VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Ostin ponovo hospitalizovan – hitno

    Ostin ponovo hospitalizovan – hitno

    Američki ministar odbrane Lojd Ostin, koji se oporavlja od raka prostate, prebačen je ponovo u bolnicu u Vašingtonu.


    Prebačen je u bolnicu zbog hitnog problema sa bešikom i prenio je ovlašćenja na svoju zamjenicu, saopštio je Pentagon.

    Ostin je hospitalizovan juče radi liječenja “simptoma koji upućuju na hitan problem sa bešikom”, saopštio je portparol Pentagona Pet Rajder, prenosi AP.

    Iako je Ostin najprije namjeravao da nastavi da obavlja “svoje funkcije i obaveze”, naknadno je saopšteno da je prenio ovlašćenja na svoju zamjenicu Ketlin Hiks.


    Ostin (70) je 22. decembra primljen u nacionalni Vojni medicinski centar u Merilendu Volter Rid radi liječenja raka prostate.

    U bolnicu se ponovo vratio 1. januara zbog nastalih komplikacija, među kojima su i urinarne infekcije.

    Informacija o njegovoj hospitalizaciji otkrivena je tek četiri dana kasnije, a Pentagon u međuvremenu nije precizirao zbog čega je ministar zadržan na liječenju do 9. januara.


    Prije nekoliko dana najavljeno je da će Ostin svjedočiti pred Kongresom 29. februara u vezi s tim što nije otkrio svoju dijagnozu raka i naknadnu hospitalizaciju.

    Njegovi ljekari su ranije saopštili da su prognoze liječenja raka “odlične” i da više nije neophodno liječenje.

  • Zaharova: SAD nisu ni teoretski spremne da pregovaraju sa Rusijom

    Zaharova: SAD nisu ni teoretski spremne da pregovaraju sa Rusijom

    Bilo kakve perspektive dijaloga između Moskve i Vašingtona u potpunosti zavise od spremnosti SAD da pregovaraju na osnovu uzajamnog poštovanja i uvažavanja interesa druge strane, rekla je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Što se tiče izgleda za naš dijaloga sa Amerikancima, to u potpunosti zavisi od namjera Vašingtona da pregovara na osnovu zajedničkih interesa i uvažavanja interesa druge strane. Sjedinjene Američke Države još nisu spremne za to čak ni teoretski – rekla je Zaharova u intervjuu za časopis “International Affairs”.

    Prema njenim riječima, u budućnosti bi trebalo ozbiljno da se razgovara o usaglašavanju principa međunarodne komunikacije, što bi bilo u skladu sa realnošću nastajanja multipolarnog svijeta koji sada vidimo, prenosi TASS.

    Zaharova je istakla da međunarodni poredak treba da bude zasnovan na principu suverene ravnopravnosti zemalja, a da saradnja među njima treba da bude zasnovana na balansu interesa.

    • Bilo kakvi dvostruki standardi i pokušaji nametanja stranih razvojnih modela, ideologija i vrijednosti treba da budu eliminisani. Čim naše zapadne kolege to shvate, pregovarački proces koji ima za cilj rješavanje kriznih pojava u svijetu će se pokrenuti – poručila je Zaharova.
  • Grenel: Imamo rat u Ukrajini delom zato što je Njemačka potcjenila Rusiju i Putina

    Grenel: Imamo rat u Ukrajini delom zato što je Njemačka potcjenila Rusiju i Putina

    Jedan od razloga što i dalje traje rat u Ukrajini to što je Nemačka potcenila Rusiju.

    Ovo je ddanas izjavio bivši specijalni izaslanik SAD za dijalog Beograda i Prištine u administraciji Donalda Trampa.

    “Imamo rat u Ukrajini delom zato što je Nemačka potcenila Rusiju i Putina. Niste slušali upozorenja međunarodne zajednice o opasnostima ruskog gasovoda Severni tok 2 u Evropi. I još uvek niste platili svojih dva odsto NATO obaveza. Ne zahtevajte da američki poreski obveznici učine više”, napisao je Grenel na platformi X (Tviter).

