VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Brisel pojačava pritisak na Balkan

    Brisel pojačava pritisak na Balkan

    EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici, saznaju “Nezavisne novine”.

    Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini. Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.

    Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.

    Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.

    Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.

    “Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.

    Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.

    “Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.

    Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.

    Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

    Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.

    Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.

    “Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.

    O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.

    “Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.

    Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.

    Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao

    Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu
    Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.

    Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.

  • Vučić na američkoj televiziji; U Njujorku svetli “Serbia”

    Vučić na američkoj televiziji; U Njujorku svetli “Serbia”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić biće gost američke televizije uživo, danas oko 10 časova po lokalnom vremenu.Vučić, koji se nalazi u Njujorku zbog učešća na 77. Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, pred kojom će danas i govoriti, daće intervjuu Njuzmaks televiziji u emisiji “Probudi se Ameriko”. Intervju će biti emitovan uživo. Kako je najavljeno sa te televizije, Vučić je po programu u 10.05 sati po lokalnom vremenu.

    Takođe, u čast Srbije na zgradi na Tajms skveru u Njujorku u toku dana biće emitovana video-reklama “Srbija”. Kako saznajemo, građani Njujorka moći će u toku dana to da 50 objava, koje će se emitovati do 15 časova, po lokalnom vremenu.

  • “Mobilizacija je znak slabosti, stojimo uz Ukrajinu”

    “Mobilizacija je znak slabosti, stojimo uz Ukrajinu”

    Povodom današnjeg obraćanja naciji ruskog predsjednika Vladimira Putina, u kojem je najavio parcijalnu mobilizaciju i referendum u okupiranim ukrajinskim regijama, oglasili su se iz Amasade SAD-a u Ukrajini.

    Ambasadorica SAD-a u Ukrajini Bridget Brink napisala je na službenom Twitter nalogu da je Putinovo današnje obraćanje “znak slabosti”.

    “Lažni referendumi i mobilizacija znakovi su slabosti, ruskog neuspjeha. Sjedinjene Države nikada neće priznati rusko polaganje prava na aneksirani ukrajinski teritorij i nastavit ćemo stajati uz Ukrajinu koliko god bude potrebno”.
    Predsjednik Rusije Vladimir Putin održao je dugo očekivani govor u kojem se osvrnuo na najavljene referendume na teritoriji Ukrajine i dalje korake Ruske Federacije u ovoj državi.

    Između ostalog, ruski lider je najavio kako će se u Ruskoj Federaciji sprovesti djelimična mobilizacija.

    “Govorim o djelimičnoj mobiliizaciji. Mobilisat ćemo one koji su u rezervi, koji imaju iskustvo u armiji i koji imaju iskustvo u borbama. Prije nego što budu poslani na front, proći će kroz obuku. Odluka je potpisana. Mobilizacija se organizuje od danas. Pozivam sve regije da nam pruže podršku u ovome. Želim poslati i poruku onima koji će biti mobilizirani. Bit će im garantovani isti uslovi kao i vojnicima koji su tu pod ugovorom”, rekao je Putin.

    Nakon toga, osvrnuo se i na djelovanje Zapada.
    “Zapad je prešao sve granice. Čujemo prijetnje protiv nas, naše zemlje. Govore da će im dati rakete dugog dometa kojima mogu gađati Krim i druge dijelove naše teritorije kao što su Kursk i Belgorod. Ne skrivaju više da Rusija mora biti uništena”, rekao je ruski lider.

  • Sankcije za strance koji podrivaju Dejtonski sporazum u BiH

    Sankcije za strance koji podrivaju Dejtonski sporazum u BiH

    Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je Prijedlog zakona o odvraćanju akcija destabilizacije u BiH kojim su predviđene sankcije strancima koji podrivaju Dejtonski mirovni sporazum ili prijete stabilnosti zemlje.

    Poslanik iz reda republikanaca En Vagner, koja je predložila ovaj zakon o kojem treba da se izjasni i Senat, kaže da je pri izradi ovog zakonskog rješenja blisko sarađivala sa bošnjačkom zajednicom u Sent Luisu.

    Vagnerova kaže da je cilj ovog prijedloga zakona da obezbijedi neophodne alate za borbu protiv korupcije u BiH, objavljeno je na sajtu Kongresa.

    “Područje Sent Luisa je dom najveće bosanske zajednice izvan BiH. Ova lokalna zajednica je bila snažan partner u ovom projektu i ja sam sarađivala s njima”, rekla je Vagnera.

    Vagnerova, koja je član Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma, rekla je da građani BiH trpe zbog političara koji žele da podijele zemlju.

