Očekivana posjeta predsjedavajuće američkog Predstavničkog doma Nancy Pelosi Tajvanu rezultirala je strogim upozorenjima Pekinga i rastućom zabrinutošću u Washingtonu.
Kalifornijska demokratkinja je tokom svoje turneje po Aziji, uz pratnju kongresne delegacije do sada svratila u Singapur i Maleziju.
Njena putna agenda uključuje zaustavljanje i u Južnoj Koreji i Japanu, ali se službeno ne pominje posjeta Tajvanu. Međutim, visoki zvaničnik tajvanske vlade i američki zvaničnik rekli su za CNN u ponedjeljak da se očekuje da će posjetiti Tajvan i prenoćiti u sklopu svoje turneje po Aziji.
Kina je zbog potencijalne posjete poslala upozorenje, obećavajući da će poduzeti “odlučne i snažne mjere” ako do nje dođe. Prošle sedmice, kinesko ministarstvo odbrane ponovilo je prijetnju, upozoravajući: “Ako SAD insistiraju da zauzmu svoj kurs, kineska vojska nikada neće sjediti skrštenih ruku.”
Pelosi, koja je iskrena kritičarka Pekinga, i ranije je govorila da je važno da SAD pokažu podršku Tajvanu. No, američki zvaničnici su zabrinuti da bi prijavljena posjeta mogla biti dočekana vojnom reakcijom Kine što bi potencijalno moglo pokrenuti najgoru krizu preko moreuza u posljednjih nekoliko decenija.
Zašto je Peking ljut?
Kineska vladajuća Komunistička partija tvrdi da je tajvanska samoupravna demokratija zapravo njihova teritorija uprkos tome što njome nikada nije upravljala. Oni nikada nisu isključili upotrebu sile kako bi ujedinili tajvanska ostrva s kineskim kopnom.
Peking je decenijama na razne načine pokušavao da izoluje Tajpej na svjetskoj sceni, između ostalog blokiranjem procesa pridruživanja raznim međunarodnim organizacijama. Oni se oštro protive svakom potezu Tajvana koji bi im dao osjećaj međunarodnog legitimiteta, a posjete međunarodnih zvaničnika vide upravo tako.
Godine 1995., posjeta tadašnjeg tajvanskog predsjednika Lee Teng-huija Sjedinjenim Državama izazvala je veliku krizu u Tajvanskom moreuzu. Kina je tada, bijesna zbog njegovog putovanja, ispalila projektile u vode oko Tajvana, a kriza je okončana tek nakon što su SAD poslale dvije borbene grupe nosača aviona u to područje i tako pokazale snažnu podršku Tajpeju.
Posljednjih godina, u Tajvanu su bile brojne američke delegacije što je ponovo izazvalo ljutite odgovore Kine, uključujući i slanje ratnih aviona u samoproglašenu zonu za identifikaciju protivvazdušne odbrane Tajvana.
Ono što ovaj put posebno provocira Peking je Pelosin politički status. Pelosi je treći javni zvaničnik u hijerarhiji SAD nakon predsjednika i potpredsjednice. Kinezi to shvataju veoma ozbiljno.
Potencijalne tenzije između Kine i SAD-a
Peking je upozorio da će Pelosino putovanje, ako se ostvari, imati “ozbiljan negativan utjecaj na političke temelje kinesko-američkih odnosa”.
Washington priznaje Narodnu Republiku Kinu kao jedinu legitimnu vladu Kine, ali održava bliske neslužbene veze s Tajvanom. SAD snabdijeva Tajvan odbrambenim oružjem, međutim namjerno je nejasno da li će braniti Tajvan u slučaju kineske invazije.
Kineski autoritarni zaokret pod Xijevim vodstvom i nagli pad odnosa s Washingtonom povukli su Tajvan bliže orbiti SAD-a. To je razbjesnilo Peking, koji je optužio Washington da “igra na tajvansku kartu” kako bi obuzdao uspon Kine.
SAD su u međuvremenu pojačale svoj angažman s Tajvanom, odobravajući prodaju oružja i šaljući delegacije na ostrvo.
Pelosi nije prva predsjedavajuća Predstavničkog doma SAD-a u posjeti Tajvanu. Prije nje je, 1997. godine Tajpej posjetio Newt Gingrich, međutim Kina je 25 godina kasnije jača, moćnija i samouvjerenija, a njen novi lider Xi je jasno stavio do znanja da više neće tolerisati omalovažavanje ili osporavanje njihovih stavova.
Šta je sa tajmingom?
Pelosina posjeta također će doći u osjetljivom trenutku za Kinu. Unutrašnja politika Kine je u veoma napetom momentu i posjeta Pelosi Tajpeju bi mogla biti ocijenjena kao poniženje Xi Jinpinga i njegovog rukovodstva što znači i da će on biti prisiljen da reaguje.
Kineska vojska slavi godišnjicu osnivanja 1. augusta, dok se Xi, najmoćniji lider u zemlji u posljednjih nekoliko decenija, sprema da prekrši konvencije i traži treći mandat na 20. kongresu Komunističke partije ove jeseni.
Upravo zbog kongresa i drugih dešavanja, mnogi analitičari smatraju da ovo nije dobro vrijeme za Jinpinga da izazove vojni sukob. No ima i onih koji ističu da je upravo zbog unutrašnjopolitičkih napetosti, opasnost od snažnog odgovora još veća.
Kako će Kina reagovati?
Kina nije precizirala koje “silne mjere” planira poduzeti, ali neki kineski analitičari kažu da bi reakcija Pekinga mogla uključivati vojnu komponentu.
“Kina će odgovoriti protumjerama bez presedana — najjačim što je ikada poduzela od krize u Tajvanskom moreuzu”, rekao je Shi Yinhong, profesor međunarodnih odnosa na kineskom univerzitetu Renmin.
Privatno, zvaničnici Bidenove administracije izrazili su zabrinutost da bi Kina mogla tražiti da proglasi zonu zabrane letova iznad Tajvana kako bi poništila moguće putovanje, rekao je američki zvaničnik za CNN.
Zvaničnici nacionalne sigurnosti tiho rade na uvjeravanju Pelosi u rizike koje bi moglo predstavljati njeno potencijalno putovanje na Tajvan, dok Pentagon razvija sigurnosni plan za korištenje brodova i aviona kako bi je zaštitio ako odluči da nastavi.
SAD ne očekuju direktnu neprijateljsku akciju Pekinga tokom potencijalne posjete Pelosi. Najmanje pet zvaničnika odbrane opisali su ovo kao vrlo udaljenu mogućnost i rekli da Pentagon želi da se smanji takva javna retorika.
Međutim, postoji stalna zabrinutost američkih zvaničnika da su to pogređne pretpostavke i da bi moglo doći do incidenata ukoliko Kina i SAD značajno povećaju svoje zračne i pomorske operacije u regiji.
