i koordinatoru multilateralnih napora.

    Administracija Bajdena se nada da će ovog proleća objaviti svoju desetogodišnju obavezu vezanu za Ukrajinu, koju sada sastavlja Stejt department.
    “Ne bismo preživeli bez podrške SAD-a, to je činjenica”, rekao je Zelenski u televizijskom intervjuu prošle sedmice.

    Prema američkim zvaničnicima, američki dokument trebalo bi da garantuje podršku za kratkoročne vojne operacije, kao i “izgradnju buduće ukrajinske vojne sile koja može da odvrati rusku agresiju”. To će uključivati konkretna obećanja i programe za pomoć u zaštiti, rekonstrukciji i proširenju ukrajinske industrijske i izvozne baze, te pomoći zemlji u potrebnim političkim reformama.

    Četiri faze: borba, izgradnja, oporavak i reforma

    Za fazu borbe najpotrebniji su artiljerijska municija, zamena vozila izgubljenih u kontraofanzivi i puno više dronova, rekao je Erik Karamela, bivši obaveštajni analitičar CIA-e. “Puno tehnologije elektroničkog ratovanja i dronova – gde su Rusi postigli prednost. Trebaju više Sistema PVO da pokriju više gradova”, rekao je.

    Faza izgradnje usredsređena je na obećanja za buduće ukrajinske bezbednosne snage na kopnu, moru i u vazduhu, odnosno na razvoj ukrajinske industrijske baze za proizvodnju oružja.

    “Ukrajinci će moći da vide šta će dobijati od globalne zajednice tokom 10 godina. Na kraju 2024. će imati plan za vojsku koja može snažno da odgovori ruskim napadima”, rekao je Karamela.

    Istovremeno će deo novca biti usmeren na razvoj ukrajinske industrijske baze za proizvodnju oružja koja može barem držati korak s ruskom proizvodnjom.
    Faza oporavka uključuje dodatni PVO kako bi se stvorili zaštitni “mehuri” oko ukrajinskih gradova izvan Kijeva i Odese i omogućio oporavak ključnih delova ukrajinske ekonomije i izvoza.

    Faza reforme uključuje privlačenje stranih ulaganja u Ukrajinu, što će zahtevati dodatne napore u zaustavljanju korupcije, priznaju američki zvaničnici. Zelenski je poduzeo neke korake, uključujući otpuštanje i hapšenja navodno korumpiranih službenika za vojnu nabavku i sudija.

  • Mediji: Vašington razmatra tajnu operaciju protiv Teherana

    Mediji: Vašington razmatra tajnu operaciju protiv Teherana

    SAD razmatraju razne opcije kada se radi o odgovoru na napad na američku bazu na Bliskom istoku, uključujući mogućnost tajne operacije protiv Irana, javila je američka novinska agencija “Blumberg”.

    Prema pisanju agencije, napad, u kojem su poginula trojica američkih vojnika, “izazvaće snažniji odgovor” iz Vašingtona, koji će premašiti razmjere onoga što su SAD preduzele nakon početka sukoba na Bliskom istoku.

    Agencija navodi da je među potencijalnim reakcijama “tajna operacija u kojoj će Amerika izvršiti napad na Iran”.

    “Blumberg” napominje da Vašington neće najaviti svoje učešće u pomenutoj kampanji.

    U izvještaju se ističe da bi SAD “mogle da ciljaju iranske zvaničnike”, prenio je TASS.

    “Bez obzira na to šta uradi Vašington, predsjednik SAD DŽozef Bajden moraće da donese jednu od najkonsekvetnijih odluka u svom mandatu, a to bi moglo da vodi ka direktnom sukobu Vašingtona i Teherana”, dodaje “Blumberg”.

    Pres-služba Bijele kuće objavila je ranije Bajdenovo saopštenje u kojem se navodi da su u napadu dronom na američku vojnu bazu u Jordanu, blizu granice sa Sirijom, poginula trojica američkih vojnika i da je veliki broj njih ranjen.

