Oznaka: SAD

  • “Da je Tramp predsjednik SAD-a sukoba u Ukrajini ne bi bilo”

    “Da je Tramp predsjednik SAD-a sukoba u Ukrajini ne bi bilo”

    Brazilski predsjednik Žair Bolsonaro izjavio je da se vojna akcija u Ukrajini ne bi dogodio da je bivši američki predsjednik Donald Tramp ostao na toj funkciji.
    “Neki misle da do ovoga u Ukrajini ne bi došlo da je Tramp i dalje na vlasti. Slažem se sa tim”, rekao je on, prenio je Rojters, koji je Bolsonera označio kao bliskog Trampovog saveznika.

    Bolsonero je ovo rekao tokom nastojanja da pretekne ljevičarskog rivala Luiza Inasija Lulu da Silvu, uoči drugog kruga predsjedničkih izbora u Brazilu, koji će biti održan 30. oktobra.

    Agencija konstatuje i da bi takvi komentari brazilskog predsjednika mogli da dovedu do tenzija sa Vašingtonom.

    Bolsonaro se, kažu, dugo divio Trampu, kao kolegi desničarskom populisti, i bio među posljednjim svjetskim liderima koji su priznali pobjedu aktuelnog američkog predsjednika Džozefa Bajdena.

  • Amerika bi da uspori napredak Kine

    Amerika bi da uspori napredak Kine

    Američka administracija je objavila sveobuhvatan skup kontrola izvoza.

    Tu je uključila mere za eliminisanje Kine iz određenih poslova izrade poluprovodničkih čipova napravljenih u svetu pomoću američkih alata, s ciljem usporavanja tehnološkog i vojnog napretka Pekinga.

    Pravila, od kojih neka odmah stupaju na snagu, zasnivaju se na ograničenjima koja su ranije ove godine prosleđena vrhunskim proizvođačima alata, kao što su KLA Corp, Lam Research Corp i Applied Materials Inc, sa zahtevom da zaustave isporuke opreme fabrikama u potpunom kineskom vlasništvu koje proizvode napredne logičke čipove, prenosi Rojters.

    Ocenjuje se da bi niz tih mera mogao da predstavlja najveću promenu u američkoj politici otpreme tehnologije u Kinu od 1990-ih, pa ako one budu efikasne, mogle bi da vrate kinesku industriju proizvodnje čipova unazad.

    Navodi se da bi to bilo realizovano tako što bi američke i druge strane kompanije, koje koriste američku tehnologiju, bile naterane da ukinu podršku za neke od vodećih kineskih fabrika i dizajnera čipova.

    Na jučerašnjem brifingu neki visoki vladini zvaničnici poručili su da mnoga od tih pravila imaju za cilj da spreče strane firme da prodaju napredne čipove Kini ili da kineskim firmama daju alate za pravljenje sopstvenih naprednih čipova.

    Oni su, međutim, priznali da još uvek nisu obezbedili nikakva obećanja da će savezničke nacije primeniti slične mere i da su razgovori sa tim državama u toku.

    “Shvatamo da će jednostrane kontrole koje uvodimo vremenom izgubiti na efikasnosti ako nam se druge zemlje ne pridruže i pritom rizikujemo da naudimo američkom tehnološkom vođstvu ako strani konkurenti ne budu podvrgnuti sličnim kontrolama”, rekao je jedan zvaničnik.

  • “Bombardovanje 1999. izbrisano iz američke istorije”

    “Bombardovanje 1999. izbrisano iz američke istorije”

    Čini se da je čitavo pitanje onoga što se dešavalo 1999. zbog preterane reakcije NATO izbrisano iz američke istorije, kaže američka političarka Lavern Spajser.

    Ova republikanka je nedavno na Tviteru upitala “zašto je opšti stav da Srbija treba da se odrekne Kosova, a Ukrajina ne mora da prepusti nijedan deo svoje teritorije”, što je izazvalo velike reakcije na društvenim mrežama, ali i u medijima u regionu.

    “Navikla sam na kontroverze na Tviteru, ali nisam očekivala da će ovaj tvit postati toliko popularan kao što je bio. Ali to je u redu. Ponekad stvari treba reći”, kaže Spajser.

    Upitana da li pored nje ima još onih u SAD koji misle da su događaji sa Kosovom otvorili vrata onome što se dešava u Ukrajini, ona kaže da u SAD postoje nezavisni mislioci koji sami istražuju.

