VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Rusija prihvatila razgovor sa Amerikom

    Rusija prihvatila razgovor sa Amerikom

    Rusija je prihvatila zahtev SAD za razgovor američkog državnog sekretara Entonija Blinkena i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova.

    To je danas izjavio portparol američkog Stejt departmenta Ned Prajs.

    On je rekao da Vašington i dalje očekuje da će se razgovor održati narednih dana, preneo je Rojters.

    Blinken je juče rekao da će iskoristiti planirani poziv da izvrši pritisak na Lavrova da odgovori na “značajnu ponudu” koju je administracija predsednika SAD Džozefa Bajdena iznela Moskvi da obezbedi oslobađanje američkih državljana – košarkašice Britni Griner i marinca Pola Vilana, koji su zatvoreni u Rusiji.

    Kako je izvestio CNN, posle višemesečne interne debate, Bajdenova administracija je ponudila da razmeni ruskog trgovca oružja Viktora Buta, koji služi 25-godišnju zatvorsku kaznu u SAD, za Grinerovu i Vilana.

    Marinac Pol Vilan je 2020. godine osuđen na 16 godina zatvora zbog špijunaže. On i njegova porodica sve vreme tvrde da je on nevino osuđen, a ove navode negirala je i Vlada SAD, piše Huff post.

    Košarkašica Britni Griner, koja se nekoliko meseci nalazi u ruskom zatvoru, priznala je na sudu da je u prtljagu imala ulje kanabisa dok je bila na aerodromu u Moskvi, navodeći da ga je slučajno spakovala u kofer.

    Njihov poslednji razgovor održan je 15. februara ove godine, desetak dana pre nego što je počeo sukob u Ukrajini.

  • SAD nudi 10 miliona dolara za informacije o ruskom uplitanju u predsjedničke izbore

    SAD nudi 10 miliona dolara za informacije o ruskom uplitanju u predsjedničke izbore

    Američki State Department ponudio je nagradu od 10 miliona dolara za informacije o navodnom ruskom uplitanju u predsjedničke izbore 2016. godine.

    State Department traži informacije o Agenciji Internet Research Agency LLC (IRA), Jevgeniju Viktoroviču Prigožinu i povezanim ruskim subjektima i suradnicima zbog njihovog miješanja u američke izbore, saopćio je State Department.

    SAD je već nametnuo sankcije pojedincima i subjektima koji su povezani s vođom i finansijerom IRA-e, ruske farme trolova. IRA je firma sa sjedištem u Sankt Peterburgu koja je, prema tvrdnjama američkih funkcionera, bila ključna za ruska nastojanja da se umiješaju u predsjedničke izbore 2016.

    State Department dodaje da je Prigožin ruski državljanin koji je finansirao IRA-u, a da je ta agencija započela s operacijama uplitanja u američki politički sistem već 2014, prenosi Hina.

    Optužuju da je cilj IRA-e bio da sije razdor.

    Američko tužilaštvo istaknulo je kako je IRA preplavila društvene mreže lažnim izvještajima i teorijama zavjere kako bi iskoristila društvene podjele u SAD-u.

    Ruska vlada odbacila je optužbe za uplitanje u američki izborni proces.

    Odnosi na relaciji Washington – Moskva napeti su posljednjih godina zbog optužbi da je Rusija utjecala na izbore 2016. godine, zbog ruske invazije na Ukrajinu te zapadnih sankcija nametnutih Rusiji.

  • Amerika u recesiji?

    Amerika u recesiji?

    Američka ekonomija je pala za 0,9 posto na godišnjem nivou u drugom tromesečju 2022. godine.A to je drugi kvartalni pad zaredom, prema današnjoj preliminarnoj proceni Biroa za ekonomske analize.Ovaj pad, prema najčešće korišćenoj, mada nezvaničnoj definiciji, označava prag nastupanja recesije, koja nastaje kada se tokom dva uzastopna kvartala zabeleži negativan ekonomski rast, prenosi tv stanica Si-En-En (CNN).

    U prvom tromesečju, privredni pad je iznosio 1,6 procenata.

