VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Zelenski razgovarao s Bidenom i zahvalio mu se na neiscrpnoj podršci

    Zelenski razgovarao s Bidenom i zahvalio mu se na neiscrpnoj podršci

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas je novinarima rekao da je imao odličan razgovor sa svojim američkim kolegom Joeom Bidenom i zahvalio mu na njegovoj “neiscrpnoj podršci”, prenosi Ukrinform.

    Dan ranije, Biden je najavio novu vojnu pomoć od gotovo tri milijarde dolara Ukrajini, uključujući protuzračne projektile, artiljeriju, odbranu od dronova i radarsku opremu.

    Novi paket najveća je tranša američke vojne pomoći do sada, čime ukupan iznos koji je SAD isporučio ili obećao Kijevu sada iznosi više od 13 milijardi dolara.

    “Razgovarali smo o daljnjim koracima Ukrajine na našem putu prema pobjedi nad agresorom i važnosti pozivanja Rusije na odgovornost za ratne zločine”, napisao je Zelenski na Twitteru.

  • Pucnjava u Vašingtonu, dvoje mrtvih

    Pucnjava u Vašingtonu, dvoje mrtvih

    U današnjem okršaju vatrenim oružjem u sjeverozapadnom dijelu Vašingtona najmanje četiri osobe su upucane od kojih su dvije podlegle povredama, prenijeli su lokalni mediji.

    Pucnjava se dogodila na uglu ulice O i avenije Sjeverni Kapitol u kvartu oko trga Traktona, saopšteno je i iz policije i iz kabineta gradonačelnice Mjurijel Bouzer.

    Dora Tejlor-Lou, portparolka zamjenika gradonačelnice za javnu bezbjednost, potvrdila je smrtne slučajeve, prenosi EN-BI-SI Njuz.

    Primjetno je veliko prisustvo pripadnika policije ispred stambenog bloka kod kojeg se dogodila pucnjava, a gdje je sada postavljen crni šator koji se koristi za forenzičko ispitivanje mjesta ubistava.

    U intervjuu za Vašington poust žiteljka Vašingtona Olibel Grin (54) izjavila je iz bolnice da je među ranjenima i njen sin, 35-godišnji Levon Vilijam koji je pogođen projektilom iz vatrenog oružja, ali je svjestan.

    Mjesto današnje pucnjave se nalazi nedaleko od poprišta vatrenog obračuna koji se dogodio nekoliko sati ranije u glavnom gradu SAD, na aveniji Florida.

  • Eskobar dolazi da pomiri Prištinu i Beograd

    Eskobar dolazi da pomiri Prištinu i Beograd

    Oduvijek su imali ulogu u dijalogu Beograda i Prištine, nekad manje a nekad više javnu, ali se posljednjih dana Sjedinjene Američke Države sve aktivnije uključuju u razgovore o rješenju kosovskog pitanja kojima posreduje Evropska Unija (EU).

    Specijalni izaslanik Stejt departmenta Gabrijel Eskobar poslednjih dana rame uz rame sa specijalcem EU Miroslavom Lajčakom lobira za postizanje konsenzusa i rješavanje krize na Kosovu, pa je pitanje da li SAD za stalno zadržava takvu poziciju?


    Uslijedile su varnice koje su prijetile da prerastu u požar, koji su ugasile SAD i EU, a ostalo je samo sedam dana za dogovor do 1. septembra i najavljenog sprovođenja reciprociteta.

    SAD došla i ostaje?

    U svemu tome SAD pojačala svoju ulogu, o čemu svjedoči da su se oba glavna pregovarača, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Kurti pred nastavak dijaloga sastali sa Eskobarom u Briselu.


    Kako je susret bio fijasko a dijalog nije pokrenut sa mrtve tačke, Eskobar nije sišao sa scene, krenuo je sa Lajčakom u posjetu Prištini, pa Beogradu. Njegova uloga na tom putu biće, kako je najavljeno iz Stejt departmenta, da podrži dijalog dve strane.

    A uloga SAD se možda neće zastaviti samo na Eskobarovom posredovanju, iz Stejt departmenta je najavljeno da je i američki državni sekretar Entoni Blinken spreman da se uključi u dijalog ako bude potrebno.

    Da li sve ovo znači da SAD “preuzimaju” ulogu ili će se i dalje uključivati s vremena na vrema, kada je potrebno?

    “Problem se reši tek kad se uključe SAD”
    Govoreći o tome, Dimitrije Milić programski direktor Novog trećeg puta podsjeća da su problemi na Balkanu riješeni tek onda kada se SAD uključila.

