VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • SAD i Tajvan postigli važan dogovor o saradnji, čeka se odgovor Kine

    SAD i Tajvan postigli važan dogovor o saradnji, čeka se odgovor Kine

    Sjedinjene Države i Tajvan u srijedu su se složili da započnu trgovinske pregovore u okviru nove inicijative, rekavši da žele postići sporazume s “ekonomski značajnim ishodima”, što je još jedan znak pojačane potpore SAD-a otoku koji Kina smatra svojim teritorijem.

    Washington i Taipei predstavili su američko-tajvansku inicijativu o trgovini 21. stoljeća u junu, samo nekoliko dana nakon što je Bidenova administracija isključila otok, koji Kina smatra svojim teritorijem, iz svog gospodarskog plana usmjerenog na Aziju i osmišljenog da se suprotstavi rastućem utjecaju Kine.

    Ured američkog trgovinskog predstavnika saopćio je da su dvije strane “postigle konsenzus o pregovaračkom mandatu” i da se očekuje da će se prvi krug pregovora održati početkom ove jeseni.

    “Planiramo slijediti ambiciozan raspored za postizanje obveza po visokim standardima i smislenih ishoda koji pokrivaju jedanaest trgovinskih područja u pregovaračkom mandatu koji će pomoći u izgradnji pravednijeg, prosperitetnijeg i otpornijeg gospodarstva 21. stoljeća”, rekla je zamjenica trgovinskog predstavnika Sjedinjenih Država Sarah Bianchi.

    U pregovaračkom mandatu navodi se da su Sjedinjene Države i Tajvan postavili opsežan dnevni red za razgovore o pitanjima poput olakšavanja trgovine, dobre regulatorne prakse i uklanjanja diskriminirajućih prepreka trgovini.

    Rečeno je da će početak službenih razgovora biti u svrhu postizanja sporazuma s “obvezama visokog standarda i ekonomski značajnim ishodima”.

    Nije spomenuta mogućnost širokog sporazuma o slobodnoj trgovini, za što je Tajvan lobirao.

    Washington je, usprkos nedostatku službenih diplomatskih veza, želio ojačati potporu Tajvanu, posebno jer se suočava s pojačanim političkim pritiskom Kine.

  • Domaći političari na meti novog talasa sankcija

    Domaći političari na meti novog talasa sankcija

    Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, čiji je prijedlog nedavno upućen na usvajanje u američki Kongres, predstavlja uvod u mnogo ozbiljnije i opsežnije kažnjavanje ovdašnjih političara.

    Izvori Srpskainfo iz diplomatskih krugova tvrde da će navedeni zakon, koji su u proceduru usvajanja zajednički “gurnuli” pojedini demokratski i republikanski senatori, u Kongresu SAD biti usvojen najvjerovatnije već sljedećeg mjeseca.

    To bi, prema riječima naših sagovornika, praktično značilo da će Vašington mnogo robusnije, nego što je to do sada bio slučaj, uvoditi sankcije ne samo prema pojedinim političarima iz regiona, već i prema državnim institucijama, preduzećima, pa čak i privatnim firmama koje se dovode u vezu s korumpiranim političarima ili onim liderima koje američka administracija ocijeni kao ruske “igrače” na Zapadnom Balkanu.

    – Cilj je da bude podržan ekonomski razvoj i borba protiv korupcije, ali su predviđene i sankcije onima koji ugrožavaju stabilnost regiona ili su umiješani u korupciju. Odnos SAD sa Zapadnim Balkanom je od prelomnog značaja u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu – rekla je senatorka Demokratske stranke Džin Šejhin, koja je zajedno sa republikancem Rodžerom Vikerom bila na čelu američkih senatora koji su Kongresu prije tri dana podnijeli prijedlog za usvajanje navedenog zakona.

    Bivši karijerni diplomata i član Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji, Srećko Đukić, za Srpskainfo ocjenjuje da će Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, nakon što bude usvojen u Kongresu, na “potpuno novi nivo” podići američki angažman u ovom dijelu svijeta.