    Ona na navela da građani “trpe zbog direktnog djelovanja političara koji bezobzirno siju podjele u BiH, često uz punu podršku Rusije”.

    “Ovaj zakon će zaštititi Dejtonski sporazum, očuvati decenije napretka nakon užasnog rata i poslati poruku da SAD podržavaju mirnu, ujedinjenu i sigurniju BiH. Nadam se da će Senat preduzeti hitne mjere kako bi se usvojila ova odluka”, rekla je Vagnerova.

  • SAD priznale: Iznosili biomaterijal iz Ukrajine

    SAD priznale: Iznosili biomaterijal iz Ukrajine

    Američka delegacija u Ženevi priznala je da su u Ukrajini vršena biološka istraživanja na siromašnim građanima i pacijentima u psihijatrijskim bolnicama.

    To je izjavio danas načelnik snaga za radijacijsku, hemijsku i biološku zaštitu oružanih snaga Rusije general-potpukovnik Igor Kirilov.”Objašnjenja Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine u vezi sa uklanjanjem sojeva i biomaterijala ukrajinskih građana i poštovanjem etičkih standarda prilikom sprovođenja istraživanja na građanima sa niskim primanjima, kao i na jednoj od najugroženijih kategorija stanovništva – pacijenatima u psihijatrijskim bolnicama, izgledala su krajnje neubedljivo”, rekao je Kirilov na brifingu posle konsultativnog sastanka država-potpisnica Konvencije o zabrani biološkog i toksičnog oružja u Ženevi, preneo je portal Sputnjik.

    Prema njegovim rečima “američka delegacija je priznala takve činjenice” ogradivši se da je slanje uzoraka patogenih biomaterijala u SAD “bilo retkost”.

    U saopštenju ministarstva odbrane Ruske Federacije se navodi da je delegacija ministarstva predstavila u Ženevi materijalne dokaze o vojno-biološkim aktivnostima SAD u Ukrajini i da “nijedna delegacija nije posumnjala u njihovu autentičnost”.

    “Učesnicima sastanka predate su kopije dokumenata koje je prethodno objavilo ministarstvo odbrane Rusije, kao i materijalni dokazi koji potvrđuju sprovođenje vojno-bioloških programa na teritoriji Ukrajine”, navodi se u sopštenju.

    Kako je rekao general Kirilov, predstavnici Ukrajine ignorisali su pitanja o skladištenju opasnih bioloških agenasa u Institutu za borbu protiv kuge “Mečnikov”.

    Ruski general je upozorio da se “u Institutu Mečnikov opasni biomaterijali skladište u stepeništima, bez validnog sistema za kontrolu pristupa patogenim mikroorganizmima”.

    Kirilov tvrdi da SAD jačaju svoj vojno-biološki potencijal izgradnjom laboratorija u stranim državama i prikupljanjem sojeva posebno opasnih mikroorganizama pod maskom člana Deset Konvencije o zabrani biološkog i toksičnog oružja koji se odnosi na međunarodnu saradnju i razmenu informacija u miroljubive svrhe.

  • Bajden proglasio kraj pandemije

    Bajden proglasio kraj pandemije

    Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je da je u toj zemlji pandemija korona virusa okončana.

    “Pandemija je gotova”, rekao je Bajden, dodajući da u zemlji i dalje ima problema sa kovidom i da se dosta radi na ovom pitanju.

    “Ako pogledate okolo, niko ne nosi maske i svi izgledaju prilično dobro”, rekao je američki predsjednik za Si-Bi-Es.

  • Prvi čovjek američke vojske upozorava na oprez zbog mogućeg odgovora Rusije na kontraofanzivu

    Prvi čovjek američke vojske upozorava na oprez zbog mogućeg odgovora Rusije na kontraofanzivu

    Najviši američki general Mark Milley upozorio je u nedjelju da bi Rusija mogla reagovati nakon neuspjeha na bojnom polju u Ukrajini te je pozvao na povećanu budnost američkih vojnika.

    Izjava prvog čovjeka Oružanih snaga SAD-a podsjetnik je na rizike od intenziviranja sukoba. Njegov strah i poziv na oprez je opravdan s obzirom na to da SAD i saveznici NATO-a pomažu Ukrajini s distance koja trenutno vodi uspješnu ofanzivu protiv ruskih snaga.

    “Rat trenutno ne ide najbolje za Rusiju. Stoga je dužnost svih nas da održavamo visoko stanje pripravnosti odnosno uzbune”, rekao je general Milley prilikom posjete bazi u Poljskoj u kojoj se nalaze američke trupe.