    – Američki predsjednik Džo Bajden je još u svojoj kampanji za predsednika 2020. govorio da jedan od pet regiona kojima će posvetiti pažnju u spoljnoj politici je Zapadni Balkan. U tom kontekstu se javlja i pojačano interesovanje Amerike i za rješavanje kosovskog pitanja. Većina problema koji su našli rešenje u našem regionu u prethodnih tridesetak godina desili su se tek kada su se SAD direktno uključile, od BiH 1990-ih do pitanja imena Sjeverne Makedonije – podsjeća on.

    U slučaju Kosova ta važnost je dodatno naglašena, ističe on, jer je uticaj Vašingtona na Prištinu najveći u odnosu na ostale važne sile. Ukoliko SAD ne uspeju da dovoljno pritisnu Prištinu i poguraju dijalog napred, to neće uspeti bilo koja druga država. Srbija mora da investira svoje maksimalne kapacitete na predstavljanje svog ugla gledanja Vašingtonu ne samo u smislu administracije predsednika, već i u Senatu i Predstavničkom domu, jer i male promene u američkoj spoljnoj politici mogu da naprave solidnu razliku u rezultatu dijaloga i pozicije Srbije – napominje Milić.

    Uz Eskobara, i ambasador SAD u Beogradu Kristofer Hil je ovih dana glasan u izjavama i isticanju da je potreban kompromis, i poslednjih dana zalagao se za formiranje Zajednice srpskih opština, na čemu insistira Beograd.

    “Raste zainteresovanost za dijalog”

    Na to ukazuje Milan Igrutinović iz Instituta za evropske studije i ocenjuje da raste zainteresovanost SAD za dijalog.

    – Od dolaska Bajdenove administracije jedan od važnijih ciljeva Vašingtona po pitanju pregovora je da deluju sinhronizovano sa Briselom, i tako da sa Lajčakom čini “duet” kad je potrebno ali i da ostavi prostor EU ako je Brisel sposoban da pomogne nekom proboju u pregovorima. S obzirom na tekuće stanje možda se nazire nešto aktivnija uloga Vašingtona, mada Eskobarove izjave i pomenuti sastanci nisu nužno jasan signal u tom smijeru, bilo je toga i ranije. Ali se svakako čini da im raste zainteresovanost za pitanje pregovora – ističe Igrutinović.

    Varnice između Beograda i Prištine rasplamsao je Kurti, kada je Vlada najavila da će od 1. avgusta početi sprovođenje odluke kojom se Srbi koji žive na sjeveru Kosova primoravaju da koriste registarske tablice izdate u Prištini.

    Ličilo je da se neće završiti samo na varnicama, pošto su Srbi kao odgovor na to postavili barikade na administrativnim prelazima, ali su mogući “požar” predupredili KFOR, EU a ponajviše Sjedinjene Američke Države. Tamošnji ambasador SAD Džefri Hovenijer izdejstvovao je da se problematična odluka odloži do 1. septembra.

    Vučić i Kurti su se u Briselu sastali prvi put posle više od godinu dana u Briselu, ali nikakav dogovor tim povodom nije postignut, piše Blic.

  • Najnoviji sukob – hitno se oglasila vojska Amerike

    Najnoviji sukob – hitno se oglasila vojska Amerike

    Najmanje jedan američki vojnik lakše je ranjen, dok su tri pripadnika milicije koje podržava Iran ubijena danas u Siriji.

    To je saopštila vojska SAD, a prenosi Rojters.

    Najnovija razmena vatre pokazuje da vojne tenzije rastu, čak i trenutku diplomatskih napora između Teherana i Zapada, kojim se želi obnavljanje nuklearnog sporazuma Irana sa velikim silama iz 2015., navodi britanska agencija.

    Do novog sukoba je došlo dan nakon što je američki predsednik Džozef Bajden odobrio vazdušne uadre vojske SAD u Siriji, na skladište municije i druge objekte koje koriste grupe povezane sa iranskom Revolucionarnom gardom (IRGC).

    Američka vojska je saopštila da su milicije koje podržava Iran izvele tokom noći dva odvojena napada na njene baze u Siriji.

    Nekoliko raketa palo je unutar perimetra lokacije Konoko na severoistoku Sirije, a ubrzo je usledila raketna paljba u blizini lokacije Grin Vilidž, navodi se u saopštenju.

    Nakon toga usledio je odgovor SAD iz helikoptera koji su, prema prvim procenama, ubili dva ili tri militanta koji su izvršili jedan od napada, navodi se u saopštenju.

    Najnoviji napadi milicija za koje se sumnja da ih podržava Iran mogli bi biti odmazda za Bajdenove vazdušne napade u utorak, prenosi Rojters.