    Ljudi se plaše da progovore jer dobijaju veoma snažan odgovor, kaže ona i dodaje: “Sada shvatam, čak i dobijam optužbe da sam plaćena da širim propagandu Vladimira Putina. Uveravam vas da me Putin ne plaća niti znam bilo šta o Rusiji.”

    Na pitanje može li se i na koji način uporediti ono što se dešava u Ukrajini sa događajima iz 1999. godine i na Kosovu, njen odgovor glasi:

    “Neću ulaziti u detalje jer postoji mnogo kontroverzi na svakoj strani ovog pitanja. Čitavo pitanje pokazuje jednu stvar koju ljudi moraju da shvate – NATO nije uvek sila dobra. NATO nazivaju odbrambenom organizacijom, ali su bili jako ofanzivni kada je trebalo da bombarduju Srbiju. To nije bilo ničim isprovocirano. Činjenica je da da su društvene mreže postojale u to vreme, mislim da bi istorija zapamtila šta se dogodilo mnogo drugačije. Istorija će se ponovo osvrnuti jednog dana kako je zaista bilo, a konsenzus će biti da je Srbija dobila surov ugovor.”

  • Biden: Rizik od nuklearnog “Armagedona” najveći od kubanske raketne krize 1962.

    Biden: Rizik od nuklearnog “Armagedona” najveći od kubanske raketne krize 1962.

    Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je rizik od nuklearnog “Armagedona” na najvišem nivou od kubanske raketne krize 1962. godine.

    Biden je rekao da se ruski predsjednik Vladimir Putin “ne šali” kada govori o korištenju taktičkog nuklearnog oružja nakon pretrpljenih neuspjeha u Ukrajini.

    SAD je pokušavao pronaći način na koji bi Putin izašao iz rata, dodao je Biden. SAD i EU ranije su rekli da Putinovo zveckanje nuklearnim oružjem treba shvatiti ozbiljno.

    Međutim, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan prošle je sedmice rekao da uprkos nuklearnim nagovještajima Moskve, SAD nije vidio znakove da se Rusija neposredno sprema upotrijebiti nuklearno oružje.

    Govoreći na privatnom događaju organizovanom za prikupljanje sredstava, predsjednik Biden je rekao da se ruski čelnik “ne šali” kada govori o korištenju taktičkog nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja – “jer je njegova vojska, moglo bi se reći, znatno slabija”.

    “Prvi put od kubanske raketne krize imamo direktnu prijetnju upotrebom nuklearnog oružja, ako se stvari nastave putem kojim su išle”, rekao je Biden kolegama demokratima.

    Dodao je da se nismo suočili s mogućnošću “Armagedona” od Kennedyja i kubanske raketne krize.

    Godine 1962. SAD i Sovjetski Savez – pod predsjednikom Kennedyjem i Nikitom Hruščovom – bili su blizu nuklearnog obračuna oko postavljanja ruskog nuklearnog oružja na Kubi.

    Taj događaj je, smatraju mnogi stručnjaci, najbliže što je svijet ikada došao nuklearnom ratu u punoj mjeri.

    Biden je rekao kolegama demokratima da bi upotreba taktičkog nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja mogla brzo izmaknuti kontroli.

  • Tramp tužio CNN za klevetu

    Tramp tužio CNN za klevetu

    Bivši američki predsjednik Donald Tramp tužio je Si-En-En za klevetu i zatražio odštetu od 475 miliona dolara, tvrdeći da je ta mreža vodila “kampanju klevetanja i blaćenja” protiv njega.
    U tužbi podnesenoj u državi Floridi Tramp navodi da je Si-En-En kao vodeća informativna kuća značajno uticao da bi on doživio politički poraz.

    Si-En-En je odbio da komentariše tužbu.

    Tramp tvrdi u tužbi na 29 stranica da ga je Si-En-En odavno kritikovao, ali da je pojačao napade u posljednjih nekoliko mjeseci pošto mreža strahuje da će se on ponovo kandidovati za predsjednika 2024. godine.

    U dokumentu piše da je ova medijska kuća nazivala Trampa “rasistom, ruskim lakejom, ustanikom, pa čak i Hitlerom”.

    Republikanac Tramp, koji je izgubio na izborima 2020. godine od demokrate Džozefa Bajdena, još nije rekao da li će se ponovo kandidovati za predsjednika.

    Bivši predsjednik je saopštio da će u narednim sedmicama i mjesecima podnijeti još tužbi protiv drugih velikih medijskih kompanija.