    On je prethodno naveo da su američki predsednik Džozef Bajden i nemački kancelar Olaf Šolc oštro kritikovali republikance što nisu pristali da odobre više novca američkih poreskih obveznika za Ukrajinu, iako je do sada, kako je naveo, isporučeno 114 milijardi dolara.

    “U međuvremenu, Nemci još uvek ne plaćaju svoje obaveze od 2 odsto NATO-u, a ipak i Bajden i Šolc ignorišu ovo podrivanje NATO-a i kažu da su republikanci problem”, istakao je Grenel.

  • Ekspert CIA za Rusiju upozorio Zelenskog

    Ekspert CIA za Rusiju upozorio Zelenskog

    Otpuštanje vrhovnog komandanta Valerija Zalužnog od strane ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog je rizično.

    Ovo je rekao bivši direktor CIA, usred podeljenih mišljenja o mudrosti odluke i njenog uticaja na borbu Kijeva protiv Rusije.

    Tenzije u vezi između njih dvojice postojale su mesecima. Intenzivirala nakon što je Zalužni u novembru za britansku publikaciju “The Economist”, nakon izostanka uspeha u kontraofanzivi Kijeva, rekao da je rat dospeo u “zastoj” – procenu koju je Zelenski nekoliko dana kasnije odbacio.

    Džordž Bibi, bivši direktor analize za Rusiju u CIA i bivši savetnik bivšeg potpredsednika Dika Čejnija za ruske poslove od 2002. do 2004. kaže da bi odluka Zalužnog mogla “izbiti u širu ukrajinsku političku krizu”, posebno s obzirom na generalovu popularnost.

    Decembarska anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazala je da je poverenje Ukrajinaca u Zelenskog opalo sa 84 odsto na kraju 2022. na 62 odsto godinu dana kasnije, dok je 88 odsto reklo da veruje Zalužnom.

    “Otpuštanje više vojne komande u ratu je znak neuspeha. To je nešto što države rade kada gube, a ne pobeđuju“, rekao je Bibi, direktor velike strategije na Institutu za odgovornu državu Kvinsi.

    “Potez Zelenskog je pun rizika”, dodao je on. “Nijedan novi komandant ili tranša vojne pomoći ne može da preokrene tešku istinu — Ukrajini nedostaje ljudstvo, oružje i ekonomski kapacitet da izdrži produženi rat iscrpljivanja protiv Rusije.”

    “Američka pomoć za odbranu Ukrajine treba da se nastavi kako bi se sprečio ukrajinski kolaps i da bi Kijev pružio najbolju moguću kartu za pregovaračkim stolom“, rekao je Bibi.

    U međuvremenu, u tekstu za Karnegi institut, Konstantin Skorkin, nezavisni istraživač regiona Donbasa, rekao je da Zelenski preuzima veliki rizik smenom svog vrhovnog komandanta.

    “Nikad ranije nije tako otvoreno prkosio javnom konsenzusu zarad sopstvenog političkog opstanka”, napisao je Skorkin u tekstu objavljenom u subotu.

  • Tramp: Želim odmah debatu sa Bajdenom

    Tramp: Želim odmah debatu sa Bajdenom

    Donald Tramp, bivši predsjednik SAD, koji je odbio da razgovara sa kandidatima iz Republikanske stranke za nominaciju na predsjedničkim izborima u novembru, rekao je da bi želio da ima “odmah” debatu sa predsjednikom Amerike Džozefom Bajdenom.

    “Volio bih da razgovaram s njim, jer bi trebalo da imamo debatu, za dobrobit ove zemlje”, rekao je Tramp u radijskoj emisiji konzervativnog voditelja Dena Bonjina.

    Bajden je već stigao da odgovori Trampu na “izazov”, tokom posjete Las Vegasu.

    “Da sam na Trampovom mjestu, želio bih debatu sa mnom. On nema šta drugo da radi”, rekao je Bajden, prenio je Reuters.

    Iako u anketama ima prednost nad rivalkom Niki Hejli unutar Republikanske stranke, Tramp tek treba da prođe izbornu kampanju u svojoj stranci da bi bio kandidat na predsjedničkim izborima 5. Novembra, prenosi Nova.