    Vazdušni udari koje je u utorak izvela američka vojska, ciljali su grupe koje podržava Iran u Deir al-Zoru u Siriji, navodi se u saopštenju Centralne komande SAD.

    Američka vojska je saopštila da je “udar u istočnoj Siriji bio odgovor na napade grupa koje podržava Iran na američke snage u Siriji 15. avgusta”.

    SAD imaju oko 900 vojnika u Siriji, koji su uglavnom stacionirani između baze At-Tanf na jugu i velikih naftnih polja na istoku te zemlje.

  • Eskobar: “Dobili smo uvjerenja da ne žele sukobe na sjeveru Kosova”

    Eskobar: “Dobili smo uvjerenja da ne žele sukobe na sjeveru Kosova”

    Izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar nakon sastanka sa čelnicima institucija u Prištini istakao je da su ga oni uvjerili da ne žele eskalaciju situacije.

    Eskobar je naveo da su Miroslav Lajčak i on tu kako bi se optimizam lidera Kosova i opozicionih stranaka da ne dođe do eskalacije, pretočio u činjenicu, prenosi Kosovo onlajn, pozivajući se na Kljan Kosova.

    – Uvjeravali su nas da ne žele nikakvu eskalaciju, ne žele nasilje 1. septembra. Dakle, danas smo ovde da se pobrinemo da sve te dobre želje i sav taj optimizam budu pretočeni u dobro zemlje – rekao je Eskobar, prenosi Blic.

  • “Srbija uradila domaći zadatak i došla spremna da pregovara, Priština nije”

    “Srbija uradila domaći zadatak i došla spremna da pregovara, Priština nije”

    Američki ambasador u Srbiji Kristofer Hil izjavio je da je Srbija napravila veliku stvar što je došla u Brisel spremna da pregovara i što je uradila svoj domaći zadatak, dodajući da misli da prištinska strana nije bila spremna za konkretan razgovor.

    Mislim da je srpska strana pokušala da bude fleksibilna, da pronađe rješenja, a razgovor sa Vučićem to mi je i potvrdio, rekao je Hil sinoć u intervjuu za N1 na pitanje da prokomentariše sastanak koji je imao sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem o situaciji na KiM.

    Dodao je da je “očigledno” da rezultati pregovora u Briselu predstavljaju razočaranje, ali je izrazio nadu da će se proces nastaviti, na šta, kako navodi, ukazuje i dolazak predstavnika EU i SAD, Miroslava Lajčaka i Gabrijela Eskobara u region.

    Upitan šta je “pošlo naopako” prilikom posljednjeg susreta Vučića i premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija u Briselu, rekao je da je srpska strana “bila na svom mjestu, znala je o čemu treba da razgovara, znala je šta je važno”.

    Ali mislim da druga strana, nažalost, nije bila spremna za konkretan razgovor – kazao je ambasador.

    Za rješavanje ovih problema, kako je rekao Hil, neophodno je da razgovarate o konkretnim stvarima, ali te stvari takođe morate staviti u širi kontekst, a širi kontekst je pitanje srpske zajednice i načina na koji će ona živjeti u budućnosti.

    – To je za mene ključno, srpska zajednica na Kosovu se mora osjećati kao kod kuće i biti bezbjedna. Zato se ulažu određeni napori da se o tome razgovara, a mislim da će se tako i nastaviti – rekao je.

    Hil je izrazio nadu da će se krenuti u rješavanje širih i važnijih problema za budućnost Kosova, a naročito srpske zajednice, kao i da će se postići rješenje za “veoma opasne hitne probleme”.

    Podsjećajući da je bio angažovan i tokom pregovora u Rambujeu, Hil je naveo da je “prosto nevjerovatno” da je poslije 23 godine naišao na mnogo sličniih problema kada se vratio u region.

    Na pitanje da li misli da bi ljudi na sjeveru živjeli bolje da imaju Zajednicu srpskih opština, kaže da je čvrsto ubijeđen da se budućnost srpske zajednice može osigurati stvaranjem neke vrste mehanizma, kao i da u ostatku Evrope postoje različiti modeli za to.

    – Tako da mislim da bi trebalo smisliti neku vrstu zajedničkog aranžmana za srpsku zajednicu, nešto što će odgovarati svima – rekao je.

    Upitan da prokomentariše izjavu predsednika Vučića da je Kurti tražio da se opet pregovara o svemu, izrazio je nadu da Kurti nije tako mislio.