    Centralna komanda SAD saopštila je da su povrijeđena 34 vojnika, od kojih su osmorica evakuisana iz Jordana.

    Ministar za komunikacije u Vladi Jordana Muhanad Mubaidin odbacio je izjavu Bajdena da su američke snage napadnute na jordanskoj teritoriji.

    On je rekao da je napadnuta baza u Tanfu, u Siriji, blizu jordanske granice.

  • Zelenski komentarisao šta bi se desilo ako bi SAD prestale da pomažu Ukrajini

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da, ako Sjedinjene Američke Države obustave pomoć Ukrajini, Evropa neće uspjeti sama da nadomjesti tu prazninu, ali navodi da vjeruje da se to neće dogoditi.

    Zelenski je u intervjuu nemačkoj televiziji ARD, odgovarajući na pitanje šta bi se desilo ako bi SAD prestale da pomažu Ukrajini i da li bi Evropa uspjela da popuni takvu prazninu, rekao da vjeruje da se to neće desiti i da Evropa neće ostati sama, prenosi Unian.

    On je naveo da je to pitanje složeno jer sama Evropa neće uspjeti da nadomjesti tu prazninu kada je riječ i o oružju i o finansijama, jer, kako objašnjava, Evropa bi, kad bi se ujedinila, vjerovatno uspjela da pruži dovoljnu podršku Ukrajini, ali SAD imaju uticaj i kada od njih dolaze signali koji “nisu baš pozitivni”, oni imaju isti uticaj na neke evropske lidere, prenosi Tanjug.

    Prema njegovom mišljenju, ako se desi da SAD odugovlače sa podrškom, to će uticati na ujedinjenu Evropu.

    Smatra da bi to dovelo do nedostatka oružja i finansija i da bi savez između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope bio izgubljen.

    “Treće, sama Evropa će shvatiti da je to signal da, ako Ukrajina ne izdrži i (predsjednik Rusije Vladimir) Putin krene naprijed, to je signal iz Sjedinjenih Država da će Evropa ostati sama među NATO državama koje će se suprotstaviti Rusiji”, ocjenjuje Zelenski.

    Dodaje da će to biti ozbiljna pretnja koju će Putin stoprocentno iskoristiti i da je to takođe signal koji bi pokazao da NATO neće biti tako jak.

  • Tramp: 100 odsto šansi za teroristički napad u SAD

    Tramp: 100 odsto šansi za teroristički napad u SAD

    Bivši američki predsjednik Donald Tramp smatra da postoji 100 odsto šansi da će se u Sjedinjenim Državama dogoditi teroristički napad zbog velikog broja ilegalnih imigranata.
    “Naša zemlja ide u pakao zbog nesposobnih ili loših ljudi. Teroristi pristižu nekontrolisano iz cijelog svijeta… I postoji 100 odsto šansa da će doći do velikog terorističkog napada u SAD”, rekao je Tramp na predizbornom skupu u Nevadi.

    Tramp je veliki dio govora posvetio situaciji na južnoj američkoj granici sa Meksikom, ponovo obećavši da će “pokrenuti najveću operaciju deportacije u Americi”, prenosi Rojters.

    Prema istraživanjima javnog mnjenja, problem imigracija i situacija na južnoj granici, koju je od kada je sadašnji američki predsjednik DŽozef Bajden preuzeo dužnost 2021. godine prešao rekordan broj migranata, predstavljaju jedno od glavnih pitanja na ovogodišnjim predsjedničkim izborima u SAD.

    Tramp je ranije iznio svoje protivljenje nacrtu sporazuma o granici o kojem se pregovara u američkom Kongresu, a koji je Bajden opisao kao “najčvršći i najpravedniji” niz mogućih reformi, koji će, ako bude usvojen, omogućiti predsjedniku da u vanrednim okolnostima zatvori granicu.

    “Loš dogovor o granici gori je od toga da nema nikakvog”, napisao je Tramp na društvenoj mreži.