  • Amerikanci sankcionisali premijera FBiH Fadila Novalića

    Amerikanci sankcionisali premijera FBiH Fadila Novalića

    Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić stavljen je na američku crnu listu zbog, kako navode, potkopavanja demokratskih procesa.Usvojstvu premijera FBiH Fadil Novalić zloupotrijebio je podatke o penzionerima u korist vlastite političke stranke, a protivno zakonima BiH. Novalić je u sedmici prije izbora 2018. koristio podatke o penzionerima do kojih je došao preko svoje službene pozicije kako bi poslao pisma u kojima je naveo svoja postignuća i obećao povećanje penzija u zemlji u kojoj pitanje penzija ima jaku političku važnost. Ovaj postupak predstavlja kršenje zakona BiH i odražava širi, javno objavljeni obrazac korištenja njegovog položaja političkog uticaja za ličnu ili stranačku korist, potkopavajući demokratske procese ili institucije u BiH navedeno je iz Ministarstva finansija SAD.

    Na crnoj listi našla se i firma Integral Inžinjering a.d. Laktaši koja se povezuje sa Slobodanom Stankovićem, biznismenu bliskom Miloradu Dodiku, lideru SNSD, piše N1info.

    Više informacija očekuje se uskoro.

  • “Putina je briga za Kosovo, već samo traži opravdanje za to što je učinio”

    “Putina je briga za Kosovo, već samo traži opravdanje za to što je učinio”

    Američki ambasador je naveo i da je njegov posao da se potrudi da srpska vlada razume kakav je stav Vašingtona, ali i da shvati stavove Beograda.

    Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji Kristofer Hil istakao je da se situacija na Kosovu pre 23 godine kada je NATO bombardovao tadašnju SR Jugoslaviju ne može uporediti sa “ruskom agresijom na Ukrajinu”.

    Hil je, na pitanje kako od Srbije može da se traži da se odrekne Kosova, a zatim da se od Ukrajine ne traži da se odrekne svojih teritorija, rekao da SAD ne vide analogiju između te dve situacije.

    „Mi ne smatramo da je situacija na Kosovu, koja je nastala pre 23 godine, u bilo kojoj meri slična oružanoj agresiji i kopnenoj invaziji Rusije, ciljanim napadima na stambene zgrade u kojima žive civili, mi ne vidimo analogiju između dve situacije“, objasnio je Hil.

    Hil se osvrnuo i na Putinov stav o Kosovu.

    “Ja mislim da njega apsolutno nije briga za Kosovo, samo se trudi da na neki način legitimizuje šta je uradio svojim susedima”, kaže Hil.

    On je dodao da Amerika i Srbija ovih dana imaju mnogo tema za razgovor.

    Američki ambasador je naveo i da je njegov posao da se potrudi da srpska vlada razume kakav je stav Vašingtona, ali i da shvati stavove Beograda. On je dodao da razume stav Srbije po pitanju sankcija Rusiji, jer je Srbija energetski zavisna od Rusije.

    „Naravno da Srbija ima alternativne izvore energije. Pitanje je samo koliko brzo se mogu staviti u funkciju. Može se reći da Srbija previše zavisi od ruskih energenata. Poslednjih meseci smo uvideli da Rusija nije posebno pouzdan izvor energije i Rusi kombinuju politiku i isporuku energenata. Srbiji je preko potrebno da diverzifikuje svoje izvore energije i mi bismo želeli da budemo deo tog procesa“, istakao je Hil za Novu.

    On je dodao da je problem sa energentima u tome što je potrebno vreme da se bilo koji sistem, bilo da se radi o solarnoj energiji, hidroenergiji, energiji vetra ili prirodni gas satavi u pogon.

    “Srbija mora da bude oprezna sa korišćenjem energije predstojeće zime“, rekao je on.

    Hil je naveo i da će Srbiji pomoći da iskoristi potencijale svojih izvora energije i da se nada da će Rusija jednog dana biti pouzdan snabdevač prirodnog gasa, jer ga trenutno koristi da ucenjuje druge zemlje.

    Upitan o tome kako vidi dešavanja na Severnom toku i prekid snabdevanja gasom, Hil navodi da SAD nisu odgovorne za ovakvu vrstu neodgovornih postupaka.

    “Teško je danas reći ko je za to odgovoran, ali budite uvereni da SAD nisu umešane u to”, naveo je Hil.

    Kada je u pitanju odnos Srbije prema ratu u Ukrajini, ambasador SAD kaže da “nema dileme da Srbija pokušava da uskladi svoju politiku za Zapadom i da je jasno iznela svoje stavove o ruskoj agresiji u Ukrajini”.