    – Mislim da želi sve da vidi i sve da razumije, kao i da se upozna s detaljima. Iskreno se nadam da je mislio nešto nalik tome, a ne da je imao na umu, kako vi ti kažete, ponovno pregovaranje o svemu. Jer, opet, pregovori znače dogovor obje strane, a ne samo jedne – rekao je.

    Upitan da prokomentariše posjetu ministra Aleksandra Vulina Moskvi, Hil je rekao da on to ne razume i da je to prilično zbunjujuće.

    – Ja ne razumijem šta je on tamo pokušavao da postigne. A, iskreno, možda ni on ne razumije – kazao je ambasador Hil, kako prenosi N1.

  • SAD pripremaju novi paket vojne pomoći Ukrajini

    SAD pripremaju novi paket vojne pomoći Ukrajini

    Kako se ratu u Ukrajini ne nazire skori kraj, američka bezbjednosna pomoć se preusmjerava na dugoročnu kampanju koja po svemu sudeći podrazumijeva više američkih vojnika u Evropi i još tri milijarde dolara dodatne američke pomoći za obučavanje i opremanje ukrajinskih snaga, kažu anonimni dobro upućeni izvori u američkoj administraciji.

    U razgovoru sa izvještačem AP izraženo je očekivanje da će Vašington sutra, šest mjeseci od izbijanja sukoba i na dan kada se obilježava 31. godišnjica nezavisnosti Ukrajine, biti objelodanjen novi paket pomoći.

    Tim novcem će se finansirati nabavke dronova, oružja i druge vojne opreme koja se, po svemu sudeći, neće koristiti u ratnim operacijama još godinu ili dvije, kažu sagovornici AP i ističu da bi struktura američke pomoći u okviru inicijative za Ukrajinu, mogla bi da se promijeni preko noći, ali ne značajno.

    Za razliku od većine prethodnih paketa američke vojne pomoći, novi paket je u velikoj mjeri usmjeren na srednjoročne i dugoročne odbrambene planove Ukrajine, kažu američki zvaničnici upoznati sa ovim pitanjem.

    Ranije isporuke, od kojih je većina obavljena u okviru predsjedničkih naredbi i ukaza, bile su fokusirane na hitne, neposredne potrebe Ukrajine za oružjem i municijom i uključivale su korišćenje zaliha i rezervi koje Pentagon već ima na raspolaganju i može da ih isporuči u kratkom roku.

  • Eskobar u Prištini razgovarao s Osmani, nema izjava za medije

    Eskobar u Prištini razgovarao s Osmani, nema izjava za medije

    Izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar počeo je večeras svoju posjetu Prištini susretom sa predsjednicom privremenih prištinskih institucija Vjosom Osmani, prenose prištinski mediji, navodeći da je sastanak trajao dva sata i da američki zvaničnik nije želio da daje izjave za novinare.

    Osmani je poslije sastanka na Fejsbuku poručila da je partnerstvo Prištine sa SAD i dalje od suštinskog značaja, kao i da je svaka odluka Prištine donijeta u skladu sa demokratskim vrijednostima i ustavom tzv. Kosova.

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak doputovaće sutra u Prištinu gdje bi trebalo da razgovara sa Osmani i premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem, nakon čega će zajedno sa Eskobarom u četvrtak posjetiti Beograd.

  • “Bez obzira ko pobijedi u ukrajinskom ratu, SAD je najveći gubitnik”

    “Bez obzira ko pobijedi u ukrajinskom ratu, SAD je najveći gubitnik”

    Američki advokat Ramon Marks piše za ‘National Interest’ kako Amerika više nije jedina hegemonistička sila u svijetu te će morati pribjeći podjeli tereta sa saveznicima.

    Američki časopis National Interest objavio je članak o utjecaju rata u Ukrajini na položaj Sjedinjenih Američkih Država i njihove strateške saveze.

    U članku napisanom za NI američki advokat Ramon Marks kaže da, bez obzira na to ko će izaći kao pobjednik u aktuelnom ratu u Ukrajini, SAD je strateški gubitnik u ovom sukobu.

    Mišljenje temelji na tome da će, između ostalog, rat potaknuti Rusiju da izgradi bliže odnose s Kinom i drugim zemljama u Euroaziji, uključujući Indiju, Iran, Saudijsku Arabiju i ostale arapske zaljevske države.

    Moskva će se trajno udaljiti od evropskih zemalja i od Amerike.

    Rusija najveći izvoznik nafte u Kinu
    Vjeruje da će ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping nastojati potkopati ulogu SAD-a u vođenju svijeta, koristeći sve karte koje su im dostupne, kao što su to učinili bivši američki predsjednik Richard Nixon i američki državni sekretar Henry Kissinger kada su igrali na “kartu Kine” da izoliraju Sovjetski savez tokom Hladnog rata.