  • Osuđen Donald Tramp, odšteta preko 80 miliona dolara

    Osuđen Donald Tramp, odšteta preko 80 miliona dolara

    Bivši američki predsjednik Donald Tramp mora platiti 83,3 miliona dolara piscu E. Jean Carroll zbog javnih izjava koje je dao 2019.

    U njima je omalovažavao Carroll i poricao njene optužbe za silovanje. Odluku je donijela savezna porota na Manhattanu, gdje se kao svjedok pojavio i Tramp, ali ubrzo nakon kratkog svjedočenja je napustio sudnici i nije slušao presudu, prenosi CNN.

    Panel od sedam muškaraca i dvije žene je raspravljao oko dva sata i 45 minuta o njoj. Takođe, tokom svoje završne riječi, Carrollov odvjetnik rekao je da ona zaslužuje najmanje 24 miliona dolara odštete. Prošla je bitno bolje.

    Carroll, bivša kolumnistica savjetnika časopisa Elle, rekla je da joj je Tramp oduzeo reputaciju koju je nekad imala jer je govorila istinu kada je pisala, prenosi N1.

    Tramp je 2019., kada je bio u Bijeloj kući, izjavio da je ne poznaje te da ga je proglasila silovateljem kako bi poboljšala prodaju njenih memoari koji su trebali izaći. Njegov pravni tim je ustvrdio da je jedina šteta koju je Carroll pretrpjela bila od “zlih komentara” na društvenim mrežama.

  • Najveća noćna mora Zelenskog počela je da se ostvaruje

    Najveća noćna mora Zelenskog počela je da se ostvaruje

    Nagoveštaji da bi SAD kad-tad mogle da obustave slanje pomoći Ukrajini su se, donekle, ostvarili.

    Šef Pentagona Lojd Ostin izjavio je da je američka administracija ostala bez novca da pomogne Ukrajini, pa Vašington više ne može da snabdeva Kijev projektilima i municijom istim tempom kao pre godinu dana.

    Američki ministar odbrane je, istovremeno, pozvao Kontakt grupu za odbranu Ukrajine da pokrije potrebe Kijeva, dok kongresmeni u Vašingtonu ne odobre odgovarajuće zakone.

    “Zato pozivam ovu grupu da ‘kopa duboko’ kako bi Ukrajini obezbedila spasonosne kopnene sisteme protivvazdušne odbrane i presretače”, poručio je Ostin u video-obraćanju javnosti iz svog doma, prvom posle operacije.

    Ostin je, ipak, poručio da će Sjedinjene države podržavati Ukrajinu “u njenoj borbi za slobodu”.

    Pomoćnica ministra odbrane za međunarodne poslove Seleste Valander izjavila je posle Ostinovog obraćanja da ukrajinsko ministarstvo odbrane dobija izveštaje sa fronta da “jedinice nemaju zalihe oružja i municije koje su im potrebne”.

    “To je jedan od razloga zašto smo se fokusirali na potrebu da odgovorimo na pitanja Kongresa, kako bi oni mogli da krenu napred u odluci”, rekla je ona.

    Ostin je podsetio da je Pentagon krajem decembra prošle godine najavio svoju 54. finansijsku podršku za Ukrajinu u vrednosti do 250 miliona dolara. No, SAD od tada nisu bile u mogućnosti da obezbede dodatnu municiju Kijevu jer američki Kongres tek treba da odobri dodatna sredstva.

    Na stolu kongresmena je papir sa više od 110 milijardi pomoći za Ukrajinu i Izrael oko čijeg usvajanja ne mogu da se dogovore, uprkos apelu aktuelnog šefa Bele kuće Džozefa Bajdena. Od tog kolača za Kijev je predodređena skoro 61 milijarda dolara.

    Očekivano, stigla je i reakcija Moskve. Portparolj Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski nalazi u teškoj situaciji. “Zelenski je u veoma teškoj situaciji, prestali su da mu daju novac”, rekao je Peskov.

    Napomenuo je da u inostranstvu nema dovoljno granata za Zelenskog, dok je evropskim zvaničnicima rekao da su “bacili pare na Ukrajinu”.