    – Amerikanci su i do sada uvodili sankcije pojedinim političarima iz naše regije, ali ovo je sada mnogo ozbiljnije. Nakon što ga usvoje, taj zakon će postati obavezujući za sve izvršne organe vlasti u SAD. To, praktično, znači da će pored sankcija kojima se zamrzava imovina na teritoriji SAD ili zabrana putovanja u tu zemlju, sankcije sada biti proširene i na razne vrste finansijskog kažnjavanja, zabranu dizanja kredita, ograničavanja trgovine… Radi se o mnogo ekstremnijim mjerama nego što su postojale do sada – ističe Đukić.

    Što se Republike Srpske tiče, Đukić smatra da je navedeni zakon, između ostalog, ozbiljna prijetnja njenom aktuelnom političkom rukovodstvu, ali i cijeloj Srpskoj, odnosno njenom ekonomskom opstanku.

    – Jedna je stvar da zabranite Miloradu Dodiku, Nikoli Špiriću ili nekom trećem da uđe u SAD, a potpuno drugo ako ograničite kreditiranje, poslovanje ili pristup svjetskom finansijskom tržištu Republici Srpskoj zbog njenih vođa koji se prozivaju za korupciju ili ugrožavanje mira. Zbog toga je taj zakon izuzetno ozbiljan – upozorava Đukić.

    Direktor Instituta za nacionalnu i međunarodnu bezbjednost iz Beograda, Darko Trifunović, za Srpskainfo tvrdi da je u Vašingtonu u pripremi još jedan zakon, pored navedenog Zakona o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, a koji bi, prema njegovim riječima, trebalo da ubrza procedure sankcionisanja pojedinaca koji, prema ocjeni Amerikanaca, narušavaju mir i rade na destabilizaciji regije.

    – Za pretpostaviti je da će i EU slijediti američki primjer. Inače, Republika Srpska se praktično već nalazi pod sankcijama. Kod vas već godinama nema nijedne značajnije zapadne investicije. Pritisak će vremenom još više jačati ako se ne počnu krivično goniti korumpirani i kriminalizovani političari – tvrdi Trifunović.

  • Bajden potpisao zakon: Najveći paket klimatskih mjera u američkoj istoriji

    Bajden potpisao zakon: Najveći paket klimatskih mjera u američkoj istoriji

    Američki predsjednik Džozef Bajden potpisao je zakon vrijedan 430 milijardi dolara, koji se smatra najvećim paketom klimatskih mjera u američkoj istoriji.

    Zakon ima za cilj da smanji emisije štetnih gasova, ali i da snizi cijene lijekova koji se izdaju na recept i rastuću inflaciju, prenosi Rojters.

    Zakonom koji je Bajden potpisao juče na ceremoniji u Bijeloj kući, uz prisustvo vodećih demokrata, obuhvaćena su najznačajnija ulaganja federalnih vlasti u borbi protiv klimatskih promjena od oko 375 milijardi dolara tokom 10 godina.

    Njime je predviđeno i ograničavanje cijene lijekova na 2.000 dolara godišnje na trošak građana koji su osigurani kroz federalni zdravstveni program.

    Takođe zakon će pomoći oko 13 miliona Amerikanaca da plate zdravstveno osiguranje produžavanjem subvencija koje su odobrene tokom pandemije virusa korona, i obezbijediće da korporacije i bogati plaćaju poreze koje duguju.

    Demokrate su poručile da će to sve pomoći u borbi protiv inflacije smanjenjem federalnog deficita.

    Nešto ranije je Donji dom američkog Kongresa usvojio prijedlog zakona o klimatskim promjenama, zdravstvu i porezima, koji se još naziva i zakon o smanjenju inflacije, a prije njega je to učinio i Senat, prenijeli su američki mediji.