  • Bajden neće podržati pomoć Izraelu bez da se usvoji širi paket koji uključuje i Ukrajinu

    Bajden neće podržati pomoć Izraelu bez da se usvoji širi paket koji uključuje i Ukrajinu

    Američka administracija Joea Bidena rekla je da će staviti veto na samostalni zakon koji podržavaju republikanci u Zastupničkom domu, a koji bi pružio pomoć Izraelu, budući da podupire širi zakon koji pruža pomoć Ukrajini i Izraelu i osigurava nova sredstva za sigurnost granica.
    “Administracija snažno potiče oba doma Kongresa da odbace ovu političku smicalicu i umjesto toga brzo pošalju dvostranački Zakon o dodatnim izdvajanjima za nacionalnu sigurnost u hitnim slučajevima na predsjednikov stol”, stoji u saopćenju Ureda za upravljanje i budžet.

    Dužnosnici iz administracije demokratskog predsjednika mjesecima su radili s demokratima i republikancima iz Senata na zakonskom paketu vrijednom 118 milijardi dolara koji je otkriven u nedjelju, a koji kombinira milijarde dolara hitne pomoći za Ukrajinu, Izrael i partnere u indo-pacifičkoj regiji, s revizijom useljeničke politike SAD-a.

    Račun uključuje 60 milijardi dolara pomoći Ukrajini, 14,1 milijardu dolara za Izrael u ratu u Gazi i oko 20 milijardi dolara za nove napore na provođenju zakona duž američko-meksičke granice.

    Čelnici Predstavničkog doma republikanaca rekli su nekoliko dana prije njegove objave u nedjelju navečer da će odbaciti dvostranački zakon Senata i umjesto toga glasati o zakonu koji predviđa pomoć samo Izraelu.

    Prijedlog zakona predstavljao je skretanje udesno u pregovorima Senata o graničnim mjerama, ali je konzervativna reakcija bila intenzivna. Ocijenili su prijedlog granične politike nedostatnim, s Donaldom Trumpom na čelu.

    “Ovo je dar demokratima. A ovo je na neki način prebacivanje najgore granice u povijesti na pleća republikanaca. To je stvarno ono što oni žele. Oni to žele za predsjedničke izbore kako bi sada mogli kriviti republikance za najgoru granicu u povijesti”, kazao je Trump.

    Mnogi republikanci u Senatu, čak i oni koji su izrazili podršku pomoći Ukrajini i obrisima promjena granične politike u ponedjeljak su sumnjali da će podržati paket. Navečer je zakazan privatni republikanski sastanak kako bi se o tome raspravljalo.

    Ipak, čelnik većine u Senatu Chuck Schumer krenuo je prema ključnom testnom glasovanju u srijedu.

    “Akcije koje će se ovdje dogoditi u sljedećih nekoliko dana tačka su prekretnice u povijesti. Sigurnost naše nacije i svijeta visi o koncu”, kazao je Schumer.

    Schumer je blisko sarađivao s čelnikom republikanaca u Senatu Mitchom McConnellom na paketu sigurnosnih granica nakon što je republikanac iz Kentuckyja inzistirao na uparivanju kao načinu za dobivanje potpore za pomoć Ukrajini. Demokratski čelnik pozvao je svoje kolege preko puta da “utišaju političku buku” i glasaju za.

    “Godinama, godinama naši republikanski kolege zahtijevaju da popravimo granicu. I cijelo vrijeme su govorili da to treba učiniti putem zakona. Tek nedavno su to promijenili kada se čini da bismo mogli doista donijeti zakonodavstvo,” rekao je Schumer.

  • HNS podržava partnerstvo sa SAD, upozorili na kriminal sarajevskih kompanija

    HNS podržava partnerstvo sa SAD, upozorili na kriminal sarajevskih kompanija

    Hrvatski narodni sabor (HNS) zaključio je da podržava strateško partnerstvo BiH i SAD te da su opredjeljeni za evratlanski put BiH, uključujući članstvo u NATO i EU.

    HNS je naveo i da su formiranje vlasti nakon Opštih izbora 2022. godine dokazali spremenost za izgradnju evropske BiH te da je dokaz da domaće snage i politički predstavnici u institucijama vlasti mogu ponuditi rješenja to što je na državnom nivou u Savjetu ministara BiH u godinu dana usvojeno osam od 13 zakona.