    Mada današnja preliminirna procena predstavlja oštar pad u odnosu na privrednu ekspanziju od 6,7 odsto zabeleženu u drugom kvartalu 2021. godine, Bela kuća je nepokolebljiva u stavu da najveća svetska ekonomija, uprkos tome što se nosi sa višedecnijski visokom inflacijom i stalnim problemima u ponudi, ostaje u osnovi zdrava, napominje ovaj američki medij.

    Dalje dodaje da je administracija SAD-a čak preduzela neuobičajen korak objavljivanjem svojevrsnog objašnjenja, tvrdeći da dva uzastopna kvartala ekonomskog pada, sama po sebi, ne predstavljaju recesiju.

    Bela kuća je, prema navodima CNN-a, prošle nedelje objavila na blogu da pored BDP-a, podaci koji se odnose na tržište rada, na korporativnu i ličnu potrošnju, proizvodnju i prihode ulaze u zvaničnu odluku kojom bi bila proglašena recesija.

    Neprofitna organizacija Nacionalni biro za ekonomska istraživanja je zvanični arbitar koji proglašava recesiju, objašnjava se u tekstu i ocenjuje da je malo verovatno da će u skorije vreme doneti sud po ovom pitanju.

    Ekonomisti kažu da je glavni razlog zbog kojeg bi bilo prerano nazivati sadašnju situaciju recesijom na temelju današnjih podataka, taj što se konačni podaci mogu promeniti, što će se verovatno i dogoditi.

  • “Bajdene, igraš se vatrom. Izgorećeš se”

    “Bajdene, igraš se vatrom. Izgorećeš se”

    Predsednik Kine Si Đinping poručio je američkom predsedniku Džozefu Bajdenu da se igra vatrom po pitanju Tajvana.

    Ovo je peti telefonski razgovor lidera dve nacije, a kineski predsednik Si Đinping rekao je američkom predsedniku Bajdenu da je njegova politika na Tajvanu opasna i da će se na kraju vratiti Vašingtonu kao bumerang.
    “Onaj ko se igra vatrom sigurno će se izgoreti”, rekao je Si Bajdenu, prenela je kineska televizija CCTV u četvrtak.
    “Šefovi država imali su detaljnu komunikaciju i razmenu mišljenja o odnosima Kine i SAD i pitanjima od zajedničkog interesa”, izvestila je CCTV. Telefonski razgovor je navodno trajao 2,5 sata i obuhvatao je teme od Tajvana do tekućih trgovinskih sporova između dve najveće svetske ekonomije.

    Najnoviji spor Vašingtona i Pekinga tiče se moguće posete predsednice Predstavničkog doma Kongresa SAD Nensi Pelosi Tajvanu, ostrvu koje dobija neformalnu odbrambenu podršku od SAD, a koje Kina smatra delom svoje teritorije.
    Peking je saopštio da će eventualnu posetu Pelosi smatrati kao provokaciju i najavio „snažan odgovor“.
    Pelosi bi bila najviši američki zvaničnik koji je posetio Tajvan otkako je republikanac Njut Gingrič posetio to ostrvo 1997. Godine, kada je bio predsednik Predstavničkog doma Kongresa SAD, prenosi V92.
    Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Džao Liđian rekao je ranije novinarima da je kineska strana jasno naznačila SAD u više navrata da se snažno protivi poseti Pelosi Tajvanu.

  • Amerika želi razgovore sa Rusijom; Moskva tvrdi: Nismo dobili zahtjev

    Amerika želi razgovore sa Rusijom; Moskva tvrdi: Nismo dobili zahtjev

    Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je da namerava da ovih dana razgovara sa ministrom spoljnih poslova Rusije Sergejem Lavrovom.

    Blinken je rekao da će se tokom razgovora dotaknuti dogovora o pšenici, kao i mogućnosti oslobađanja pritvorenih američkih državljana u Rusiji. On je dodao da sa Lavrovom neće voditi pregovore o Ukrajini.

    Moskva pak tvrdi da nije dobila zahtev Vašingtona za telefonski kontakt ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova i američkog državnog sekretara Entonija Blinkena, saopšteno je danas iz Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

    “Osim medijskih izveštaja, nije bilo nikakvih zahteva. Mi se rukovodimo uobičajenom diplomatskom praksom, a ne megafon diplomatijom”, navodi se u saopštenju ruskog ministarstva, prenosi TAS S.