  • Amerika je znala – Objavljen insajderski izveštaj

    Amerika je znala – Objavljen insajderski izveštaj

    Zvaničnici Bajdenove administracije mesecima su znali da Putin okuplja desetine hiljada vojnika i šalje tenkoveduž ukrajinske granice, piše Vašington post.

    List je naveo hronologiju događaja koji su se uoči ruske invazije na Ukrajinu odvijali iza zatvorenih vrata. Kako su se obaveštajni podaci gomilali, Džejk Saliven, savetnik za nacionalnu bezbednost Bajdena, postao je uveren da će Rusija započeti rat u Ukrajini i sazvao je hitan sastanak u Ovalnoj sobi.

    Džou Bajdenu je tada rečeno da obaveštajni podaci o Putinovim operativnim planovima pokazuju da je sve spremno za masovni napad na Ukrajinu, a Vašington post navodi da je američka obaveštajna zajednica imala svoje izvore u ruskom političkom vođstvu, špijunskom aparatu i vojsci.

    Bajdenu je, kako navodi list, tada rečeno, da su sadašnji Putinovi planovi predviđaju zauzimanje većine ukrajinske teritorije.

    Ovaj izveštaj, sa do sada neobjavljenim detaljima, baca novo svetlo na borbu SAD-a za vraćanje verodostojnosti, pokušaj balansiranja tajnosti oko obaveštajnih podataka s potrebom da se saveznike uveri u njihovu istinitost i izazov određivanja kako će najmoćniji svetski vojni savez pomoći ne baš savršenoj demokratiji na ruskoj granici, a da NATO ne ispali ni jedan metak, ocenjuje Vašington post.

    Takođe, list navodi da je tekst napisan nakon razgovora s više od trideset visokih zvaničnika SAD, Ukrajine, Evrope i NATO-a.

    Na prvom sastanku u Ovalnoj sobi, kom su prisustvovali i šefovi CIA, FBI, prvi čovek Pentagona, kao I brojni drugi najviši zvaničnici obaveštajne i odbrambene zajednice, Bajdenu su do detalja predočeni svi planovi ruskog predsednika u Ukrajini. Amerika je tako, ocenjuje Vašington post, dobile su “izvanredne detalje” o tajnim planovima Kremlja, dok je Rusija i dalje poricala sve.

    Nakon što je bio suočen s novim obaveštajnim podacima i analizom na brifingu u oktobru 2021., Bajden je navodno imao dve reakcije. Prvo je trebalo da pokuša da odvrati Putina, a smatrao je da bi trebalo poslati nekoga u Moskvu da sedi s Rusima na najvišem nivou i kaže im: “Ako to učinite, ovo će biti posledice. “

    Drugo, trebalo je obavestiti saveznike o američkim obaveštajnim podacima i uključiti ih u jedinstven i odlučan stav da Rusiji treba zapretiti oštrim sankcijama, ojačati i proširiti odbranu NATO-a i pomoći Ukrajini. Tako je amerika poslala svoje najviše zvaničnike u Moskvu i u sedište NATO-a u Briselu.

    Četiri pravila
    Vašington post zatim navodi i da su uspostavljena četiri važna pravila:

    1. Ne sme se dogoditi oružani sukob između američke vojske i NATO-a s Rusijom.
    2. Rat mora ostati unutar geografskih granica Ukrajine.
    3. Trebalo bi ojačati i održati jedinstvo NATO-a.
    4. Trebalo bi ojačati Ukrajinu i dati joj sredstva za borbu.

    Bajdenova administracija takođe je imala još jednu brigu – Volodimira Zelenskog, ukrajinskog predsednika, jer se bojala da on nije dorastao Putinu, a I sva matematika je bila na strain Rusije. Zato je Bajden poslao državnog sekretara Entonija Blinkena da razgovara sa ukrajinskim predsednikom, u Glazgovu, na marginama međunarodnog samita o klimatskim promenama. Zelenskom je tada rečeno koje podatke ima Amerika I da im se sprema napad.