    On je istaknuo kako ne sugeriše da su američke trupe u Evropi ugrožene ili pod povećanom prijetnjom, ali smatra da je spremnost nužna jer “u ratu jednostavno ne znate sa sigurnošću šta se može sljedeće dogoditi”.

    Reuters piše da je Milley pregledao protivvazdušnu odbranu baze u Varšavi koja uključuje raketne baterije Patriot, a koje bi bile posljednja linija odbrane ukoliko Rusija odluči napasti tu bazi i rizikovati sukob sa NATO-om.

  • Amerika razmatra uvođenje digitalnog dolara

    Amerika razmatra uvođenje digitalnog dolara

    Američka ministarka finansija Dženet Jelen pozvala je administraciju predsjednika SAD Džoa Bajdena da razmotri uvođenje kriptovalute koju bi izdavala centralna banka i odmah započne tehničke pripreme za uvođenje digitalnog dolara.
    Nova digitalna valuta, kako predlaže američko ministarstvo finansija, mogla bi da „sačuva američko globalno finansijsko liderstvo i podrži efikasnost sankcija“, saopštila je Bijela kuća.

    Kako se dodaje u saopštenju, uvođenje digitalnog dolara učinilo bi američki platni sistem „ekološki održivim“ i podržalo „finansijsku inkluziju i jednakost“.

    „Trenutno su neki aspekti našeg platnog sistema prespori ili preskupi“, rekla je Jelen.
    Ona je dodala da bi trebalo unaprijediti rad na digitalnoj valuti američke centralne banke „u slučaju da bude odlučeno kako je ona u nacionalnom interesu“.

    Za razliku od postojećeg digitalnog novca, kao što su depoziti klijenata u bankama, digitalni dolar bi bio direktna odgovornost centralne banke SAD. On bi bio digitalna forma zvanične valute i mogao bi da se mijenja za papirni novac sa kojim bi imao istu vrijednost, kao i za bankarske rezerve, saopštila je američka centralna banka.

    Međutim, američke vlasti navode da bi moglo da dođe do „nenamjernih posljedica“ usljed uvođenja digitalne valute tokom stresnih perioda, pa je Bijela kuća naložila centralnoj banci da nastave istraživanje šta bi se dogodilo u slučaju uvođenja digitalnog dolara.

    Američka centralna banka navodi da su potrebne godine za uvođenje digitalne valute, a čak i ukoliko ona zaživi, bilo bi prostora za privatne grupe i njihove kriptovalute povezane sa dolarom.

    Prijedlog američkog ministarstva finansija uslijedio je kao odgovor na Bajdenovu izvršnu naredbu iz marta, kojom se od državnih službi traži da prijedlože moguća rješenja za razvoj digitalnih finansijskih sredstava, prenosi RT.

  • Bajden: Amerika će braniti Tajvan od kineske invazije

    Bajden: Amerika će braniti Tajvan od kineske invazije

    Džo Bajden je naizgled pojačao američku podršku Tajvanu nakon što je rekao da će američke snage braniti samoupravno ostrvo ako ga Kina pokuša napasti.

    Američki predsjednik je rekao “da” kada ga je tokom intervjua emitovanog u nedjelju u emisiji 60 Minuta na CBS News upitan hoće li “američke snage, američki muškarci i žene, braniti Tajvan u slučaju kineske invazije”.

    Vijesti CBS-a izvijestile su da je Bijela kuća nakon intervjua rekla da se politika SAD-a nije promijenila.

    Ta politika kaže da Vašington želi da se status Tajvana riješi mirnim putem, ali ne govori hoće li američke snage biti poslane kao odgovor na kineski napad.

  • Strah od Rusije? “Moramo biti spremni”

    Strah od Rusije? “Moramo biti spremni”

    Načelnik Generalštaba američke vojske Mark Majli upozorio je danas da još nije jasno kako bi Rusija mogla da reaguje na najnovije neuspijehe u Ukrajini.

    On je pozvao na opreznost među američkim trupama.

    “Rat se trenutno ne odvija baš najbolje za Rusiju. Tako da je obaveza svih nas da budemo u visokom stanju pripravnosti”, rekao je Majli novinarima u Varšavi nakon posete bazi u kojoj se nalaze američki vojnici, preneo je Rojters.

    Britanska agencija dodaje da je od nje zatraženo da ne objavi ime baze niti da opiše njenu lokaciju.

    Majli je kazao da ne sugeriše da su američke trupe u Evropi izložene povećanoj opasnosti, ali je dodao da moraju biti spremne.

    “Tokom vođenja rata jednostavno ne znate sa visokim stepenom sigurnosti šta će se sledeće dogoditi”, rekao je on.