    Trgovina zarobljenicima sa Moskvom
    Posle višemesečne interne debate, Bajdenova administracija je ponudila da razmeni Viktora Buta, osuđenog ruskog trgovca oružjem koji služi 25 godišnju zatvorsku kaznu u SAD, kao deo potencijalnog sporazuma da se obezbedi oslobađanje dvojice Amerikanaca koje drži Rusija , Britnei Griner i Pol Vhelan, prema ljudima upućenim u ovo pitanje.

    Ovi izvori su rekli za Si-En-En da je plan razmene Buta za Vilana i Grinera dobio podršku predsednika Džoa Bajdena nakon što se o njemu raspravljalo početkom ove godine. Bajdenova podrška razmeni nadjačava protivljenje Ministarstva pravde, koje je generalno protiv trgovine zatvorenicima.

  • Lavrov optužio Zapad: “Krive su SAD i EU”

    Lavrov optužio Zapad: “Krive su SAD i EU”

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je prilikom posete Africi govorio o globalnom poskupljenju hrane, za šta je optužio SAD i Evropsku uniju.

    U razgovoru s afričkim diplomatama u Adis Abebi, glavnom gradu Etiopije, Lavrov je prehrambenu krizu nazvao “takozvanom”. Izjavu je dao nakon što je posetio nekoliko afričkih zemalja koje su najteže pogođene nestašicama hrane, prenosi Index.

    Podsećanja radi, mnoge afričke zemlje su zavisne od uvoza žitarica iz Rusije i Ukrajine. Zbog toga je više afričkih lidera pre nekoliko nedelja posetilo Moskvu i izrazilo zabrinutost zbog nestašica.

    “SAD i EU su krive zbog besmislenih zelenih politika i gomilanja hrane tokom pandemije”

    Naime, od početka ruskog napada na Ukrajinu crnomorske luke te države su blokirane, što je onemogućilo izvoz žitarica. Lavrov je prošle nedelje rekao da je nedavno potpisan sporazum o prekidu blokade kako bi se omogućio siguran izvoz tona blokirane pšenice iz Ukrajine “mogao biti potpisan davno, davno pre da nije bilo zapadne tvrdoglavosti”.

    Optužio je SAD i EU da su krive za poskupljenje hrane zbog “besmislenih” zelenih politika i gomilanja zaliha hrane tokom pandemije kovida 19.

    “Situacija u Ukrajini jeste negativno uticala na tržišta hrane, ali ne zbog ruske specijalne operacije, nego zbog neadekvatne reakcije Zapada, koji je uveo sankcije Rusiji”, rekao je on.

    Zapadne zemlje su u više navrata istakle da je hrana izuzeta iz svih sankcija Rusiji, te optužile Moskvu da je kriva za globalnu prehrambenu krizu.

  • “Tajni” plan Vašingtona: Kako natjerati Srbe…

    “Tajni” plan Vašingtona: Kako natjerati Srbe…

    Kosovski analitičar Nedžmedin Spahiju smatra da su predsednica i premijer Kosova od Blinkena dobili smernice o daljem toku dijaloga sa Srbijom.

    Podsetimo, Vjosa Osmani i Aljbin Kurti sastali su se u Vašingtonu sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom, a jedna od glavnih tema razgovora bio je i dijalog o normalizaciji odnosa sa Srbijom.

    Prema rečima Spahijua, lideri Kosova su dobili uputstva od Amerike kako da dođu do priznanja od Srbije.

    “Sigurno je da je sastanak organizovan kako bi se pripremio konačni sporazum sa Srbijom uz uputstvo koje Kosovo treba da primenjuje kako bi dobilo priznanje od strane Srbije. O tome šta je dogovoreno i o čemu se govorilo na sastanku nije saopšteno javnosti kako ne bi uticalo na pregovore. Verovatno je Kurtiju i Osmani rečeno u čemu to moraju da popuste da bi došlo do dogovora sa Srbijom”, istakao je Spahiju za portal Kosovo onlajn.