    U HNS-u dotakli su se i “Mostarskog sporazuma” koji je u junu 2020. Godine potpisan sa SDA navodeći da je taj sporazum omogućio provođenje izbora u Mostaru i doveo do “ekspanzivnog razvoja Mostara u svim segmentima. Naveli su ida tri godine nakon potpisvianja tog sporazuma njegov drugi dio nije implemntiran, misleći na Izborni zakon BiH u dijelu koji se odnosi na članove Predsjedništva BiH istovremeno pozivajući članove “trojke” i SNSD-a da implementiraju taj dogovor.

    “U skladu sa tim, pozivamo domaće političke lidere i naše strateške partnere da ovaj Sporazum implementiramo u cijelosti kako bi omogućili hrvatskom konstitutivnom narodu da bira svoje legitimne predstavnike u one institucije koje je Ustav predvidio za zaštitu vitalnog interesa svakog od konstitutivnih naroda. Rješavanjem ovog oblika diskriminacije jednog konstitutivnog naroda u trenutnom Izbornom zakonu, kojim se narušava natkrovljujuće ustavno načelo konstitutivnosti, dovelo bi nas do implementacije presuda Ustavnog suda BiH koje smo obvezni poštovati. Takođe, naša obveza i opredjeljenje je raditi na implementaciji presuda Europskog suda za ljudska prava kako bi se otklonila i diskriminacija prema svakom pojedincu. Hrvatski narodni sabor BiH do sada je ponudio nekoliko prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH i sva naša predložena rješenja egzistiraju u demokratskoj praksi država članica EU”, ističe se u saopšenju HNS-a.

    Na sjednici HNS se dotakao i pitanja Južne interkonekcije, o kojoj je govorio i Džejm O Brajan, pomoćnik državnog sekretara SAD za Evropu, praktično optuživši Dragana Čovića, lidera HDZ-a i tu stranku da opstruišu taj projekat sa ciljem da ga u potpunosti kontrolišu.

    “Hrvatski narodni sabor BiH podsjeća na svoju bezrezervnu podršku projektu Južne interkonekcije i apsolutno odbacuje zlonamjerne interpretacije kako pojedinaca tako i određenih medija. Ovaj projekt je od izuzetne važnosti za energetsku sigurnost BiH i izgradnju novih plinskih pravaca snadbijevanja u cilju jačanja privrednih potencijala onih prostora BiH koji su do sada bili istorijski zanemareni, kao i zbog smanjenja zavisnosti o istočnim dobavljačima. Podsjećamo na javno poznate protivzakonite djelatnosti, korupciju i kriminal pojedinih javnih energetskih kompanija iz Sarajeva i kršenje dogovorenih sporazuma tokom proteklih godina koje su u pitanje doveli zakonitost, funkcionalnost, kontinuitet i sigurnost snadbijevanja energentima svih stanovnika. Podstičemo sudske vlasti da se pozabave tim pitanjima”, kažu iz HNS-a.

    U svom saopštenju HNS je poručio i da ostaje posvećen izgradnji stabilne države tri jednakopravna konstitutivna naroda i svih drugih građana u poštovanje međunarodnih ugovora uključujući Vašingtonski sporazum i Dejtonski mirovni sporazum.

    “Na žalost, tokom protekle tri decenije, svjedočili smo kršenju tih mirovnih sporazuma koji su degradirali politički položaj hrvatskog naroda u BiH. Hrvatski narodni sabor BiH će i dalje težiti pronalasku kompromisnih rješenja i sveobuhvatnim izmjenama izbornoga zakonodavstva. Podsjećamo kako su zajedničke domaće odluke donesene konsenzusom dosad uspijevale povećati povjerenje i unaprijediti opšte društveno stanje u BiH. Naše političko djelovanje i dalje će se temeljiti na Zaključcima i drugim aktima Vanrednog zasjedanja HNS-a iz marta 2022. godine u cilju zaštite Hrvata kao političkog naroda u Bosni i Hercegovini. U istorijskim trenucima pred kojima se nalazi Bosna i Hercegovina, Hrvatski narodni sabor BiH poziva predstavnike svih nivoa vlasti, vjerujući u njihovu predanost konkretnim političkim koracima i reformama, da u martu budu naš najsnažniji motiv otvaranja pregovora s EU. Otvorena politička pitanja koja stoje pred nama zahtijevaju odgovornost političkih predstavnika i predstavljaju test na koji način želimo graditi našu domovinu Bosnu i Hercegovinu”, zaključio je HNS.