    I Blinken je priznao, kasnije, da je do tog sastanka došlo. “Bili smo samo nas dvojica, dva metra jedan od drugog”, rekao je on u jednom intervjuu.
    Ipak, Zelenski je tada bio skeptičan, a u prvi mah je smatrao da su američki obaveštajni podaci da će ih Rusija napasti samo spekulacije.

    Manje od dve sedmice nakon sastanka u Glazgovu, ukrajinski šef diplomatije i šef kabineta Zelenskog, posetili su Stejt Department gde im je visoki američki zvaničnik koji ih je došekao jasno rekao: “Momci, kopajte rovove!”

    Službene smernice zabranjivale su američkim obaveštajnim agencijama da dele taktičke informacije koje bi Ukrajina mogla upotrebiti za pokretanje ofanzivnih napada na lokacije ruskih trupa na Krimu ili protiv separatista koje podržava Kremlj na istoku, pa zato KIjev nije nikada dobio detalje onoga šta je Vašington znao.

  • BiH se priključuje globalnoj inicijativi SAD protiv deportacije Ukrajinaca pod kontrolom Rusije

    BiH se priključuje globalnoj inicijativi SAD protiv deportacije Ukrajinaca pod kontrolom Rusije

    Bosna i Hercegovina se priključuje globalnoj inicijativi SAD protiv privođenja i deportacije osoba na teritoriji Ukrajine pod kontrolom Ruske Federacije, a na poziv Entonija Blinkena, američkog državnog sekretara.

    To je saopšteno iz Ministarstva spoljnih poslova BiH, koje vodi kontroverzna Bisera Turković, poznata po samovoljnim potezima u oblasti spoljne politike, bez prethodne odluke Predsjedništva BiH.

    – Pridružujemo se osudi aktivnosti takozvane operacije filtracije za pritvaranje i prisilnu deportaciju ukrajinskih civila u Rusiju. Proces filtriranja uključuje privremeni pritvor, prikupljanje podataka, ispitivanje i, u nekim slučajevima, zlostavljanje pritvorenika, a odvija se u različitim privremenim procesnim centrima – često paralelno sa obradom interno raseljenih lica i izbjeglicama – navodi Ministarstvo spoljnih poslova BiH.

    Kako se dalje navodi u saopštenju, procjenjuje se da se zbog neočekivanog ukrajinskog otpora, plan filtracije proširio na stotine hiljada ukrajinskih civila.– Od početka ruskog rata u Ukrajini, kako se procjenjuje, operacije filtracije su identificirane na najmanje 18 mogućih lokacija u istočnoj Ukrajini i zapadnoj Rusiji. Protiv smo svakog kršenja međunarodnog prava, a posebno ako je riječ o kršenju ljudskih prava civila koji se nalaze na okupiranim teritorijama – saopšteno je.

  • Hoće li Tramp u zatvor?

    Hoće li Tramp u zatvor?

    Pošto su agenti pretresli njegovu vilu u Mar-a-Lagu na Floridi i iz nje iznijeli 11 paketa dokumentata, postavlja se pitanje da li Donald Tramp, bivši predsjednik SAD, može i krivično da odgovara zbog toga što je povjerljiva dokumenta ponio sa sobom.

    Svi papiri koje predsjednik ima tokom svog mandata u Bijeloj kući treba da se predaju Nacionalnom arhivu u Vašigntonu koji ih čuva – što kod Trampa nije bio slučaj, prenosi “Glas Amerike”.

    Zna se da su agenti FBIja odnijeli 11 paketa povjerljivih dokumenata, od kojih su neki označeni kao strogo povjerljivi, pokazao je nalog za pretres koji je, poslije intervencije Sekretarijata za pravosuđe, objavio sud na Floridi.

    Agenti FBI-ja su, između ostalog, tražili i dokumenta povezana s nuklearnim oružjem, objavio je “Washington Post”. Tramp je to nazvao lažima i na svojoj društvenoj mreži napisao da sarađuje s nadležnima i da je racija politički motivisana. Čak je rekao i da mu je FBI podmetnuo dokaze.