    Dodao je da je administracija SAD poručila kosovskoj strani da mora da popusti kada je u pitanju autonomija kosovskih Srba.

    “Zna se šta se traži od Srbije, to je priznanje kosovske nezavisnosti i ono ne može biti ni lako ni teško, tu se nema oko čega dogovarati. Međutim, Kosovo mora da popusti na nivou autonomije Srba na Kosovu koja je zagarantovana Ahtisarijevim planom, pre svega kao obrazovna, kulturna, verska i zdravstvena autonomija”, naglasio je Spahiju.

    Mišljenja je da je na sastanku rečeno da Kosovo mora da popusti, i da je dato tačno uputstvo do koje to granice mora ići.

    “Takvom autonomijom je Srbija nezadovoljna i traži više. O obimu veće autonomije se mora pregovarati i mislim da su Amerikanci stavili do znanja Kurtiju i Osmani dokle moraju da popuste da bi se postigao dogovor”, izjavio je Spahiju za Kosovo onlajn.

    Kako je istakao, Kosovo ima podršku SAD za članstvo u međunarodnim institucijama, ali da je čak i to pitanje uslovljeno dijalogom, jer kako kaže, bez priznanja Srbije neće biti priznanja ni od ostalih zemalja koje ne priznaju nezavisnost Kosova.

    “Kosovo ima podršku SAD za članstvo u međunarodnim organizacijama, međutim u međunarodnu organizaciju se ne može ući ukoliko nema priznanja od Rusije, Kine i pet evropskih zemalja, a njihovo priznanje zavisi od toga da li će Srbija priznati Kosovo. Shodno tome, dijalog je krucijalna stvar na tom putu. Ako se to postigne SAD i ostale zemlje saveznice Kosova će pogurati stvar napred”, zaključio je Spahiju.

  • Donald Trump nagovijestio da će se ponovo kandidovati za predsjednika SAD-a

    Donald Trump nagovijestio da će se ponovo kandidovati za predsjednika SAD-a

    Donald Trump je u utorak posjetio Washington kako bi održao govor po prvi put nakon što je prije 18 mjeseci napustio Bijelu kuću. U žestokom govoru stavio je nekoliko naznaka da bi se mogao kandidovati za predsjednika na izborima 2024. godine.

    Trump na govoru desno orijentisanog America First Policy instituta se zaustavio prije nego što je i zvanično najavio da će biti kandidat na izborima 2024. godine ali je ostavio snažne naznake da bi se to moglo desiti.

    Također, Trump je po ko zna koji put ponovio tvrdnje da je pobijedio na izborima 2020. godine.

    “Uvijek sam govorio kako sam se kandidovao prvi put i pobijedio, kandidovao sam se drugi put i bio puno bolji. Možda ćemo morati to uraditi ponovo. Moramo srediti svoju zemlju,” rekao je Trump. Veselim se iznošenju još mnogih detalja u sedmicama i mjesecima koji dolaze,” rekao je Trump.

    U govoru Trump se osvrnuo na teme ilegalnih imigracija i kriminala, što su bile i teme njegove pobjedničke kampanje 2016. godine. Za napad na Capitol Hill šestog januara rekao je da su bili dio političkih trikova i kriminalaca.

  • State Department: SAD će podržati bilo koju odluku Šmita

    State Department: SAD će podržati bilo koju odluku Šmita

    Američki State Department oglasio se povodom najava da bi Kristijan šmit mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH, prenosi Glas Amerike.

    Do sada OHR nije ništa službeno potvrdio, a vlade kvinte (SAD, Velika Britanija, Italija, Francuska i Njemačka) nisu izrazile stav.

    Povodom te šutnje, Glas Amerike se obratio State Departmentu za službeni stav Vlade SAD-a.

    “Odluke o korištenju Bonskih ovlasti daju se isključivo visokom predstavniku. On će izabrati hoće li, kada i kako ih koristit”, poručio je glasnogovornik State Departmenta, te dodao da će SAD podržati “bilo koju odluku koju visoki predstavnik donese”.

    Glasnogovornik je odbio komentirati detalje eventualnih reformi.