  • SAD ponovo napale položaje Huta u Jemenu

    SAD ponovo napale položaje Huta u Jemenu

    SAD su u nedjelju izvele više napada na položaje Huta u Jemenu, navodi se u saopštenju Centralne komanda SAD-a (Centcom).
    Centcom je rekao da su američke snage pogodile krstareću raketu za kopneni napad i četiri protivbrodske rakete koje su “bile spremne za lansiranje na brodove u Crvenom moru”. Najnovija akcija dolazi dan nakon zajedničkih američko-britanskih napada na ciljeve Huti.

    To je uslijedilo nakon kontinuiranih napada grupe na vojne i komercijalne brodove u Crvenom moru. Napadi Huta natjerali su velike brodarske kompanije da izbjegavaju plovni put, što je uticalo na međunarodnu trgovinu.

    Egipat je saopćio da je njegov prihod od Sueckog kanala u januaru pao za gotovo polovinu, a broj brodova koji su prošli mjesec prošli kroz ključnu trgovačku arteriju pao je za više od trećine.

    Subotnji zajednički američko-britanski napadi osvijetlili su noćno nebo na jugu glavnog grada Jemena, Sane, a jedan aktivista za ljudska prava i lokalni stanovnik rekao je da se kuće BBC-ja tresu.

    Reagujući na subotnje udare, vojni glasnogovornik grupe, Yahya Sarea, napisao je na X da ih ovi napadi neće odvratiti od njihovog moralnog, vjerskog i humanitarnog stava u podršci otpornom palestinskom narodu u Pojasu Gaze i neće ostati bez odgovora ili nekažnjeno.

  • Iran kaže da su američki udari “strateška greška”, Irak najavio “katastrofalne posljedice”

    Iran kaže da su američki udari “strateška greška”, Irak najavio “katastrofalne posljedice”

    Iran je nazvao američke zračne napade na Irak i Siriju “strateškom greškom” nakon što je u petak pogođeno 85 ciljeva širom regije zbog povezanosti sa Iranskom revolucionarnom gardom.
    SAD su pokrenule osvetničke udare kao odgovor na prošlosedmični napad dronom na američku vojnu bazu u Jordanu u kojem su ubijena tri američka vojnika. Bijela kuća je za napad dronom okrivila grupu milicija koje podržava Iran, međutim oni su negirali umiješanost.
    SAD i Velika Britanija također su u kasno sinoć pokrenule novu rundu zajedničkih napada na ciljeve Huta u Jemenu.

    Iransko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da napadi na Irak i Siriju “neće imati nikakav rezultat osim intenziviranja tenzija i nestabilnosti u regionu”.

    Ranije je Irak rekao da će američki uzvratni udari donijeti “katastrofalne posljedice” po region.

    Portparol iračkog premijera rekao je da su napadi “kršenje” suvereniteta njegove zemlje i da će uticati na “bezbjednost i stabilnost Iraka i regiona”, dok je Sirija rekla da se američka “okupacija” sirijske teritorije “ne može nastaviti”.

    Nije bilo napada na iranskom tlu iz straha da bi to moglo eskalirati odnose sa Teheranom.

  • SAD: Oborili smo nekoliko bespilotnih letelica iznad Crvenog mora

    SAD: Oborili smo nekoliko bespilotnih letelica iznad Crvenog mora

    Američka Centralna komanda (Centcom) saopštila je danas da su američke snage oborile nekoliko bespilotnih letjelica iznad Crvenog mora.

    Letjelice su oborene u petak, a dodaje se i da su uništena četiri drona koja su pobunjenici Huti planirali da ispale sa teritorije Jemena, navodi Rotjers.

    “Američke snage identifikovale su bespilotne letelice u oblastima koje kontrolišu Huti u Jemenu i utvrdile da predstavljaju neposrednu prijetnju teretnim brodovima i američkim ratnim brodovima u regionu”, istakli su iz Centcoma.