    Autor članka ističe da se Moskva, koja je, nakon sankcija koje su joj nametnute, shvatila da se više ne može osloniti na Evropu kao najvećeg potrošača ruske energije, okrenula prema Aziji, posebno Kini i Indiji, kako bi povećala prodaju nafte i plina tim zemljama.

    Od početka rata u Ukrajini Rusija je postala najveći izvoznik nafte u Kinu, zamijenivši Saudijsku Arabiju.

    Marks kaže da bi jačanje energetskih odnosa između Kine i Rusije pomoglo u zbližavanja dviju zemalja kao strateških saveznika “bez ograničenja” na geografskom prostoru Euroazije.

    Kina će, zahvaljujući tome što ima pouzdanog ruskog dobavljača energije, koji je i geografski blizu, također dobiti veću stratešku fleksibilnost u odnosima sa SAD-om i njihovim indo-pacifičkim regionalnim saveznicima, a sve na štetu zapadnih demokratija.

    Ističe da su ruske energetske trgovinske aktivnosti s Indijom doživjele značajan skok od početka rusko-ukrajinskog rata.

    Prema podacima koje je objavio Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), “Indija je glavni kupac prekoatlantskih roba koje Evropa više ne želi”.

    Nova realnost u multipolarnom svijetu
    U članku se navodi da Indija nije bila među zemljama uvoznicama ruske nafte prije rata u Ukrajini, ali sada uvozi više od 760.000 barela ruske nafte dnevno.

    U članku se predviđa da će ovisnost Indije o ruskoj nafti naštetiti naporima SAD-a, Australije i Japana da približe New Delhi zemljama koje idu putem demokratije u Indo-pacifičkoj regiji.

    Autor članka kaže da su navedene tačke strateške činjenice koje je SAD-u teško usvojiti.

    Zaključuje da Amerika više nije jedina hegemonistička sila u svijetu te će zbog toga prije ili kasnije morati pribjeći podjeli tereta sa saveznicima kako bi se mogla nositi s novom realnošću u multipolarnom svijetu.

  • Američki zvaničnik: Iran odustao od ključnih zahtijeva za obnovu nuklearnog sporazuma

    Američki zvaničnik: Iran odustao od ključnih zahtijeva za obnovu nuklearnog sporazuma

    Iran je povukao neke od svojih glavnih zahtijeva za obnovu sporazuma o suzbijanju pojedinih aspekata nuklearnog programa Tehreana.

    Među zahtjevima je i insistiranje da međunarodni inspektori zaključe istrage njegovog atomskog programa, približavajući mogućnost postizanja sporazuma, saopćio je visoki američki zvaničnik Reutersu.

    Sjedinjene Države namjeravaju uskoro odgovoriti na nacrt sporazuma koji je predložila Evropska unija i obnovio bi nuklearni sporazum iz 2015. godine s Iranom, koga je bivši američki predsjednik Donald Trump napustio i aktuelni čelnik Joe Biden ga nastoji oživjeti.

    Zvaničnik, koji je tražio da ostane anoniman zbog osjetljivosti teme, izjavio je da je, iako Teheran tvrdi da je Washington učinio ustupke, Iran odustao od nekih od svojih ključnih zahtijeva.

    “Oni su se vratili prošle sedmice i praktično su povukli neke od ključnih prepreka sporazumu” kazao je zvaničnik.

    “Smatramo da smo konačno prešli Rubikon i krenuli smo ka mogućnosti povratka sporazumu i odredbama sporazuma koje predsjednik Biden može prihvatiti. Ako smo bliži sporazumu danas, to je zbog toga što se Iran pokrenuo. Oni su popustili u pitanjima od kojih nisu odustajali od samog početka”, kazao je.

    Iransko ministarstvo vanjskih poslova nije imalo komentar na tvrdnje američke strane.

    Iran je dugo ustrajavao na svom zahtjevu da Sjedinjene Države ukinu svoju karakterizaciju iranske Revolucionarne garde kao strane terorističke organizacije (FTO), kazao je zvaničnik.

    “Rekli smo da to ne možemo učiniti ni pod kakvim okolnostima. Oni su prije mjesec dana počeli ublažavati svoj temeljni zahtjev i rekli su nam da možemo zadržati svoju karakterizaciju Revolucionarne garde, ali da bi voljeli ukidanje brojnih kompanija s te liste koje sarađuju s gardom. Rekli smo nećemo učiniti to”, kazao je zvaničnik.