    Među dokumentima je pronađena i fascikla nazvana “Predsjednik Francuske”, ali nije poznato šta je u njoj. Ostala dokumenta su s manjim ili većim stepenom povjerljivosti i odnose se na nacionalnu bezbjednost SAD.

    Nalog za pretres koji je izdao tužilac ukazuje da su prekršena tri zakona. Dokumenti koje je FBI uzeo od Trampa su bili pod oznakom povjerljivo, a ovi zakoni se tiču tretiranja tako osjetljivih dokumenata i njihove eventualne zloupotrebe.

    Zakon pod brojem 793 zabranjuje neodobreno posjedovanje informacija o nacionalnoj odbrani, bez obzira na to da li je riječ o povjerljivim dokumentima. Kazna za kršenje ovog zakona ide i do 10 godina zatvora.

    Druga dva zakona, 2071 i 1519, propisuju da je nelegalno skrivanje ili uništavanje zvaničnih dokumenata SAD. Ova krivična djela kažnjiva su sa po 20 godina zatvora. Nijedan od navedenih zakona ne pravi razliku između povjerljivih i javnih dokumenata.

    Federalni zakon propisuje da je zabranjeno da se povjerljiva dokumenta iznose na nedozvoljenu lokaciju, ali taj zakon nije bio osnov naloga za pretres. To znači da za eventualno podizanje optužnice neće biti ključno da li su dokumenta poverljiva.

    Tramp je 2018. potpisao izmjene zakona prema kojima se povećava kazna zatvora za one koji nepropisno postupaju s povjerljivim dokumentima s jedne na pet godina zatvora.

    Predsjednik sam ima pravo da skine oznaku povjerljivosti s dokumenata i postoji mogućnost da je Tramp to uradio prije nego što ih je odnio u vilu Mar-a-Lago.

    “Sa svega je skinuta oznaka povjerljivosti”, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Istina.

    Međutim, i taj proces skidanja oznake povjerljivosti s dokumenata zahtijeva određenu proceduru, što nije sigurno da se desilo u Trampovom slučaju.

  • Kina: Kontramjere zbog nove posjete američkih kongresmena Tajvanu

    Kina: Kontramjere zbog nove posjete američkih kongresmena Tajvanu

    Kina se čvrsto protivi bilo kakvoj vrsti zvaničnih veza između SAD-a i kineskog regiona Tajvana i preduzeće odlučne kontramjere kako bi reagovala na provokacije od strane SAD, izjavio je portparol kineske ambasade u Vašingtonu Liju Pengju povodom posjete delegacije američkog Kongresa Tajvanu.

    Liju smatra da je odgovornost za trenutne tenzije u Tajvanskom moreuzu potpuno na američkoj strani i dodaje da SAD treba da snose sve posljedice koje je izazvala posjeta kongresmena Tajvanu, prenosi Kineski međunarodni radio.

    Prema ocjeni kineskog diplomate, najnovija posjeta američkih kongresmena Tajvanu još jednom dokazuje da SAD ne žele stabilnost u Tajvanskom moreuzu i da nisu štedjele napore da podstaknu sukob između dvije strane i mešaju se u unutrašnje stvari Kine.

    Kineska vojska održala je danas nove vježbe u blizini Tajvana, u momentu kada je grupa američkih kongresmena posjetila Tajpej i sastala se sa predsjednicom Tajvana Caj Ing-ven.

    Ranije ovog mjeseca Tajvan je posjetila i predsjedavajuća Predstavničkog doma Kongresa SAD Nensi Pelosi, što je izazvalo oštru rekaciju Kine, koja je zbog toga pokrenula velike vježbe oko Tajvana.

  • Rusija na pragu potpunog prekida odnosa sa SAD-om

    Rusija na pragu potpunog prekida odnosa sa SAD-om

    U Moskvi se nadaju da Sjedinjene Američke Države razumiju da ako Kongres Rusiju proglasi “državnim sponzorom terorizma”, odnosi dviju zemalja mogu biti zaboravljeni, rekla je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Maria Zakharova.