    “U ovom trenutku nećemo komentarisati potencijalne reforme koje se navode u medijima. Ponavljamo, odluka o korištenju Bonskih ovlasti je isključiva nadležnost Ureda visokog predstavnika”, navodi se u odgovoru.

    Još uvijek nije poznat cjelokupni sadržaj pripremljene odluke visokog predstavnika, međutim, dijelovi dokumenta su do sada procurili u javnost.

    Za razliku od suzdržanog stava State Departmenta, pojedini članovi Evropskog parlamenta se nisu ustručavali da kritiziraju navodni nacrt koji su mediji prenijeli, pogotovo kada je u pitanju cenzus od tri posto za biranje delegata u Domu narodu Federacije BiH.

    Članovi Bundestaga, njemačkog parlamenta u kojem je Schmidt bio zastupnik skoro 30 godina, također su iznijeli kritike.

    Schmidt namjerava uvesti cenzus od tri posto za delegate koji se iz kantona biraju u Dom naroda Federacije.

    Također, za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH sada će biti potrebna podrška 8 delegata, za razliku od prijašnjih 6, u svakom klubu konstitutivnih naroda u Domu naroda FBiH.

    Dragan Čović i Andrej Plenković, predsjednici sestrinskih stranaka HDZ-a iz BiH i Hrvatske, ipak imaju pozitivno mišljenje o najavljenim reformama. Zbog mogućnosti nametanja spomenutih izmjena izbornog zakona u Sarajevu su jučer održani veliki protesti ispred zgrade OHR-a, a sve je proteklo mirno i bez incidenata.

  • Predstavljen Zakon o podržavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma

    Predstavljen Zakon o podržavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma

    Zamjenik člana Komisije za spoljne poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD En Vagner i kongresmenka Suzan Vajld predstavile su Zakon o podržavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije, prema kom kaznene mjere mogu biti uvedene svim domaćim i stranim akterima koji ugrožavaju stabilnost BiH.

    SAD, prema novom zakonu, moraju da uvedu sankcije svim domaćim i stranim akterima koji ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum ili na bilo koji drugi način remete stabilnost BiH.

    U saopštenju, koje su objavile Vagnerova i Vajldova, navodi se da će pomenuti zakon poslati “jasan signal odvraćanja” pred izbore u BiH u oktobru.

    Vagnerova je izjavila da destabilizirajuće i antidemokratsko ponašanje pojedinih zvaničnika u BiH, kao i ono što je nazvala “destruktivnim uticajem Rusije”, prijete da ugroze nasljeđe vlasti SAD u posredovanju Dejtonskom sporazumu i podržavanju stabilnosti BiH.

    – Uvođenjem sankcija radi rješavanja političke krize i korupcije u BiH, ovaj zakon jasno stavlja do znanja ‘lošim’ unutrašnjim i spoljnim akterima da bi mogli biti pozvani na odgovornost zbog prijetnje miru i stabilnosti u zemlji – naglasila je Vagnerova.

    Ona je podsjetila da u Sent Luisu postoji snažna zajednica ljudi iz BiH, uz napomenu da ona zna koliko je važno da se u BiH upotrijebe ovlašćenja za uvođenje sankcija kako bi se spriječilo da se BiH ozbiljno destabilizuje.

    – Pred izbore u oktobru, ova poruka bi mogla biti još više ključna – dodala je Vagnerova.

    Vajldova je istakla da je ključno da SAD podrže napore ljudi u BiH da zaštite svoj teško stečeni mir i izgrade jedinstvenu, snažniju i reprezentativniju demokratiju.

    – Među drugim ključnim odredbama, ovaj zakon poziva BiH da sprovede presude Evropskog suda za ljudska prava, koji nalažu da se ukinu etnički i vjerski zahtjevi za obavljanje visokih političkih funkcija – uslovi koji su neprihvatljivo obespravili previše članova stanovništva – poručila je Vajldova.

    Prema njenim riječima, konstruktivan pristup novog zakona može pomoći da se stvore veće mogućnosti, inkluzivnost i stabilnost širom regiona, kako sada tako i za generacije koje dolaze.