  • Amerikanci odobrili još 12,3 milijardi dolara pomoći Ukrajini

    Amerikanci odobrili još 12,3 milijardi dolara pomoći Ukrajini

    Američki Kongres je u petak odobrio 12,3 milijarde dolara pomoći Ukrajini.

    Paket, koji je odobren samo nekoliko sati nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio aneksiju četiri ukrajinske regije pod ruskom okupacijom, uključuje tri milijarde dolara za oružje, zalihe i plaće za ukrajinsku vojsku i ovlašćuje predsjednika Joea Bidena da naredi Pentagonu da prebaci 3,7 milijardi dolara u oružju i drugom opremi u Ukrajinu.

    Takozvana “kontinuirana rezolucija”, usvojena s 230 glasova za i 201 protiv, s 10 republikanaca koji su se pridružili demokratima, također daje 4,5 milijardi dolara Kijevu za održavanje stabilnosti finansija zemlje i održavanje rada vlade.

    Dodjelom se ukupni iznos američkog doprinosa penje na 65 milijardi dolara.

    “Ova nova bespovratna pomoć daljnji je dokaz povjerenja SAD-a u Ukrajinu i podržat će kritične vladine operacije i pružiti pomoć ukrajinskom narodu koji pati pod brutalnim ruskim ratom”, izjavila je ministrica finansija SAD-a Janet Yellen .

    Naglasila je da će ovo finasiranje pomoći u jačanju hrabrogo otpora Ukrajine ilegalnom agresorskom ratu, te je pozvala druge donatore da ne samo ubrzaju svoje postojeće isplate, već i da povećaju opseg pomoći.

  • Biden poslao upozorenje Putinu

    Biden poslao upozorenje Putinu

    Američki predsjednik Joe Biden komentarisao je odluku Kremlja, tačnije Vladimira Putina, da proglasi aneksiju četiri ukrajinske regije te je poručio kako ruski lider nikoga neće zastrašiti svojim potezima.

    U obraćanju naciji nakon ruske aneksije ukrajinskih teritorija, Biden je rekao kako će saveznici i dalje stajati čvrsto uz Ukrajinu.

    “Amerika i njeni saveznici neće napustiti Ukrajinu, dozvolite mi da to naglasim. Također, nećemo biti zastrašeni Putinom i njegovim nepromišljenim riječima i prijetnjama”, rekao je Biden.

    Nakon toga, američki predsjednik je poslao i direktnu poruku Vladimiru Putinu.

    “Amerika je u potpunosti spremna s našim saveznicima iz NATO-a da brani svaki pedalj teritorije NATO-a. Svaki metar. Dakle, gospodine Putin, nemojte pogrešno shvatiti šta govorim. Svaki metar”, poručio je prvi čovjek SAD-a.

    Na kraju, Biden se osvrnuo i na situaciju sa Sjevernim tokom i optužbama koje dolaze iz Moskve da je Amerika umiješana u eksplozije na važnom gasovodu.

    “To je očigledno bio namjerni čin sabotaže i sada Rusiju emituju dezinformacije i laži. Radićemo s našim saveznicima na tome da utvrdimo šta se tačno tamo dogodilo. Po mom nalogu, već smo počeli da pomažemo saveznicima da poboljšaju zaštitu kritične infrastrukture. U odgovarajućem trenutku, kada se stvari smire, poslaćemo ronioce da saznaju šta se tačno dogodilo”, zaključio je Joe Biden.

  • Bajden: Uragan Ijan pričinio štetu najveću u istoriji

    Bajden: Uragan Ijan pričinio štetu najveću u istoriji

    Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je danas da je uragan Ijan na Floridi pričinio štetu koja je vjerovatno među najvećim u istoriji i naredio je preduzimanje svih mogućih akcija da budu spaseni ljudski životi.

    Utvrđuje se šteta koju je uragan pričinio, rekao je Bajden novinarima, prenosi Rojters.

    Uragan Ijan danas je nastavio ka Južnoj Karolini nakon sto je juče pogodio Floridu, kada je poginulo 19 ljudi, praćen obilnim padavinama koje su prouzrokovale katastrofalne poplave i nestanak struje širom te američke savezne države.

    Više od 2,5 miliona stanovnika Floride, na obalama Meksičkog zaliva, dobilo je naredbu ili upozorenje za evakuaciju, u trenutku kada se približavao uragan Ijan koji prije toga pogodio Kubu.

    Bajden je juče zvanično proglasio stanje katastrofe.