    “Ako još nisu, shvatiće sigurno. Toliko smo usmeno razgovarali o tome, a bilo je i pisanih komentara, koji su čak prevedeni na engleski. Sve je već mnogo puta rečeno”, istaknula je Zakharova u emisiji “Veče s Vladimirom Solovjovom”, odgovarajući na pitanje shvaćaju li SAD da u slučaju takvog koraka odnosi mogu biti zaboravljeni.

    Komentirala je i razmjenu državljana dviju zemalja, rekavši da je Moskva spremna razmjenu obaviti profesionalno, ali ako SAD umjesto konkretnih koraka nastavi s intrigama i špekulacijama, Amerikanci moraju potražiti odgovore od Washingtona.

    “S ruske strane sve je spremno. Ali ako se američka strana nastavi baviti ovim strašnim političkim spletkama i spletkama, onda neka američki građani vide ko su krivci”, rekla je Zakharova.

    Prethodno je rusko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo da je tokom telefonskog razgovora s američkim državnim tajnikom Anthonyjem Blinkenom šef ruske diplomacije Sergej Lavrov pozvao tajnika da se vrati režimu “tihe diplomatije” u vezi s razmjenom zatvorenika, bez špekulacija i nametanja.

  • Americi važno da Srbiju odvrate od Rusije

    Americi važno da Srbiju odvrate od Rusije

    Sve je više insinuacija i analiza koje pokazuju da Vašington vraća fokus na Zapadni Balkan.

    Senatorka Džin Šahin, koja je nedavno zajedno sa nekolicinom kolega predstavila dvostranački predlog zakona o američkoj podršci Zapadnom Balkanu, kaže da je reč o pokušaju da se obnovi fokus SAD na zemlje regiona.

    Senatorka Džin Šahin, koja je nedavno zajedno sa nekolicinom kolega predstavila dvostranački predlog zakona o američkoj podrsci Zapadnom Balkanu, kaže da je reč o pokušaju da se obnovi fokus SAD na zemlje regiona.

    Ona je u razgovoru za Glas Amerike za Severnu Makedoniju, rekla da su učvršćivanje demokratije, podsticanje ekonomskog napretka i suzbijanje korupcije načini da se odvrati štetni uticaj.

    “Ovaj zakon je pokušaj da se obnovi fokus na zemlje zapadnog Balkana, na značaj nastavka napretka tih zemalja ka zapadu, integraciji u EU i potpuno formiranim demokratijama, i to je suštinski cilj zakona. Rešavanje problema korupcije je važan deo toga, i ovaj predlog daje ovlašćenja državnom sekretaru da pruži tehničku pomoć zemljama koje traže pomoć u rešavanju problema korupcije“, izjavila je senatorka Šahin.

    Prema njenim rečima, SAD moraju da učine sve što mogu da podstaknu Srbiju da nastavi da gleda ka Zapadu.

    “Jedan od elemenata zakona je mogućnost da se uvedu sankcije protiv pojedinaca i zvaničnika u regionu, i mislim da je to važno kada razmišljamo o tome kako da odvratimo ljude od ulaska u angžamane i saradnju sa Rusijom ili bilo kim drugim, u širenju dezinformacija, sajber napadima, ili pokušajima podsticanja etničkih podela, jer znamo šta se događa u tom slučaju, videli smo to u prošlosti“, rekla je Šahin.

    Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, čiji je cilj da se podrže ekonomski razvoj i borba protiv korupcije, ali kojim se predviđaju i sankcije onima koji ugrožavaju stabilnost regiona ili su umešani u korupciju, predat je Kongresu nekoliko meseci pošto je grupa senatora uključena u njegovu izradu posetila region.

    Obrazlažući inicijativu, senatorka Džin Šahin navela je da je odnos Sjedinjenih Država sa Zapadnim Balkanom od prelomnog značaja u vreme ruskog rata u Ukrajini, i jasnih ambicija ruskog predsednika Vladimira Putina da širi maligni uticaj po istočnoj Evropi, podseća Glas Amerike.

    Kosponzori zakona su demokratski senatori Ričard Durbin, Kris Van Holen, Ben Kardin i Kris Marfi i republikanski senator Tom Tilis.

  • Amerika u opasnosti?

    Amerika u opasnosti?

    Zaplena poverljivih vladinih dokumenata na imanju Mar-a-Lago, bivšoj “zimskoj Beloj kući”, jasno pokazuje koliku bezbednosnu zabrinutost predstavlja Tramp.

    Donald Tramp je pod istragom FBI zbog mogućeg kršenja Zakona o špijunaži, koji, između ostalog, onemogućava deljenje poverljivih informacija onima koji nisu ovlašćeni da ih imaju.

    Dao je Lavrovu visoko poverljive informacije

    Čak i kao predsednik, Tramp je to radio. Na početku svog mandata, on je ruskom ministru spoljnih poslova Sergeju Lavrovu spontano dao visoko poverljive informacije o operaciji protiv Islamske države.

    Ali Mar-a-Lago, gde se organizuju venčanja, proslave i dobrotvorne večere, poseban je trn u oku američke obaveštajne službe. Iako Tajna služba obezbeđuje bivšeg predsednika i lokaciju, njeni agenti nemaju ovlašćenja da kontrolišu goste ili članove Trampovog kluba.

    Nalog za pretres Trampove imovine jasno pokazuje zabrinutost za nacionalnu bezbednost, rekla je bivša zvaničnica američkog Ministarstva pravde Meri Mekord.

    “Očigledno im je bilo veoma važno da bezbedno vrate dokumente”, rekla je ona. “Držanje visoko poverljivih dokumenata na mestu koje posećuju brojni strani posetioci i drugi koji mogu imati veze sa stranim vladama i agentima stvara značajnu bezbednosnu pretnju”, dodala je ona.

    Tramp tvrdi da to nisu poverljivi dokumenti
    Tramp, pak, tvrdi da su sa svih dokumenata kojima raspolaže skinuta tajnost i da su na bezbednom mestu.

    Agenti FBI-a su ranije ove nedelje sa imovine uzeli na desetine kutija dokumenata, uključujući neke koje sadrže informacije o odbrani.

    “To okruženje je noćna mora za rukovanje visoko poverljivim informacijama”, rekao je bivši zvaničnik američke obaveštajne službe. “Noćna mora”, ponovio je.

    Ministarstvo pravde nije objavilo gde i kako su dokumenti i fotografije pohranjeni, ali je ležernost u Mar-a-Lagu dobro poznata.

    Dobar primer je svečana večera Trampa i tadašnjeg japanskog premijera Šinzo Abea, koja je organizovana 2017. godine na ogromnoj otvorenoj terasi u Mar-a-Lagu sa brojnim drugim gostima. Večera je poremećena severnokorejskim raketnim testom, tako da su gosti koji su kružili okolo mogli da čuju i snime Trampov i Abeov razgovor o kontramerama.

    Napad na Siriju je predao kineskom predsedniku
    Bela kuća je tada odlučila da napravi sigurnu sobu u Ma-a-Lagu za osetljive razgovore. Tamo su Tramp i saradnici odlučili da pokrenu vazdušne napade na Siriju zbog upotrebe hemijskog oružja.

    Nakon što je odluka doneta, Tramp se pripremio za svečanu večeru sa kineskim predsednikom Si Đinpingom. Izdržao je do čokoladnog deserta kako ne bi izvalio kineskom kolegi šta namerava da uradi.

    Kineskinja sa skrivenim malverom je 2019. godine prošla prvu bezbednosnu proveru na ulazu u klub u Mar-a-Lagu i uhapšena je u poslednjem trenutku.

    Tadašnji šef kabineta Bele kuće Džon Keli pokušao je da ograniči pristup Mar-a-Lagu, ali je Tramp odbio da pristane na to.